Oznaka: top

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 32.569,95 KM, a u sklopu 17 transakcija ukupno je prometovano 1.440 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je pala za 0,93 indeksna poena na 897,65 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,10 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,96 indeksnih poena na 965,45 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,10 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 0,46 indeksnih poena na 1.780,94 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 3,35 indeksnih poena na 10.897,71 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,03 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 35,11 indeksnih poena na 15.119,24 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,23 posto.

Promet na Kotaciji iznosio je 7.458,14 KM, a u sklopu pet transakcija prometovana su 582 vrijednosna papira.

Na Kotaciji privrednih društava trgovano je dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo (simbol: BSNLR) u iznosu 6.658,24 KM, a u sklopu tri transakcije prometovane su 224 dionice. Kurs tog emitenta je iznosio 29,72 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 799,90 KM, a u sklopu dvije transakcije prometovano je 358 dionica. Na Kotaciji fondova najveći promet je ostvaren dionicama ZIF-a Prof Plus d.d. Sarajevo (simbol PRPFRK2) u iznosu 563,50 KM. Kurs tog fonda iznosio je 3,50 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 12.658,71 KM, a u sklopu sedam transakcija prometovano je 614 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta ASA banka d.d. Sarajevo (simbol IKBZRK2) u iznosu 6.960,80 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 53,54 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 12.453,10 KM, a u sklopu pet transakcija prometovane su 244 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Bosna Reosiguranje d.d. Sarajevo (simbol BSRSRK2) u iznosu 10.397,40 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 399,90 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Pivara Tuzla d.d. Tuzla (simbol: PITZRK1) od 1,96 posto i dostigle cijenu 9,89 KM, dok je najveći dnevni pad registrirala ASA banka d.d. Sarajevo (simbol: IKBZRK2) od 2,65 posto s cijenom 53,54 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Biznis.ba / FENA

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 14.800 KM, po prosječnoj cijeni od 1,48 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 38.325,54 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – dev. štednja 9 u vrijednosti od 27.752,99 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Dubički robni magazin a.d. K. Dubica akcijama, trgovalo se u iznosu od 7.096,79 KM, po prosječnoj cijeni od 0,047 KM.

El Pais opisuje Sarajevo kao balkanski grad koji je prevazišao duhove prošlosti i može se pohvaliti brojnim, manje poznatim atrakcijama, prenosi Klix.ba.

“Prva stanica koju trebate posjetiti je Baščaršija, osmanska četvrt izgrađena u 15. stoljeću na jednoj od obala rijeke Miljacke koja protiče kroz grad. U baščaršijskim uličicama, prepunim malih zanatskih radnji, postoji bezbroj mogućnosti da se upije tradicija ovog mjesta, kušajući tradicionalne kolače poput baklave ili kadaifa uz bosansku kafu. U blizini starog bazara nalazi se jedna od najatraktivnijih građevina u historijskom centru grada, Gazi Husrev-begova džamija koja datira iz 16. stoljeća”, piše El Pais.

Zaljubljenicima u historiju i umjetnost, El Pais savjetuje posjetu mnogobrojnim sarajevskim muzejima, kao što su Muzej Sarajeva 1878-1918 koji priča priču o početku Prvog svjetskog rata, Zemaljski muzej BiH koji, među mnogobrojnim vrijednim eksponatima, čuva Sarajevsku Hagadu – jedan od najvrjednijih jevrejskih iluminiranih kodeksa u svijetu, te Muzej Jevreja BiH koji je posvećen stoljećima sefardske kulture. Za posjetioce koje zanima ratna historija grada, nezaobilazni su Muzej ratnog djetinjstva i Galerija 11/07/95. Ukoliko više volite sport, vrijedi posjetiti Olimpijski muzej BiH i prisjetiti se da je Sarajevo 1984. godine bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara, te uživati u olimpijskim planinama, gdje kao poseban dragulj koji privlači sve više ljubitelja zimskih sportova, ovaj dnevni list ističe planinu Igman.

Za najljepšu sliku grada smještenog u dolini između Dinarskih Alpa, El Pais preporučuje šetnju do nekog od historijskih naselja, poput Kovača, Vratnika ili Bistrika, odakle se pruža izuzetan pogled na Sarajevo i mogućnost da sagledate velike historijske etape kroz koje je ovaj grad prošao, a koje se ogledaju u njegovoj arhitekturi: osmansku, austrougarsku i socijalističku.

