Oznaka: top

Na Sarajevskoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je ukupan promet od 257.809,43 KM. U sklopu 27 transakcija ukupno je prometovano 79.209 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 1,86 indeksnih poena na 898,58 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,21 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 3,03 indeksnih poena na 966,41 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,31 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 0,73 indeksnih poena na 1.781,40 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 25,80 indeksnih poena na 10.894,36 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,24 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 14,99 indeksnih poena na 15.084,13 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,1 posto.

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu 53.829,60 KM, a u sklopu dvije transakcije prometovano je sa 1.817 dionica. Kurs tog emitenta je iznosio 29,63 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je ukupan promet 68.968,03 KM, a u sklopu sedam transakcija prometovano je 68.977 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta ZIF Fortuna Fond d.d. u iznosu 41.668,03 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 1,39 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet od 105.419,20 KM, a u sklopu 12 transakcija prometovano je 8.341 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u iznosu 70.599,60 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 11,65 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2, ostvaren je ukupan promet 29.592,60 KM, a u sklopu šest transakcija prometovane su 74 dionice emitenta Bosna RE d.d. Kurs tog emitenta iznosio je 399,90 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST-3 i Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta ZIF Eurofond-1 d.d. Sarajevo od 7,69 posto i dostigle cijenu od 0,7 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice emitenta ASA Banka d.d. Sarajevo od 0,79 posto i dostigle su cijenu od 55 KM.

Biznis.ba / FENA

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 4.727.182,30 KM, kroz 20 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 840,92 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 53.642,60 KM, po prosječnoj cijeni od 1,48 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 22.352,48 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – ratna šteta 15 u vrijednosti od 10.940,32 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene. U javnoj ponudi obveznica Niskogradnja d.o.o. Laktaši – javna ponuda obveznica 1 danas je upisano 4.650 obveznica u vrijednosti od 4.650.000 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Dubički robni magazin a.d. K. Dubica akcijama, trgovalo se u iznosu od 681,59 KM, po prosječnoj cijeni od 0,047 KM.

Od akcija na slobodnom tržištu pad cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, od čega su akcije preduzeća Duvan a.d. Bijeljina ostvarile pad od -15 posto i trgovalo se po cijeni od 0,17 KM po akciji, u vrijednosti od 80,75 KM.

 

Biznis.ba

Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini krajem decembra prošle godine bilo je 375.804 osobe i u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih je manji za 2.275 osoba ili 0,6 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 216.609 ili 57,64 posto su žene.

U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 37.823 osoba ili 9,14 posto. U odnosu na početak pandemije, nezaposlenost se smanjila za 27.084 osobe ili 6,72 posto.

Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 1.796 osoba (0,6 posto), u Republici Srpskoj za 489 osoba (0,69 posto), dok se u Brčko distriktu BiH nezaposlenost povećala za 10 osoba (0,16 posto).

Među osobama koje traže zaposlenje krajem prošle godine bilo je NKV 101.850 ili 27,1 posto, PKV-NSS 6.018 ili 1,6 posto, KV 118.448 ili 31,52 posto, VKV 1.235 ili 0,33 posto, SSS 107.891 ili 28,71 posto, VŠS 6.671 ili 1,78 posto, VSS 33.691 ili 8,97 posto.

U decembru je brisano ukupno 19.106 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 8.967 žena. Od tvog broja zaposleno je 7.889 osoba, od čega 4.064 žene.

Istovremeno je za 9.340 osoba prestao radni odnos, od čega 4.089 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.604 nova radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u novembru 2021. godine u BiH je bilo 834.970 zaposlenih osoba, a od toga 365.567 žena. U odnosu na oktobar 2021. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,4 posto, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za 0,7 posto.

Stopa registrovane nezaposlenosti za novembar 2021. godine iznosila je 31,2 posto i u odnosu na oktobar 2021. godine smanjila se za 0,3 postotna poena, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Biznis.ba / FENA

BANJALUKA – Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske danas je, po drugi put za godinu dana, državnim novcem spasila od propasti laktašku firmu „Niskogradnja“ Ljubomira Ćubića.

