Oznaka: top

SARAJEVO – Ekonomski rast u BiH u ovoj godini biće usporen u odnosu na prethodnu, i to na oko tri odsto, zbog manjeg rasta izvoza, ali i produženog uticaja pandemije i neuspjeha na prevazilaženju političkih tenzija u zemlji, smatra šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.

Šeldon u intervjuu za Srnu navodi da će u ovoj godini biti smanjen izvoz proizvoda mineralnog porijekla, hemijskih proizvoda, baznih metala, kao i mašina i mehaničkih aparata, a da će biti zabilježen rast uvoza, uglavnom za infrastrukturne projekte.

Prema njegovim riječima, doznake će, vjerovatno, i dalje nastaviti da pružaju podršku postepenom povećanju potrošnje u BiH, dok se očekuje da investicije u sektorima energetike, građevinarstva i turizma pruže podršku za otvaranje radnih mjesta, tako da se u srednjoročnom periodu očekuje umjereni rast u zemlji.

“Rizike na putu rasta predstavljaju produženi uticaj pandemije i neuspjeh na prevazilaženju političkih tenzija, kao i sveukupna politička blokada na nivou BiH. Rješavanje ovog posljednjeg olakšalo bi povratak na dosljedniju implementaciju programa socio-ekonomskih reformi u zemlji”, ističe Šeldon.

Osvrćući se na 2021. godinu, on napominje da se procjenjuje da će ekonomski rast u BiH dostići oko 6,5 odsto, uglavnom zbog niže osnovice iz prethodne godine uzrokovane pandemijskom krizom.

“To je izuzetno ostvarenje rasta, budući da je to povećanje dovelo realni bruto domaći proizvod /BDP/ do nivoa prije krize”, ukazuje šef Kancelarije Svjetske banke, te pojašnjava da je realni rast u prošloj godini bio zasnovan na povećanju izvoza i snažnom rastu privatne potrošnje.

Uzimajući u obzir činjenicu da je domaća ekonomija mala, nije vjerovatno da model rasta zasnovan na domaćoj potrošnji može obezbijediti bolje izglede za razvoj i smanjenje nejednakosti u prihodima zemlje, prema prihodima koje ostvaruju članice EU.

“Održiviji model rasta vjerovatno bi zahtijevao prelazak sa modela rasta vođenog potrošnjom na model rasta vođen investicijama i izvozom proizvoda veće dodatne vrijednosti, što dovodi i do povećanja produktivnosti”, naglašava Šeldon.

Da bi se olakšao taj prelazak, prema njegovim riječima, primjena programa socio-ekonomskih reformi biće od ključnog značaja, takođe i u kontekstu ostvarivanja pomaka u pravcu članstva u EU.

Ukazujući na činjenicu da se smanjuje broj stanovnika u BiH, ali i starosna dob, Šeldon napominje da je neophodno više ulaganja u ljudski kapital, odnosno u djecu i mlade, kroz unapređenje obrazovnog sistema, te prilagođavanje zdravstvenog i penzionog sistema demografskim promjenama kroz koje BiH prolazi.

“Za ovo drugo je potrebna razborita, efikasna i efektivna fiskalna politika, koju trenutno karakterišu veliko poresko opterećenje i neefikasna javna potrošnja”, ocjenjuje on.

U BiH su, prema Šeldonovim riječima, izdvajanja za plate u javnom sektoru znatna zbog velike administracije, a, ipak, neke institucije nedostaju ili nemaju dovoljan kapacitet za pristupanje EU.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru smatra da su zato neophodne kontinuirane strukturisane reforme, “bez kojih će biti teško prilagoditi strukturu i veličinu, te prevazići rigidnosti u vezi sa zapošljavanjem u javnom sektoru, uključujući i preduzeća u državnom vlasništvu”.

On smatra da je neophodno i rješavanje pitanja penzija, ali i dobro upravljanje javnim dugom.

Govoreći o strategiji Svjetske banke za period 2022-2026, Šeldon napominje da je u pripremi novi okvir partnerstva sa zemljom /CPF/ za navedeni period.