Sarajevo se može pohvaliti mnogobrojnim kulturnim znamenitostima, a kao primjer raznolikosti koja ovaj grad čini jedinstvenim El Pais ističe: “U samo nekoliko metara nalaze se katolička katedrala, džamija, pravoslavna crkva i sinagoga”.

Za potpuni doživljaj, El Pais navodi da u Sarajevu možete očekivati respektabilan broj restorana u kojima ćete zaokružiti dan probajući tradicionalnu bosansku kuhinju i uživati u opuštenoj atmosferi jer “ono drugo Sarajevo, ono raznoliko i sjajno, odavno je odlučno da nastavi živjeti izvan sjećanja na svoj posljednji rat”.

SARAJEVO – Na Sarajevskoj berzi (SASE) danas je ostvaren ukupan promet od 32.569 KM, a u okviru 17 transakcija prometovano je 1.440 vrijednosnih papira.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 12.658 KM, a u okviru sedam transakcija prometovano je 614 dionica. Najveći dnevni promet od 6.960 KM ostvaren je dionicama ASA banke iz Sarajeva. Kurs ovog emitenta iznosio je 53,54 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 12.453 KM, a u okviru pet transakcija prometovane su 244 dionice. Najveći dnevni promet od 10.397 KM ostvaren je dionicama “Bosna reosiguranja” iz Sarajeva. Kurs ovog emitenta iznosio je 399,90 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Promet na Kotaciji iznosio je 7.458 KM, a u okviru pet transakcija prometovana su 582 vrijednosna papira.

Na Kotaciji privrednih društava trgovano je dionicama “Bosnalijeka” iz Sarajeva u iznosu od 6.658 KM. U okviru tri transakcije prometovane su 224 dionice. Kurs ovog emitenta iznosio je 29,72 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 799 KM. U okviru dvije transakcije prometovano je 358 dionica. Najveći promet od 563 KM ostvaren je dionicama Zatvorenog investicionog fonda (ZIF) “Prof plus” iz Sarajeva. Kurs ovog fonda iznosio je 3,50 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija, saopšteno je iz Berze.

Vrijednost Bifiksa pala je za 0,93 indeksna poena na 897,65 poena, što predstavlja pad od 0,10 odsto u odnosu na prošlo trgovanje.

Vrijednost indeksa Sasiks-10 pala je za 0,96 indeksnih poena na 965,45 poena, što je pad od 0,10 odsto.

Vrijednost indeksa Sasiks-30 pala je za 0,46 indeksnih poena na 1.780,94 poena, što je pad od 0,03 odsto.

Vrijednost Sase islamskog indeksa porasla je za 3,35 indeksnih poena na 10.897,71 poen, što je porast od 0,03 odsto.

Vrijednost indeksa Sasiks-fundamentals porasla je za 35,11 indeksnih poena na 15.119,24 poena, što predstavlja porast od 0,23 odsto u odnosu na prošlo trgovanje.

Najveći dnevni porast vrijednosti od 1,96 odsto zabilježile su dionice “Pivare Tuzla” i dostigle cijenu od 9,89 KM, dok je najveći dnevni pad od 2,65 odsto registrovala ASA banka sa cijenom od 53,54 KM. Srna

Objava Promet Sarajevske berze danas svega 32.569 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo u saradnji sa Turističkom zajednicom KS počinje izdavanje naljepnica ‘Covid Safe Zone’, svim zatvorenim objektima na području Kantona Sarajevo koji dobrovoljno odluče u svojim objektima uvesti VPT pravilo.

Radi se o hotelima, hostelima i svim ostalim smještajnim kapacitetima, restoranima, kinima, pozorištima, fitness centrima, spa centrima, saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo.

Objekti je potrebno da podnesu zahtjev na protokol Ministarstva zdravstva KS, a nakon toga Turistička zajednica KS podnosiocu zahtjeva će izdat naljepnicu “Covid Safe Zone”, koju će istaknuti na svom objektu.