Nakon pozajmice koju Ćubić dobio od državne banke da bi platio obaveze “Grand Trejdu” i Mili Radišiću, IRB je danas, nakon što niko drugi od investitora nije bio zainteresovan, za 4,65 miliona maraka otkupila kompletnu prvu emisiju obveznica “Niskogradnje”, saznaje portal CAPITAL.

Novac bi trebao da vrati za sedam i po godina uz godišnju kamatnu stopu od 4,20 odsto.

Ćubić je tako skupio pare sa kojima planira da plati dug Upravi za indirektno oporezivanje BiH od 3,4 miliona maraka.

Ostatak bi, prema Prospektu emisije, trebao biti investiran u “Nova DI Vrbas” koja se bavi proizvodnjom namještaja, a koja je takođe u vlasništvu Ćubića.

Inače, paralelno sa prvom emisijom u toku je i druga, koja traje do 14. marta i preko koje se pokušava obezbjediti još 4,2 miliona maraka.

Izvjesno je da će se i u ovom slučaju IRB pojaviti kao kupac. Naime, plan da se od novca prikupljenog tom emisijom 2,2 miliona KM iskoristi za plaćanje obaveza dobavljačima, a da se dva miliona vrate IRB-u.

Na taj način bi Ćubić dobio svojevrsni reprogram za pozajmicu koju po svemu viđenom nije mogao da plaća.

Podsjećamo, Radišić je početkom prošle godine blokirao “Niskogradanju” zbog duga iz 2018. godine od četiri miliona maraka.

Svi računi su bili blokirani nekoliko dana i firmi iz Laktaša je prijetila potpuna obustava rada.

Tada se IRB pojavila kao svojevrsni spasilac.

Tvrdili su kako je pozajmicu odobrila Vlada RS te da je višestruko obezbijeđena kvalitetnim kolateralima.

U kakvom stanju je “Niskogradnja” možda najbolje pokazuju nalazi revizora koji su poslovanje preduzeća ocjenili kao neizvjesno.

“Na dan 30. juna 2021. godine, kratkoročne obaveze Društva su veće od njegove tekuće imovine za 5.889.351 KM. Ovaj indikator ukazuju na postojanje potencijalnih problema vezanih za nemogućnost servisiranja tekućih obaveza Društva u toku redovnih operativnih aktivnosti kroz naplatu potraživanja u dogovorenim rokovima i iznosima”, naveli su revizori u svom posljednjem izvještaju za prvih šest mjeseci prošle godine.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava IRB ponovo spasila Ćubića sa 4,6 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine okupljeni u Udruženje poslodavaca kazali su danas na sastanku organiziranom u Sarajevu da im je Javno preduzeće Elektroprivreda BiH (EPBiH) ponudila dvomjesečne ugovore prema kojima bi trebali plaćati cijenu električne energije za pet puta veću od prošlogodišnje.

Iako je iz tog javnog preduzeća od kojeg poslodavci crpe električnu energiju danas obrazloženo da će ponude stizati poslodavcima u vezi sa cijenom električne energije u skladu sa Zakonom o električnoj energiji i njegovom dopunom i u skladu s Odlukom Vlade Federacije BiH o ograničavanju cijena električne energije, poslodavci tvrde da su njima već ponuđeni dvomjesečni ugovori.

Kako je rečeno na sastanku koji je okupio veliki broj poslodavaca u Federaciji BiH, u toku je pravno nasilje Elektroprivrede u okviru kojeg će, tvrde poslodavci, oni izvući dodatni novac od poslodavaca zbog čega su pozvali i Federalnu vladu da na to reagira.

Jedan od poslodavca kaže da je do sada plaćao mjesečnu cijenu električne energije najviše 70.000 KM, a da će po novom prijedlogu EPBiH to biti 250.000 KM što će ga prisiliti da zatvori svoj biznis.

Zatraženo je i od rukovodstva Udruženja da im se pojasni koji su njihovi naredni koraci kako se ne bi dogodilo da im Elektroprivreda isključi napajanje, a oni su kazali da će tokom naredne sedmice organizirati sastanak s premijerom Federacije BiH i resornim ministrom.

