Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine prošle godine je iznosio rekordnih 235 miliona KM.
Poređenja radi, godinu ranije izvoz je bio 162 miliona KM dok je 2019. iznosio 212 miliona, a godinu prije toga 205 miliona maraka.
U 2021. godini smo najviše ovih proizvoda izvezli u Sjedinjene Američke Države u iznosu od oko 83 miliona KM, piše Biznisinfo.
Time je ujedno došlo do drastičnog ukupnog rasta bh. izvoza u SAD koji je prethodnih godina bio dosta skroman.
Nekoliko bh. firmi namjenske industrije sklopilo je ugovor s američkim kompanijama za izvoz oružja i municije, i to je razlog ovom rastu.
Na drugom mjestu lani je bio Egipat u koji smo izvezli oružja i municije za 34,7 miliona KM, dok smo ih u Češku izvezli za oko 23 miliona.
Izvoz u Tursku bio je “težak” oko 20 miliona KM.
Poređenja radi, u 2014. godini u namjenskoj, odnosno vojnoj industriji Bosne i Hercegovine, ostvaren je promet od 150 miliona maraka.
Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.
Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.
ANKARA – Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan ponovio je danas da će kamatne stope u toj zemlji biti snižene i da će kao rezultat toga inflacija pasti.
Foto: Agencije
Valutna kriza podstaknuta potezom centralne banke da smanji stope za 500 baznih poena od septembra, kao dio ekonomskog modela koji je osmislio Erdogan, dovela je do toga da je inflacija u decembaru porasla na najviši nivo tokom Erdoganove 19-godišnje vladavine, prenio je Rojters.
Kako je pokazala anketa koju je britanska novinska agencija sprovela juče, očekuje se da će u januaru inflacija dostići skoro 20-godišnji maksimum od 47 odsto.
“Znate za moju bitku sa kamatama. Snižavamo kamate i snizićemo ih. Znajte da će i inflacija tada pasti, ona će još više pasti“, rekao je Erdogan pristalicama u crnomorskoj provinciji Giresun.
“Kurs će se stabilizovati i inflacija će pasti, padaće i cijene, sve je to prolazno“, istakao je predsednik Turske.
BANJALUKA – Dug lokalnih zajednica u Srpskoj po osnovu direktnih kredita na kraju 2021. godine iznosio je 365,77 miliona maraka, što je za skoro šest miliona maraka manje u odnosu na stanje sa krajem 2020. godine.
Opština Kneževo, FOTO: Agencije
Time su opštine i gradovi nakon dužeg vremena počeli da smanjuju kreditnu zaduženost, jer taj iznos prethodnih godina stalno rastao.
U Ministarstvu finansija RS naveli su da je zaduženost manja u odnosu na isti period 2020. godine za 5,91 milion KM.
“Najveći procenat zaduženosti u odnosu na redovne prihode ostvarene u prethodnoj fiskalnoj godini, odnosno 2020. godini, imaju Kneževo, Novo Goražde, Bileća i Kozarska Dubica. Nijedna od navedenih opština ne prelazi zakonski limit od 18 odsto prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini“, kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu finansija RS.
Načelnik Kneževa Goran Borojević naveo je da dug po osnovu kredita ove lokalne zajednice iznosi oko 15 miliona maraka.
“Nastojimo da svoje obaveze po tom osnovu servisiramo na vrijeme. Pokušavamo i putem reprograma da rasteretimo našu kasu. Za nova zaduženja nemamo prostora i banke nam zbog velike zaduženosti neće odobriti nove kredite“, naveo je samo kratko Borojević i dodao da bi ovoj lokalnoj zajednici dobro došla i pomoć Vlade u vraćanju kredita koji imaju kod Investiciono-razvojne banke RS u iznosu od 13 miliona maraka.
Načelnici opština Kozarska Dubice i Bileća Radenko Reljić i Veselin Vujović u petak se nisu javljali na naše pozive, tako da nismo uspjeli da dobijemo komentar koliko iznosi dug tih lokalnih zajednica. Podatke o zaduženosti nismo uspjeli da dobijemo ni iz Novog Goražda.
Savez opština i gradova RS ranije je najavljivao da će tražiti da Vlada Srpske donese odluku da stepen zaduženosti lokalnih zajednica pomjeri sa sadašnjih 18 na 25 odsto prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.