Predloženi CPF navodi prioritete za rad Grupacije Svjetske banke u BiH. Ti prioriteti zasnovani su na analizi sveukupnih razvojnih izazova BiH, kako je naznačeno u ažuriranoj Sistematskoj dijagnostici zemlje /SCD/ iz juna 2020. godine.

Prema Šeldonovom riječima, u ažuriranoj SCD navedeno je da demografski trendovi, karakterisani starenjem stanovništva i velikom emigracijom, ukazuju na urgentnost stvaranja prilika za rad i kvalitetniji život, uključujući i bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje za stanovnike koji ostanu, te za produktivan život u BiH.

“Ekološki rizici i njihov uticaj na život i ekonomiju, postaju sve istaknutiji. Predloženi CPF pruža podršku BiH za ostvarivanje održivog oporavka od uticaja pandemije kovida 19, te za reforme u skladu sa ambicijama zemlje za pridruživanje EU i dostizanje višeg životnog standarda”, kaže Šeldon.

Prema njegovim riječima, ključni ciljevi novog CPF-a ostaju isti kao i u prethodnom, a identifikovane su tri šire oblasti na koje će se usmjeravati angažman Grupacije Svjetske banke, čak i nakon ciklusa ovog CPF-a.

Cilj prve oblasti je povećanje inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru, druge unapređenje održivog pružanja usluga, a treće pružanje podrške BiH na povećanju otpornosti na klimatske promjene.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru u intervjuu Srni ističe da je u pripremi nekoliko projekata na zahtjev domaćih vlasti i u bliskoj saradnji sa njima.

Šeldon precizira da je riječ o projektima koji se odnose na unapređenje zdravstvenih sistema, otpornost i konkurentnost poljoprivrede, podršku zapošljavanju, razvoj šumarske ekonomije, unapređenje kvaliteta vazduha, te modernizaciju puteva. Srna

Objava Velika izdvajanja za javni sektor, a BiH nema kadar za pristupanje EU prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA, SARAJEVO – Cijene stanova u BiH nastaviće da divljaju, a kada će doći do obrnutog trenda, pitanje je na koje konkretan odgovor nema većina onih koji se bave prometom nekretnina.

Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu 32 godine, ističe da niko ne može predvidjeti kada će rast cijena biti zaustavljen. Dodaje da je potražnja velika, baš kao i inflacija.

“Skočile su cijene građevinskog materijala, radne snage, a interes za kupovinu je i dalje veliki, s obzirom na to da je kamata u banci vrlo niska ili je uopšte nema na uloženi novac, pa većina odlučuje da kupi stan, da ga izdaje i na taj način sačuva vrijednost novca i da na neki način kroz kiriju dobije kamatu koju ne dobija u banci”, istakla je Gatarić Vasilićeva.

Slično kaže i Leonard Samardžija, vlasnik agencije za nekretnine “VHS trade” Prijedor, koji takođe ističe da cijene nekretnina zavise od niza faktora, kao što su materijal te radna snaga, koje je sve manje.

I on naglašava da je teško reći kada će prestati da rastu cijene stanova. Inflacija je, naglašava, velika, tako da novac gubi vrijednost, pa se ljudi odlučuju da imaju nekretnine.

“Materijal kojim se gradi poskupio je 200-300 odsto. To je podiglo i cijene stanova u novogradnji, a samim tim takav trend se bilježi i u starogradnji. U Prijedoru je prošle godine kvadrat stare gradnje koštao 1.100-1.200 maraka, a otišao je na 1.500-1.600 maraka. Manji stanovi idu i do 2.000 KM kada govorimo o staroj gradnji. Novogradnja nam ide od 2.000 do 2.200 KM, a prošle godine je bila 1.600 maraka”, kaže Samardžija te takođe ističe da je potražnja veća od ponude.

Nešto drugačije mišljenje ima Saša Pitner, vlasnik agencije za nekretnine “Artis” Sarajevo, koji smatra da bi stanovi mogli da poskupe za još nekih pet do deset odsto, a onda će, kako očekuje, tržište doživjeti pad, kao što je to zabilježeno 2009.