S druge strane iz Elektroprivrede kažu da su novi ugovori ponuđeni samo za prvih šest dana januara, datum kada je usvojena odluka o ograničenju cijena električne energije, koja predviđa da se cijena električne energije može povećati do 20 posto, poslodavci su skeptični šta će pisati u novim ugovorima koje očekuju od tog javnog preduzeća.

Poslodavci upozoravaju da ne postoji niti jedan među njima koji bi mogao izdržati cijenu pet puta veću, napominjući da su Vlada i Federalni parlament iznad Elektroprivrede koja bi trebala poštovati usvojene zakone i odluke.

Smatraju da problem do kraja neće biti riješen sve dok im se ne predoče novi ugovori jer se boje da bi se u njima moglo kriti mnogo “začkoljica” za koje će im trebati mnogo znanja da ih sve uspiju identificirati i na njih adekvatno odgovoriti.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović pojasnio je novinarima da je za njih ponašanje Elektroprivrede neprihvatljivo, nazivajući to pravnim nasiljem.

– Federalna vlada treba dovesti ovu stvar do kraja ili će se dogoditi situacija da će poslodavci biti primorani da zatvaraju pogone i otpuštaju radnike – istaknuo je Smailbegović.

Jedan od privrednika, direktor IGM-a iz Visokog Mustafa Uzunalić kaže da su sada ponuđeni ugovori puni nejasnoća koje je moguće zloupotrijebiti, a posebno je naglasio činjenicu da postoje preduzeća kojima je potrebno više dana da ugase i ponovo upale pogone.

Novi ugovori direktno se odnose na 667 kupaca ili 1.001 mjerno mjesto koje električnom energijom snabdijeva EPBiH iz koje je danas rečeno da će u periodu od 7. januara do 31. decembra ove godine, svim kupcima cijena se definirati u skladu sa Odlukom Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom.

Biznis.ba / FENA

BANJALUKA, PRNJAVOR – Iz Budžeta na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini je 2020. i 2019. godini na uglavnom netransparentan način podijeljen 121 milion maraka udruženjima i fondacijama, a ono što posebno zabrinjava jeste sve češća pojava sukoba interesa gdje brojne funkcionere možemo vidjeti i u upravama udruženja i fondacija koji iz budžeta dobijaju ogroman novac.

Kada je u pitanju Republika Srpska možemo primijetiti da prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u RS izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu biti članovi organa, predsjednici ili direktori udruženja ili fondacija koja se finansiraju iz budžeta Republike ili jedinice lokalne samouprave u ukupnom godišnjem iznosu većem od 100.000 KM.

Umičević „preskočio“ ogroman prag

Iako je prag od 100.000 KM godišnje ogroman i najviši u odnosu na druge nivoe vlasti, Marinko Umičević koji je u upravi Rukometnog kluba „Borac M:tel“ iz Banjaluke, a istovremeno i odobrnik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka uspio je ipak doći u sukob interesa. 

Tako je prema podacima iz Baze koju je formirala organizacija Transparency international u BiH (TI BiH) ovaj klub od Grada Banjaluka u godini pandemije dobio grant u iznosu od 126.867 KM. 

Kako je CAPITAL već objavio, nakon što smo ga pozvali za izjavu tražeći od njega da prokomentariše kako je moguće da je RK “Borac M:tel” dobio ovaj novac iako je Umičević u isto vrijeme bio i odbornik i u upravi ovog kluba on je brutalno izvrjeđao novinarku Bojanu Ninković i glavnog i odgovornog urednika CAPITALA Sinišu Vukelića. 

“Kakve ja veze imam s tim “Borac” to dobija već 20 godina”, rekao je Umičević jednu rečenicu vezano za temu.

Iako nije prekršio Zakon, novac je iz kase Grada Banjaluka dobio i bivši odbornik i direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka Draško Ilić, koji je ujedno i na čelu Fudbalskog kluba „Krupa na Vrbasu“. 