“Mi smo tu inicijativu proslijedili Vladi Srpske, ali još nismo dobili nikakav odgovor o tom pitanju. Tu istu inicijativu detaljno su obrazložili i predstavnici grada Doboja, koji su tražili da do toga dođe izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garanciji RS. Mi ćemo ponovo zauzeti stav o tom povećanju limita zaduženosti lokalnih zajednica i tražiti od Vlade da se izjasni o tom pitanju. O tome ćemo zauzeti jasan stav već u martu“, naveli su u Savezu opština i gradova.
U Ministarstvu finansija RS naveli su da direktnih kreditnih zaduženja u RS nema pet lokalnih zajednica.
Riječ je o opštini Čelinac, Petrovac, Istočni Drvar, Istočni Mostar i Rudo. Glas Srpske
SARAJEVO – Ukupna bruto zaračunata premija na 17 tržišta osiguranja Srednje i istočne Europe iznosila je 30,35 milijardi evra na kraju septembra 2021., što je oko 2,4 milijarde evra više u odnosu na treće tromjesečje 2020. (+8,56% u odnosu na prethodnu godinu), prema tromjesečnim tržišnim podacima koje je prikupio xprimm.com.
FOTO: Agencije
U analiziranom razdoblju, ukupne štete koje su platili osiguravatelji iz Srednje i Istočne Europe porasle su sa gotovo milijardu evra na 17 milijardi evra (+6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine).
Posmatrano poslovnim linijama, ukupna zaračunata premija životnog osiguranja porastla je za 7,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine na 9,26 milijardi evra, od čega su poljski osiguravatelji ostvarili 38,6%, češki osiguravatelji – 16,68% i mađarski osiguravatelji – 13,33%.
Vrijedi spomenuti da su tržišta osiguranja srednje i istočne Europe koja su iskazala najveći udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji bila Mađarska (44,45%), Slovačka (41,73%) i Poljska (32,53%).
Bruto premija neživotnih osiguranja iznosila je 21,09 milijardi eura (oko 9% više u odnosu na prethodnu godinu), od čega 4,23 milijarde evra otpada na imovinsko osiguranje, a 6,73 milijarde eura autoodgovornost. Indikator.ba
Obim industrijske proizvodnje u Tuzlanskom kantonu , prema podacima za jedanaest mjeseci prošle godine, ostvario je rast od 3,5 posto u odnosu na isti period 2020 godine.
Rast obima industrijske proizvodnje je ostvaren u kategorijama intermedijarni proizvodi za 11 posto i kapitalni proizvodi za 35,5 posto. Došlo je do pada obima proizvodnje u kategorijama trajni i netrajni proizvod za široku potrošnju od 10 posto i proizvodnja energije od 3 posto.
Ostvaren je uvoz od 2,37 milijardi KM , što je za 28,4 posto više u odnosu na 11 mjeseci 2020. godine. Najviše su se uvozile industrijske robe koje se koriste za proizvodnju u bh. industriji.
– Ukupni izvoz iz TK je u 2021. godini bio 2,1 milijardu KM što je za 24 posto više u odnosu na 2020. godinu. Najviše se izvoze industrijski proizvodi, posebno metaloprerađivačke i hemijske industrije – izjavio je za Fenu Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.
Tuzlanski kanton tradicionalno najviše posluje sa Evropskom unijom, odnosno sa Njemačkom i Austrijom kao i sa zemljama regiona.
– Vanjskotrgovinski deficit je 304 miliona, a pokrivenost uvoza izvozom je 87,17 posto – izjavio je Kikanović za Fenu.
Sa 31.12. 2021. godine u TK je na evidenciji bilo 103.508 zaposlenih osobe i 70.301 nezaposlena osoba.
– Negativni trend odlaska radno sposobnog stanovništva već ostavlja ozbiljne posljedice na privredu koja ne može da pronađe adekvatne kadrove za svoje potrebe – izjavio je Kikanović.
Potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić izjavio je kako je protekla, 2021. godina bila godina laganog oporavka, dok će pravi gospodarski uspon Bosna i Hercegovina doživjeti iduće, 2023. godine.
„Nakon onog šoka u 2020. godini može se kazati da idemo uzlaznom putanjom i da je 2021. godina laganog oporavka u gospodarskom smislu u Bosni i Hercegovini, a kako će se ono odvijati u 2022. to ćemo tek vidjeti jer ima dosta elemenata koji će na to utjecati. Mi smo, ipak, jedna mala ekonomija koja je osjetljiva i ovisi o svim globalnim kretanjima u okruženju, pa i šire. Mislim da će 2023. biti prava godina gospodarskog oporavka i godina uspona za sve grane gospodarstva u BiH“, kazao je Šantić u razgovoru za Fenu.