Moglo bi se to dogoditi, kaže, za nekih godinu ili godinu i po dana. Pomaci ka dolje, naglašava, moraju se desiti, jer ovako više neće moći.

On naglašava da su cijene stanova koje postoje na tržištu previsoke u odnosu na cijenu izgradnje.

“Rast cijena je nerealan u odnosu na cijenu kvadrata gradnje. Sa nekadašnjih 1.600 maraka, koliko je prije nekoliko godina koštao kvadrat, došli smo na 2.500 pa čak i 3.000 maraka”, rekao je Pitner za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, podsjeća da na formiranje konačne cijene kvadrata stana utiču ulazni parametri kao što su cijena zemljišta, rente, građevinskog materijala te radne snage.

“S obzirom na to da su cijene svih ulaznih parametara porasle, to je dovelo do poskupljenja. Konačnu i završnu riječ što se tiče cijena diktiraju tržište i potražnja. Takođe bih napomenuo da većina stanova bude rasprodata na samom početku gradnje tako da investitori formiraju cijene u tom momentu”, rekao je Petrović.

Prema njegovim riječima, ovog puta došlo je do ozbiljnih poskupljenja i nestašice građevinskog materijala, a investitori, kako kaže, nisu mogli mijenjati cijene, tako da su u prethodnom periodu istrpjeli ovu razliku u skoku cijena.

“Buduća kretanja cijena su vrlo teško predvidiva, ali svakako možemo reći da će pratiti kretanje sirovina, materijala, zemljišta, transporta i svega što u konačnici utiče na krajnju cijenu”, naveo je Petrović za “Nezavisne novine”.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju 2021. godine bio je veći u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2020. godini za čak 58,4 odsto i u odnosu na treće tromjesečje 2020. godine veći je za 18,3 procenata.

Prosječna cijena prodatih novih stanova u Srpskoj, u trećem tromjesečju 2021. godine, u odnosu na treće tromjesečje 2020. godine, bila je viša za 7,4 odsto. Nezavisne novine

Objava Cijene stanova u BiH nastaviće da rastu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 2,4 posto, na 90,03 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2 posto, na 86,82 dolara.

U petak su cijene ‘crnog zlata’ u jednom trenutku bile i više, pa su dosegnule najviše nivoe od 2014. godine jer se trgovci plaše da bi ukrajinska kriza mogla izazvati poremećaje na tržištima energenata.

Ukrajina tvrdi da Rusija priprema invaziju, Zapad je najavio ekonomske sankcije, a NATO se sprema u istočnu Evropu poslati vojnike. Moskva, pak, opovrgava tvrdnje o invaziji i spočitava Zapadu da raspiruje “histeriju”.

Predsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručili su u petak da će zajednički jamčiti sigurnu opskrbu Evrope i Ukrajine energijom.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je, pak, da Moskva ne želi rat s Ukrajinom.

“Premija rizika na cijenu nafte sada vjerovatno iznosi gotovo 10 dolara po barelu”, rekao je Carsten Fritsch iz Commerzbanka.

Veći rast cijena spriječilo je jačanje dolara, čija je vrijednost prema košarici valuta prošle sedmice porasla 1,7 posto i dosegnula najviše nivoe od polovice 2020. godine, jer se očekuje da će američka centralna banka uskoro podići ključne kamatne stope.

A kako se cijena nafte izražava u dolarima, to čini naftu dodatno skupljom u ostalim valutama, pa slabi potražnja.

Ove će sedmice, pak, u fokusu trgovaca biti sastanak OPEC-a i ostalih najvećih svjetskih proizvođača, koji će ponovno razmotriti proizvodnu politiku i plan o podizanju proizvodnje u martu za 400 000 barela dnevno.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici vjerovatno će se držati planiranog povećanja, reklo je agenciji Reuters nekoliko izvora iz grupe OPEC+.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, u prvim sedmicama nove godine cijene su nafte skočile oko 15 posto.