Taj klub dobio je, prema pomenutim podacima, novac u dva navrata i to 2020. godine 38.317 KM i 2019. godine 78.000 maraka. 

Boračka organizacija za dvije godine dobila 250.000 KM

U sukobu interesa su osim Umičevića bili i dva odbornika u Skupštini opštine Prnjavor Bogoljub Sančanin i Vlado Živković. Njih dvojica su bili odbornici u prošlom sazivu prnjavorske Skupštine. Iako su u skupštinske klupe dospjeli kao kandidati SDS-a oni su iz te stranke isključeni već u decembru 2016. godine, da bi mandate završili kao samostalni odbornici.

Živković i Sančanin su u toku 2019. i 2020. godine bili na čelu Boračke organizacije Prnjavor koja je u tom periodu od opštine Prnjavor dobila skoro 250.000 KM, tačnije u 2020. godini su u dva navrata dobijali sredstva, i to jednom u iznosu od 100.000 KM i jednom od 27.000 maraka, dok su u 2019. godini inkasirali jedan iznos 89.300 maraka i jedan od 30.000 KM. 

S druge strane, u izjavi za CAPITAL Vlado Živković tvrdi da je to što je objavljeno laž, te da nema namjeru da nam objašnjava bilo šta.

“Zvanično imate podatke Budžeta, otvorite sve i jedan opštinski Budžet i vidjećete da to nije tačno. Toliko je moj komentar. Niko se nije udostojio da provjeri da li je to tačno, a tačno je da sam podnio krivičnu prijavu za laž”, istakao je Živković. 

I dok Živković tvrdi da se radi o lažnim podacima, u TI BiH ističu da su ovi podaci iz baze formirani na osnovu zvaničnih podataka opštine Prnjavor, te da podatke o pomenutim grantovima možemo pronaći na sljedećem linku.

Aktuelni predsjednik Boračke organizacije Prnjavor Bogoljub Sančanin u izjavi za CAPTIAL ističe da je na mjesto predsjednika te organizacije izbran krajem aprila 2019. godine. 

“Činjenica je da je grant iznosio 89.300 KM, dok drugi navedeni iznos (misli se na iznos od 30.000 maraka dobijen u 2019. godini) nisu sredstva sa pozicije granta, odnosno radi se o sredstvima za izmirenje ranije stvorenih obaveza, tj obaveza iz prethodnog perioda”, pojasnio je Sančanin za CAPITAL. 

Takođe je naglasio da je grant za 2020. godinu po usvojenom budžetu opštine Prnjavor iznosio 100.000 KM, a da je u skladu sa izvršenjem Budžeta opštine na račun Boračke organizacije uplaćen iznos od 91.132 KM.

“Ostala prihodovana sredstva iz Budžeta opštine (ovdje se misli na iznos od 27.000 KM dobijen u 2020. godini) nisu sa pozicije granta, nego se radi o o sredstvima za izmirenje ranije stvorenih obaveza”, istakao je Sanačanin u pisanoj izjavi za CAPITAL. 

Važno je napomenuti da je sa stanovišta Zakona o spriječavanju sukoba interesa potpuno svejedno sa koje je budžetske pozicije novac isplaćen, ono što je bitno je da to ne smije prelaziti iznos od 100.000 KM godišnje. 

Iako su iznosi od 30.000 KM u 2019. godini i 27.000 maraka u 2020. godini služili za izmirenje ranije stvorenih obaveza, Zakon o spriječavanju sukoba interesa je izričit i kaže, kao što je već napomenuto, da izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu biti članovi organa, predsjednici ili direktori udruženja ili fondacija koja se finansiraju iz budžeta Republike ili jedinice lokalne samouprave u ukupnom godišnjem iznosu većem od 100.000 KM.

Sredstva dobijali i direktori javnih preduzeća

Ono što je u RS velika mana Zakona o sprečavanju sukoba interesa je da direktori javnih preduzeća ne spadaju u grupu ljudi kojima bi bilo zakonski zabranjeno da budu u upravi udruženja i fondacija koje primaju više od 100.000 KM iz Budžeta. 