Istaknuo je kako izvješće Porezne uprave FBiH za 2021. pokazuje da je značajno veći prihod od uplata u odnosu na 2020. godinu, i to u iznosu od oko 9,5 posto, dodavši kako se pažnja treba obratiti na tržište sive ekonomije gdje bi se s većim kontrolama napravio pozitivan efekt.
Šantić je podsjetio kako su, u cilju smanjenja sive ekonomije i njezina minimiziranja, Federalna vlada i Federalno ministarstvo financija našli model uvođenja fiskalnih kasa, odnosno fiskalnih uređaja, međutim „pojavio se problem u realnom sektoru koji smatra da je uvođenje tog modela i na takav način, novi namet na gospodarstvo“.
„Svatko onaj kojem je stalo do Bosne i Hercegovine nastoji nekim svojim angažmanima, pozitivno utjecati na sve procese koji se događaju u BiH. Tako i Federalno ministarstvo, odnosno Vlada sigurno nastoje dati svima istu šansu na tržištu i unaprijediti tehničke i tehnološke metode kontrole crnog tržišta“, kazao je Šantić.
Istaknuo je pritom kako je Upravni odbor Komore na zadnjoj sjednici imao temu fiskalizacije te kako je, u komunikaciji s Federalnom vladom i Federalnim ministarstvom financija, predložio „miks softverskog i hardverskog rješenja“.
„Prvo smo postavili upit o softveru, da se on promjeni, međutim vlada i ministarstvo su na neki način rekli da sigurno u narednih tri do pet godina ne postoje slobodna sredstva za tu svrhu“, kazao je Šantić.
Dodao je kako se u taj proces trebaju uključiti i Uprava za neizravno oporezivanje, ali i međunarodni faktor.
„Smatram da se u taj proces trebaju uključiti i Uprava za neizravno oporezivanje jer i oni imaju korist od kontrole naplate, a i naši prijatelji međunarodni faktor, odnosno naši financijski prijatelji u međunarodnom smislu koji kroz raznorazne projekte mogu iznaći sredstva za financiranje ovog projekta, odnosno kvalitetnog projekta za ili pitanje softvera ili hardvera, uređaja i softverskih rješenja za što jednostavnije i efikasnije praćenje tržišta, prihoda, naplate i smanjenja sive, odnosno crne zone“, istaknuo je potpredsjednik Gospodarske komore FBiH.
Kada je u pitanju stanje u gospodarstvu, Šantić je upozorio na tendenciju rasta inflacije koja, kako kaže, ne ide na ruku gospodarstvu, a koja nije karakteristična samo za BiH, nego i za Europu i cijeli svijet. Tu je i nedostatak radne snage – problem kojeg BiH već ima i s kojim će se susretati i u narednim godinama, a čije će se rješenje, po Šantićevim riječima, morati tražiti na novim tržištima.
Brojni i značajni projekti u Gospodarskoj komori FBiH
Gospodarska komora FBiH, jedna od najvećih asocijacija gospodarstvenika u FBiH, može se pohvaliti nizom aktivnosti u protekloj godini, posebice velikim brojem projekata koji se provode kroz Komoru i s realnim sektorom i sa zemljama okruženja, kao i EU projektima te mnogim drugi projektima.
Među njima su projekti jačanja konkurentnosti u drvnom sektoru, Jadransko-jonskoj strategiji pametnog rasta, visokoubrzanih konkurentnosti i zapošljavanja, prekogranične suradnje, visokog obrazovanja. stručnog osposobljavanja u tekstilnoj i metalnoj industriji, kao i projekti energetske efikasnosti, online poslovni susreti žena u poduzetništvu, te projekt identifikaciji ključnih prepreka za pristup stranim tržištima.
Mostar dobiva centar za maslinarstvo
Šantić je posebno istaknuo projekt COOPeR koji ima za cilj uspostaviti prekogranični centar za masline, posvećen zajedničkom istraživanju i razvoju na polju maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.
„Riječ je o projektu vrijednom 880.000 eura, a govori o povećanju konkurentnosti proizvodnje maslinarstva, gdje bi u konačnici trebao zaživjeti centar za maslinarstvo u Mostaru i gdje bi naši maslinari imali sasvim zadovoljavajuće uvjete za rad“, pojasnio je Šantić.