Naljepnica “Covid Safe Zone” Ministarstva zdravstva KS podrazumijeva objekt koji je takozvano područje kontroliranog rizika od zaraze “Covid-19”. To podrazumijeva da se u navedenom objektu poštuju higijensko-epidemiološke mjere na snazi, ali i VPT pravilo.

“Covid Safe Zone” predstavljaju jednostavne, ostvarive, zdravorazumske, privremene mjere koje može primijeniti bilo koje preduzeće uz minimalne smetnje, a koje donosi veliku korist i za poslovanje, ali i očuvanje zdravlja.

Biznis,ba

BANJALUKA – Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 60.321 KM, kroz 20 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,23% i iznosi 842,83 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 14.800 KM, po prosječnoj cijeni od 1,48 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 38.325 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – dev. štednja 9 u vrijednosti od 27.752 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

“Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Dubički robni magazin K. Dubica akcijama, trgovalo se u iznosu od 7.096 KM, po prosječnoj cijeni od 0,047 KM”, naveli su u Banjalučkoj berzi.

Više podataka o performansama hartija od vrijednosti možete naći na sljedećem linku.

Objava Banjalučka berza: Najveći promet akcijama Telekom Srpske prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Izvoz namještaja, posteljina i madraca iz Bosne i Hercegovine nastavio je rast i tokom 2021. godine kada je iznosio 1,252 milijarde KM, što je za 22,26 posto više u odnosu na predhodnu godinu kada je ostvaren izvoz od 1,024 milijarde KM.

Proizvodnja namještaja jedna je od najuspješnijih industrijskih grana u BiH, a izvoz je lani rastao vrijednosno i količinski.

Vodeće izvozno tržište BiH kada je u pitanju namještaj i dalje je Njemačka u koju je tog proizvoda, kao i posteljina i madraca plasirano u vrijednosti 356,14 miliona KM. U 2020. godini taj izvoz je bio 316,66 miliona KM, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

U Hrvatsku je prošle godine izvoz namještaja, posteljine i madraca iz BiH iznosio 147,8 miliona KM što je više za 36,2 posto nego u 2020. godini, kada je iznosio 108,54 miliona KM.

Među značajnim tržištima za plasman bh. namještaja su i Italija, Austrija, Švicarska, Slovenija, Turska..

Biznis.ba / FENA

BANJALUKA – Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske i fondovi kojima upravlja, u 2020. godini ostvarili su neto dobit od 13,3 miliona KM. Revizorski izvještaj IRB-a otkriva da su fondovi izlazili u susret Olimpijskom centru „Jahorina“, te da su „Alumini“ pozajmljivali novac na osnovu odluke Vlade.

Najprofitabilniji fondovi kojima upravlja IRB bili su Fond za razvoj i zapošljavanje RS sa 3,8 miliona КM dobiti i Fond za restituciju RS sa 3,47 miliona KM dobiti.

Dobit Fonda stanovanja RS iznosila je 2,96 miliona KM, a Akcijskog fonda 1,98 miliona, dok je neto dobit banke iznosila 72.645 KM.

„Fond za razvoj istočnog dijela RS ostvario je neto dobit od 955.434 КM. Ukupni prihodi Fonda za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS u 2020. godini iznosili su 192.954 КM. Oni su, u skladu sa zakonom namijenjeni pokriću naknade za upravljanje i troškova nastalih u vezi sa prodajom nekretnina i naplatom potraživanja iz pasivnog podbilansa“, navedeno je u izvještaju o poslovanju IRB-a i fondova za 2020. godinu.

I IRB i fondovi su dobili pozitivno mišljenje nezavisne revizorske kuće „Grant Thornton“.

U revizorskom izvještaju je, između ostalog, navedeno da je Fond za razvoj i zapošljavanje na osnovu odluke Vlade RS iz 2019. godine, odobrio zvorničkoj „Alumini“ pozajmicu od osam miliona KM na 12 mjeseci.

Takođe, revizori su objelodanili i da je Fond za razvoj istočnog dijela u više navrata izlazio u susret Olimpijskom centru „Jahorina“. Naime, pored konverzije nedospjelih anuiteta iz prve emisije obveznica, sa OC „Jahorina“ je potpisan i sporazum za dospjela potraživanja po istoj emisiji.