Nakon dugogodišnje agonije, prekida proizvodnje, stečaja – fabrika “Lasta” u Čapljini, ponovo je otvorena zahvaljujući bh. privredniku i njenom novom vlasniku Petru Ćorluki, koji je ovu fabriku kupio dok je bila u stečaju. Proizvodnja za tržište već je uveliko krenula, a prvi keksi nove čapljinske “Laste” na policama trgovina trebali bi se naći početkom proljeća.

Trideset godina Bosa Šutalo radila je u Lasti – fabrici keksa i vafla koja je prije rata zapošljavala oko 1000 radnika. Radila je i tokom rata, no u posljednjim godinama proizvodnja je prekinuta, radnici poslani kući , a fabrika je otišla u stečaj. Sve to vrijeme Bosa je bila bez posla, stoga je povratak u staru fabriku u novom ruhu, za nju bio vrlo emotivan i značajan.

“To je jako lijep osjećaj. Ja sam radila u firmi prije i poslije rata gdje tehnologija bila drugačija, malo zastarjela. Sada je sve novo, naprednije, savremenije i puno je ljepše raditi. Ja sam posebno sretna što je to ponovo počelo i što će se to sve i više razvijati”, kazala je Šutalo.

Stari kvalitet, nova tehnologija

Osim starih , na posao su primljeni i novi radnici. Njih 25 trenutno radi u proizvodnji, a na proizvodnim trakama dobro poznati Lastini proizvodi. Čajni kolutići i čuvena Lastina štrudla među prvima će izaći na tržište, ali s malim promjenama u vidu poboljšanja sirovina i pakiranja. Osim u proizvodima, do promjene je došlo i u tehnologiji. Stare mašine zamijenjene su novim – savremenijim i kvalitetnijim.

“Svi stari strojevi su izbačeni, i ubačene su nove tehnologije, odnosno novi strojevi. To su mašine od poznatih dobavljača opreme za ovu vrstu proizvodnje”, kazala je Marija Tolić, voditelj projekta za instalaciju mašina u Lasti.

Sve se radi pažljivo i planski. Testna proizvodnja uspješno je završena, te se trenutno radi na proizvodnji dovoljne količine keksa koji će se plasirati na tržište.

“Kao i svake godine kad laste dolaze na proljeće i ova Lasta će doći na proljeće, tako da na proljeće potrošači mogu očekivati Lastine proizvode na policama”, kazala je Ivana Brdar, tehnolog u razvoju Lasta.

U skladu s trendovima

Konkurentnost kvalitetom, dizajnom i cijenom, držanje visokih kriterija vodilja je novog vlasnika Laste, Petra Ćorluke, uspješnog privrednika koji je stare pogone nekadašnjeg giganta ponovo oživio i digao na noge. U opremu i infrastrukuturu, tvrdi uloženo je oko 30 miliona KM.

“Ako se držite visokih kriterija onda usojeh takvim pristupom ne može izostati. Mislim da smo mi poboljšali recepture, imamo bolju kvalitetu sirovina, pakiranja i sve je u skladu sa trendovima na svjetskom tržištu, kako to rade najbolji svjetski proizvođači, mislim da radimo i mi to u ovom momentu.”, rekao je Petar Ćorluka, vlasnik Laste.

A na tome ne planiraju stati. Inovacije, novi proizvodi, zapošljavanje većeg broja ljudi, uvođenje druge i treće smjene, izvoz Lastinih proizvoda na velika evropska tržišta – sve to čeka ovu fabriku koja polako poprima novi izgled i čiji će proizvodi sasvim sigurno zauzeti značajno mjesto na tržištu.

 

Biznis.ba / N1

BEOGRAD –  Ministarka trgovina, turizma, telekomunikacija Tatjana Matić izjavila je da će cijene osnovnih životnih namirnica u Srbiji ostati nepromjenjene i 90 dana posle 8. februara.