Podsjetio je kako se u Hercegovini već pojavilo nekoliko proizvođača maslinovog ulja, odnosno maslinara koji imaju jako kvalitetan proizvod.
„Mi smo to prepoznali i aplicirali smo na projekt o prekograničnoj suradnji i dobili smo ga zajedno s Hrvatskom i Crnom Gorom. Trenutno radimo na mapiranju, odnosno označavanju maslinika po Hercegovini“, istaknuo je jedan od čelnih ljudi Gospodarske komore FBiH.
Izrada strategije turizma za BiH
Pojavu pandemije koronavirusa uslužne djelatnosti su na neki način najviše osjetile, a posebice turizam kao značajna gospodarska grana u svijetu. U cilju oporavka turizma i njegova još većeg razvoja u BiH, Komora trenutno zajedno s USAID-om radi na projektu održivog turizma koji obuhvaća i izradu strategije turizma za BiH.
„Turizam u Bosni i Hercegovini, ruku na srce, nije bio toliko razvijen u organizacijskom smislu, on se na neki način više razvijao ad hoc, odnosno inicijativama privatnog sektora bez neke velike podrške županijskih, federalnih pa i državnih razina“, kazao je Šantić, dodavši kako se može kazati da je ta podrška ipak značajnija u zadnje vrijeme.
Pojasnio je kako će navedena strategija predstavljati lanac vrijednosti u turizmu, podijeljen u četiri stupa – turistički proizvod, destinacijski marketing, kadrovi odnosno radna snaga u turizmu i pravno, odnosno poslovno okruženje.
„Ova strategija, po meni, po prvi put u BiH se radi na ispravan način. Svi akteri unutar turističkog sektora i realni sektor i izvršna i zakonodavna vlast i mi kao nositelji projekta i USAID, uključeni su u to i mislim da će to biti jedna od boljih strategija koja je rađena u BiH – kazao je.
Turistička ponuda BiH uskoro na Tripadvisoru
U sklopu preliminarnog istraživanja koje je Komora provela zajedno s USAID-om, Svjetski ekonomski forum je od 140 zemalja BiH rangirao kao 105. zemlju po pitanju konkurentnosti u turizmu, čime naravno, kako kaže Šantić, ne mogu biti zadovoljni.
„Nismo zadovoljni tim rangom te smo krenuli u ovaj projekt zajedno s USAID-om, vrijedan oko 20 milijuna američkih dolara. Mi smo (Komora) prepoznati kao ključni partner u Federaciji, a naravno tu je i Federalno ministarstvo turizma i zaštite okoliša – kazao je Šantić i dodao kako se paralelno projekt provodi i u Republici Srpskoj.
Ono što je u navedenom istraživanju iznenađujuće, kaže Šantić, je to da BiH uopće nije bila vidljiva vani u smislu turističke potražnje odnosno turističke ponude te su stoga odlučili napraviti određene aktivnosti po pitanju digitalne promocije turističkih destinacija u BiH.
„Izabrali smo Tripadvisor kao najveću svjetsku platformu po pitanju digitalnog marketinga, bukiranja i svega onoga što danas moderan turist može zatražiti na tim digitalnim platformama. Trenutno preko 20 turističkih tvrtki iz FBiH svojim tekstovima, slikama, filmovima puni sadržaj naše web stranice koja će uskoro biti vidljiva na navedenoj platformi“, istaknuo je.
Nakon što bude dostupna javnosti, Tripadvisor će pratiti stranicu i izvještavati o tome kakva je slika o nama i kako nas vide ljudi u svijetu koji žele po određenim vidovima turizma provoditi svoj odmor u BiH.
Šantić napominje kako navedeno istraživanje pokazuje da turista koji su do sada bili u BiH daju jako dobre recenzije, od dobrih receptivnih kapaciteta u vidu smještaja i hotela do jako raznolike kulturno-povijesne i prirodne baštine.
„Nedostaje nam taj dio marketinga, promocije, koji će reći da u BiH nisu samo Sarajevo, Mostar i Međugorje turistički centri nego da ima puno turističkih centara i u ruralnim područjima koji su jako atraktivni i koje moderan turist danas želi posjetiti i mi tu zasigurno imamo šta pokazati. Smatram da ćemo nakon ove promocije s Tripadvisorom ostvariti određene efekte“, ustvrdio je Šantić.
Za obavljanje prometa nekretnina uvodi se licenca
U cilju smanjenja crnog tržišta nekretninama, krajem prošle godine usvojen je i Zakon u posredovanju u prometu nekretninama kojim je Gospodarska komora FBiH dobila javnu ovlast za certificiranje, odnosno izdavanje licenci za one koji se žele baviti tim poslom.