„Takođe, u 2020. godini potpisan je i sporazum na dospjela potraživanja po drugoj emisiji obveznica OC ’Jahorina’, prema kome su dospjela potraživanja prolongirana za 2030. godinu“, navedeno je u izvještaju.

Investiciono – razvojna banka je u oktobru 2019. godine kupila sve obveznice OC „Jahorina“ u iznosu od sedam miliona maraka, iako joj Olimpijski centar ni ranije nije redovno plaćao obaveze po osnovu ranije kupljenih obveznica, zbog čega je morala da podnese tužbu.

CAPITAL: M. Čigoja Ljubojević

Objava IRB produžava rokove za dugovanja OC „Jahorina“ prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Završena je treća faza uređenja korita rijeke Bosne u Ilijašu, dionica uzvodno od ušća Gnionice.

S obzirom da je riječ o centralnom dijelu općine, cilj je bio zaštiti stambene objekte te regionalni put Sarajevo-Visoko od plavljenja pri pojavi velikih voda. Radovima je spriječena devastacija korita i obala, a vrijednost projekta iznosila je blizu 800.000 KM. Radovi u okviru projekta uređenja ovog dijela korita Bosne počeli su 2018. godine.

Rađeni su fazno, u prethodne dvije faze uređeno je 350 metara korita na desnoj obali Bosne te 300 metara na lijevoj. U regulaciju rijeke Bosne u Ilijašu Agencija je do sada uložila 2,3 miliona KM. U ovoj godini planiran je nastavak uređenja lijeve obale do mosta za naselje Kadarići.

Završeno je i uređenje desne obale rijeke Bosne uzvodno i nizvodno od ušća Ljubine , općina Vogošća. Radovi su predviđeni projektom regulacije rijeke Bosne u naselju Svrake. Ranije je uređeno ušće Ljubine u Bosnu i lijeva obala na kojoj je izgrađena većina stambenih objekata. Za ovaj projekat Agencija za vodno područje rijeke Save je izdvojila 250.000 KM.

Biznis.ba

Mjesečna minimalna zarada u 13 od 21 države članice EU, a koja je regulisana zakonom, bila je u januaru ove godine ispod hiljadu eura, pokazuju podaci Eurostata.

U dvije države ona je nešto viša do hiljadu, u šest država je više od 1.500 eura, a razlika između najniže i najviše minimalne zarade u EU veća je od sedam puta.

Prema podacima Eurostata, najnižu minimalnu zaradu imaju Bugari 332 eura, a najvišu Luksemburžani 2.257 eura, dok je u Hrvatskoj “minimalac” 624 eura, a u Sloveniji 1.074 eura.

Nakon Bugarske slijede Letonija s 500 eura, Rumunija 515, Mađarska 542, Hrvatska 624, Slovačka 646, Češka 652, Estonija 654, Poljska, 655, Litvanija 730, Grčka 774, Malta 792 i Portugal 823 eura.

Nešto više od hiljadu eura imaju Slovenija 1.074 i Španija 1.126 eura, a šest zemalja ima više od 1.500 eura, Francuska 1.603, Njemačka 1.621, Belgija 1.658, Holandija 1.725, Irska 1.775 i Luksemburg 2.257 eura.

Rezultati su nešto drugačiji kada se minimalna zarada mjeri prema paritetu kupovne moći, a i s tim kriterijumom Bugarska i dalje ima najmanji minimalac od 604 eura, a Luksemburg 1.707 eura, pa je razlika nešto manje od tri puta.

Minimalna zarada u Hrvatskoj prema paritetu kupovne moći iznosi nešto manje od 900 eura i iza nje su Grčka, Mađarska, Češka, Estonija, Slovačka, Letonija i Bugarska, prenosi Bankar.me.

Od zemalja koje imaju minimalnu zaradu manju od hiljadu eura prema paritetu kupovne moći su još Malta, Portugal i Rumunija.

Ostalih osam zemalja imaju do 1.500 eura, Njemačka ima nešto više od 1.500 i Luksemburg 1.707 eura.

Šest zemalja nema zakonski propisanu minimalnu zaradu, nego se ona određuje kolektivnim ugovorima, a to su Danska, Italija, Kipar, Austrija, Finska i Švedska.

Biznis.ba / FENA