“Cene osnovnih životnih namirnica ostaju nepromenjene u narednih 90 dana, počev od 8. febuara. Iste namirnice kao i ranije obuhvacehene su ovom uredbom vlade – brašno, ulje, mleko, svinjski but. Nije bilo dodavanja novih namirnica, smatramo da se ova uredba pokazala kao jako dobra“, rekla je Matić za televiziju Prva.

Ona je navela da je odluka vlade (o namirnicama) stupila na snagu prije dva mjeseca i da je doprinijela stabilizaciji cijena na ovdašnjem tržištu, a dovela je i do dobre snabdjevenosti ovim namirnicama.

“Zaštitili smo najugroženije socijalne kategorije stanovništva. Nije došlo do skakanja cena, preprodavanja ovih namirnica…Tržišna inspekcija je bila odgovorna i radila je vredno. Verujem da ćemo dobro pregurati i narednih šest meseci, za koje stručnjaci kažu da će biti turbulentni na svetskom nivou“, dodala je ona.

Matić ukazuje na to da su u čitavom svijetu cijene hrane skočile, objašnjasvajći da su cijene sirovina poskupjele, a prije svega, energenata.

“Interesantno je da UN i njihova Agencija za hranu izdala prvi izveštaj ove godine, gde se kaže da je Evropa jedan od pogođenijih kontinenata kada je reč o cenama i predviđanjama sa hranom. To je povezano sa kovidom i sa sve neizvesnijom klimatskom situacijom u svetu i Evropi. Inflacija i cene su se kretale od 30 do 70 odsto u svetu, jestivo ulje je negde poskupelo i do 70, i kod nas je dostiglo rekordnu cenu. Poskupeli su voće i povrće, ali to je zbog poskupljenja energenata”, objasnila je ministarka.

Srbija je, kako je rekla, prošla kroz stagnaciju kada je u pitanju rast cijena i to je ohrabrujuće, dodaje Matić.

“Međutim, ne ohrabruju nas izveštaji agencije UN, koji govore o globalnom tržištu, i tu se neće smirivati situacija u prvoj polovini 2022. godine. Zato smo odlučili da produžimo uredbu vlade. Ali u drugoj polovini 2022. očekujemo da će doći do stabilizacije tržista, energenata, hrane. Mi smo veliki proizvođači hrane, nema razloga za brigu. Biće dovoljno hrane za naše potrebe i za izvoz“, istaka je ona.    Tanjug

Objava Cijene osnovnih namirnica u Srbiji ostaju iste i narednih 90 dana prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U odnosu na novembar, u decembru je bilo više zaposlenih za 2.275 osoba ili 0,60 posto. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje 57,64 posto njih su žene, to jeste njih 216.609 je na evidencijama nezaposlenih.

U odnosu na početak pandemije, broj nezaposlenih je smanjen za 27.084 osobe ili 6,72 posto. – Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 1.796 osoba (0,60%), u entitetu RS za 489 osoba (0,69%), dok je u Brčko distriktu BiH 10 nezaposlenih osoba više (0,16%) – saopćili su iz agencije.

U strukturi osoba koje su u 2021. godini tražile zaposlenje, 27,10 posto njih su NKV radnici, 31,52 posto KV radnici, 28,71 posto osobe sa srednjom stručnom spremom, a 8,97 posto osoba na evidencijama nezaposlenih je s visokom stručnom spremom.

Najveći broj evidentiranih nezaposlenih žena je sa SSS 31,94 posto, NKV radnica je 27,58, a zatim slijede KV radnice s udjelom od 25,92 posto u ukupnom broju nezaposlenih žena.

Posmatrano prema kvalifikacijskoj strukturi, udio nezaposlenih žena manji je kod visokokvalifikovanih – 18 posto i kvalificiranih – 47 posto radnica, u odnosu na udio nezaposlenih muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Kod ostalih kvalifikacija više je nezaposlenih žena nego muškaraca.

• U decembru je brisano ukupno 19.106 osoba s evidencija službi zapošljavanja, od čega je 8.967 žena. Od ovog broja zaposleno je 7.889 osoba, od čega su 4.064 žene. Istovremeno je za 9.340 osoba prestao radni odnos, od čega je 4.089 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanje 4.604 nova radnika – saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u novembru 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 834.970, a od toga je 365.567 žena.