Tako će Komora provoditi nastavu, odnosno izobrazbu i ispite za sve one koji žele prometovati nekretninama, a u prvom valu očekuje se oko 300 prijavljenih pravnih i fizičkih osoba.
„Pripremili smo sve zakonske i podzakonske akte, pravilnik, stručna povjerenstva, a radit ćemo paralelno u Sarajevu i Mostaru i mislimo da će se negdje oko 300 subjekata u prvom valu prijaviti za ovaj dio polaganja“, kazao je Šantić.
Istaknuo je kako su nastojali zajedno s Federalnim ministarstvom trgovine donijeti ovaj zakon u cilju smanjenja crne zone u prometovanju nekretninama i pritom najavio registar svih licenciranih subjekata koji bi trebao biti dostupan već u četvrtom mjesecu na web stranicama Komore i Ministarstva trgovine FBiH.
„Zemlje okruženja već to imaju. Mi smo na neki način gledali kako to rade Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Slovenija i mislim da je taj model jako dobar. Prilagodili smo ga našim uvjetima, on je evo krenuo i mislim da ćemo i taj dio izvesti iz sive, odnosno crne zone u toj grani gospodarstva – naglasio je Šantić.
Mostarski sajam među prvih pet sajmova u regiji
Razvoju gospodarstva značajno doprinose i sajamske manifestacije, a nakon dvije godine pauze uskoro će i Mostarski sajam gospodarstva ponovno otvoriti svoja vrata i pružiti novu priliku za razmjenu iskustava, gospodarskih susreta i stvaranju novih poslovnih projekata.
„Mostarski sajam gospodarstva apsolutno se etablirao, usudit ću se reći, među prvih pet sajmova na prostoru bivše Jugoslavije, pored beogradskog, novosadskog, zagrebačkog i sajma u Celju“, smatra Šantić.
Naglašava kako je uistinu riječ o jako dobroj i značajnoj gospodarskoj manifestaciji koju svi željno iščekuju, prvenstveno zbog susreta gospodarstvenika uživo gdje je „interakcija mnogo bolja od online skupova“ koji su obilježili protekle dvije godine.
Šantić je naglasio kako Komora ima jako dobru suradnju s Mostarskim sajmom u sklopu kojeg održava svoju redovitu gospodarsku konferenciju, a ove godine drugog dana sajma, na programu je II. međunarodna konferencija između Jadransko-Jonske i Dunavske makro regije.
„Zemlja partner ove godine je Mađarska, tim bolje, jer je Mađarska zemlja iz Dunavske regije pa ćemo i na konferenciji povezati taj dio, a također dosta gospodarstvenika u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori surađuje s mađarskim tvrtkama te će sajam i u tom smislu dati svoj doprinos“, istaknuo je Šantić.
Dodaje kako Mostarski sajam kao manifestaciju svi željno iščekuju te kako se nada da će i ovogodišnji gospodarski skup biti na razini predpandemijskog i još jednom poslati pozitivnu sliku iz Mostara i BiH.
BRISEL – Mjesečna minimalna zarada u 13 od 21 države članice EU, a koja je regulisana zakonom, bila je u januaru ove godine ispod hiljadu evra, pokazuju današnji podaci Eurostata.
FOTO: Pixabay
U dvije države ona je nešto viša do hiljadu, u šest država je više od 1.500 evra, a razlika između najniže i najviše minimalne zarade u EU veća je od sedam puta, prenosi Hina.
Prema podacima Eurostata, najnižu minimalnu zaradu imaju Bugari 332 evra, a najvišu Luksemburžani 2.257 evra, dok je u Hrvatskoj “minimalac” 624 evra, a u Sloveniji 1.074 evra.
Nakon Bugarske slijede Letonija s 500 evra, Rumunija 515, Mađarska 542, Hrvatska 624, Slovačka 646, Češka 652, Estonija 654, Poljska, 655, Litvanija 730, Grčka 774, Malta 792 i Portugal 823 evra.
Nešto više od hiljadu evra imaju Slovenija 1.074 i Španija 1.126 evra, a šest zemalja ima više od 1.500 evra, Francuska 1.603, Njemačka 1.621, Belgija 1.658, Holandija 1.725, Irska 1.775 i Luksemburg 2.257 evra.
Rezultati su nešto drugačiji kada se minimalna zarada mjeri prema paritetu kupovne moći, a i s tim kriterijumom Bugarska i dalje ima najmanji minimalac od 604 evra, a Luksemburg 1.707 evra, pa je razlika nešto manje od tri puta.
Minimalna zarada u Hrvatskoj prema paritetu kupovne moći iznosi nešto manje od 900 evra i iza nje su Grčka, Mađarska, Češka, Estonija, Slovačka, Letonija i Bugarska, navodi Hina.
Od zemalja koje imaju minimalnu zaradu manju od hiljadu evra prema paritetu kupovne moći su još Malta, Portugal i Rumunija.
Ostalih osam zemalja imaju do 1.500 evra, Njemačka ima nešto više od 1.500 i Luksemburg 1.707 evra.
Šest zemalja nema zakonski propisanu minimalnu zaradu, nego se ona određuje kolektivnim ugovorima, a to su Danska, Italija, Kipar, Austrija, Finska i Švedska. Tanjug
ZAGREB – U Hrvatskoj je potrošnja u maloprodaji zabilježila rast u decembru 11. mjesec zaredom, a u cijeloj 2021. godini je porasla za više od 12 posto, prema današnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
FOTO: Agencije
Promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, bio je u decembru veći za 1,4 odsto nego prethodnog mjeseca, dok je u odnosu na decembar 2020. godine porastao za 8,5 procenata, prenosi Hina.
Prodaja na malo hrane, pića i duvanskih proizvoda je u decembru opala za 0,2 posto na godišnjem nivou, dok je promet neprehrambenih proizvoda, izuzimajući trgovinu motornim gorivima i mazivima, skočio za 13,5 odsto međugodišnje, pokazuju podaci DZS-a.
U cijeloj prošloj godini, hrvatska maloprodaja je porasla za 12,1 posto u odnosu na 2020. godinu, u kojoj je zabilježila pad od 5,5 posto. Tanjug
Indeks uvoznih cijena u Njemačkoj prošle godine je porastao za 13,5 posto u odnosu na 2020, prvenstveno zbog rasta cijena energenata, zabilježivši najbrži rast u posljednjih 40 godina.
Federalni zavod za statistiku Njemačke (Destatis) objavio je podatke o Indeksu uvoznih cijena za 2021. godinu.
Indeks uvoznih cijena u Njemačkoj je u decembru 2021. godine povećan za 24 posto u odnosu na isti period 2020. te za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Indeks uvoznih cijena je 2021. zabilježio najbrži rast od 1980. godine, nakon što je porastao za 13,5 posto u odnosu na 2020, prvenstveno zbog povećanja cijena energije.
U 1980. godini Indeks uvoznih cijena je zabilježio rast od 13,7 posto.
Indeks uvoznih cijena je indikator poslovnog ciklusa koji mjeri mjesečne promjene cijena proizvoda koje domaće kompanije uvoze iz drugih država.
Nakon što su godinama radili u manjoj tvornici u blizini Viteza, gdje su proizvodili najprije jahte, a potom i kamp prikolice, u viteškoj Poslovnoj zoni 96 uskoro će biti otvorena nova i veća tvornica poduzeća “Derubis yachts”.
Na 3.000 četvornih metara zatvorenog i još toliko otvorenog prostora pokušat će, kažu vlasnici Lejla i Denis Kraljević, ispoštovati sve narudžbe za luksuzne kamp prikolice.
Poduzeće će u prvom razdoblju zapošljavati 30 radnika, a valja naglasiti da je kompletna kamp prikolica 100 posto bh. proizvod.
Prva bh. kamp prikolica u konkurenciji od 600 izlagača osvojila je priznanja na gotovo svim sajmovima u svijetu na kojim se pojavila.
“Biti kao što smo mi u Australiji bili proglašeni za najbolju kućicu je velika stvar. I među top pet svih izlagača u svim kategorijama. To smo doživjeli i u drugim zemljama, Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj, svi stručni časopisi, ljudi vezani za tu industriju su dali svoju ocjenu”, rekao je Denis Kraljević.
Kraljevića je u BiH dovela ljubav. Naime, prije nekoliko godina oženio je Vitežanku Lejlu, a sa sobom je u ovaj bh. grad donio vještine koje su bh. majstorima dosad bile nepoznate. Tako je prije kamp prikolice, u Vitezu napravljena i prva bh. jahta.
Proizvodnju namjeravaju povećati na 500 jahti i prikolica godišnje, a za im je trebalo proširenje proizvodnih kapaciteta.