U odnosu na oktobar 2021. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,4 posto, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za 0,7 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti za novembar 2021. godine iznosila je 31,2 posto i u odnosu na oktobar 2021. godine smanjila se za 0,3 postotna boda, piše Klix.ba.

LJUBLJANA – Slovenačka Vlada prihvatila je više mjera za ublažavanje porasta cijene energenata, među kojima je jednokratni dodatak od 150 evra za ranjive društvene grupe.

Premijer Janez Janša rekao je nakon sjednice Vlade da će taj dodatak primati građani koji dobijaju socijalnu podršku, ukupno oko 67.000 ljudi.

Pravo na dodatak imaju i penzioneri čija penzija ne prelazi 1.000 evra, osobe sa invaliditetom i višečlane porodice.

Za tu mjeru biće izdvojeno više od 100 miliona evra.

“Vlada će pokušati da smanji i akcize na električnu energiju i energente na najnižu moguću mjeru“, rekao je Janša i dodao da se PDV neće mijenjati.

Vlada je donijela i prijedlog zakona za ublažavanje rasta cijena energenata za privredu i poljoprivredu kojim će se namijeniti 70 miliona evra “asimetrične pomoći” kompanijama najteže pogođenim energetskom krizom.

Mjere će važiti od 1. februara do 30. augusta, a prema Janšinim riječima mogle bi da budu i produžene ako se kriza ne smiri, prenosi Hina.   Srna

Objava Slovenija: Po 150 evra za ublažavanje skoka cijena energenata prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LONDON – Prodaja električnih automobila očigledno raste zbog podsticaja za kupovinu u brojnim evropskim državama, a u decembru je prvi put u Evropi prodano više električnih vozila nego dizelaša, prenosi RevijaHAK.

U Evropi je tokom decembra zabilježen tržišni udio električnih vozila (čistih EV-a, ne uključujući plug-in hibirde) od 21 odsto, čime je nadmašen udio vozila s dizelskim pogonom prvi put i to za dva odsto, javlja Automotive News Europe.

Dok je prodaja dizelaša padala tokom cijele godine – na 2,3 miliona registracija na kraju septembra, što je pad od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu – registracije električnih vozila doživjele su nagli porast, skočivši za oko 91 posto u odnosu na razine iz 2020. na 801.025 na kraju trećeg tromjesečja.

Prodaja električnih automobila očigledno raste zbog podsticaja za kupovinu u brojnim evropskim državama, ali i poboljšanja infrastrukture.   Bankar.me

Objava Prodaja električnih automobila nadlašila dizelaše prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

MINSK – Bjelorusija je uključila Srbiju i Lihtenštajn na listu zemalja koje podliježu embargu na uvoz prehrambenih proizvoda, koju je Minsk uveo kao odgovor na sankcije Zapada, saopštila je bjeloruska agencija “Belta”, a prenosi Sputnjik.

Lista je proširena kao odgovor na sankcije Zapada, a bjeloruski mediji prenose da se Srbija krajem prošle godine pridružila petom paketu mjera protiv Minska.

Kako se navodi, vlada u Minsku donijela je takvu odluku sa ciljem “da se osigura zaštita nacionalnih interesa Bjelorusije”.

Mjere će za sada trajati šest meseci, a tiču se proizvoda kao što su meso, mliječni proizvodi, voće, povrće, so i neki drugi prehrambeni proizvodi.

Napominje se i da se embargo ne odnosi na hranu za bebe, kao i na biološki aktivne dodatke ishrani, lijekove i medicinske proizvode.

Na listi zemalja kojima je u početku stavljen embargo bile su Evropska unija i njene države članice, SAD, Kanada, Norveška, Albanija, Island, Severna Makedonija, Velika Britanija, Crna Gora i Švajcarska.   Tanjug

Objava Bjelorusija zabranila uvoz hrane iz Srbije prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.