Osim što se zalažu da se spusti ogroman novčani prag, u organizaciji TI BiH, konstantno podržavaju i uvrštavanje direktora javnih preduzeća u ovaj Zakon. 

Upravo ovu manu je iskoristio predsjednik FK „Radnik“ iz Bijeljine Predrag Perković koji je bio i direktor bijeljinskog vodovoda. 

Pomenuti klub je dobio čak 600.000 KM za dvije godine od Grada Bijeljina, u godini pandemije 300.000 maraka i u 2019. godini isto toliko.

Pored Perkovića, svoju šansu je iskoristio Miodrag Jevtić koji, osim što je direktor javnog preduzeća „Zvornik stan“, ujedno je i predsjednik Upravnog odbora FK „Drina“ Zvornik. 

Taj klub je od grada Zvornika dobio 237.350 KM u 2020. godini, kao i skoro 300.000 maraka u 2019. godini. 

Novac „kaplje“ i stranačkim pulenima

Iako ni to, nažalost, ne predstavalja kršenje Zakona veliki je broj ljudi bliskih političkim partijama koji su čak bili i njihovi kandidati na izborima, a koji su na čelu udruženja i fondacija koji su dobijali novac iz Budžeta.

Iako se nije proslavio kao kandidat za odbornika kolacije SDA/SBB u Skupštini opštine Vukosavlje na Lokalnim izborima 2016. godine, Asim Kumbarić, donedavni predsjednik Fudbalskog kluba „Sloga“ Jakeš je u 2020. godini za ovaj klub iz Budžeta grada Doboja uspio inkasirati čak 306.000 KM. 

Ovaj klub je toliko poseban da je od Grada Doboja u godini pandemije čak 16 puta dobio novac i tako sakupio, kako je već pomenuto, sumu od čak 306.000 maraka.

Traljić: Pooštriti Zakon na svim nivoima 

Srđan Traljić iz organizacije TI BiH koja je formirala bazu koja prikazuje koja udruženja dobijaju javna sredstva i u koju svrhu kazao je da je registar objavljen upravo da posluži novinarima, ali i svim građanima koji žele ukazati na korupcijskih rizik u oblasti raspodjele grantova udruženjima i fondacijama. 

„Ono što smo mi zasad identifikovali su nekih četrdesetak funkcionera u BiH koji su imali svoja udruženja, a istovremeno su primali grantove sa više nivoa vlasti. Ova pojava je regulisana zakonom o sukobu interesa, ali nije ista na svim nivoima“, istakao je Traljić. 

Govoreći o ovom Zakonu u RS Traljić je podsjetio da je prag 100.000 KM, a možete biti funkcioner i u isto vrijeme imati nekoliko udruženja. 

„Možete faktički biti funkcioner i imati četiri udruženja i svako od njih može dobiti po 100.000 maraka i vi nećete biti u sukobu interesa . U FBiH je taj prag na 10.000 KM odnosno na 50.000 za udruženja iz oblasti kulture i sporta, dok je u Brčko distriktu zakon najoštriji i to je 10.000 KM“, rekao je Traljić.

Naglasio je potrebu usklađivanja pomenutih zakona i pooštravanja odedbi za sve u pravcu Zakona koji je usvojen u Brčko distriktu. 

„Grantovi se dijele netransparetno. Neki bez javnog poziva. I gdje ima javnog poziva nema nekih mjerljivih kriterijuma, i sve zavisi od subjektivne ocjene članova komisije. Mi smo identifikovali preko 800 kandidata na proteklim izborima koji su istovremeno bili na čelu udruženja. To nam govori da stranke ne prepuštaju kontrolu nad tim sredstvima koja su ogromna“, upozorio je Traljić.

CAPITAL: Bojana Ninković

Tekst je nastao u saradnji sa Transparency International u BiH

Objava Javni novac dijelili odbornicima, direktorima, stranačkim pulenima… prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Na Sarajevskoj berzi danas je ukupan promet iznosi 257.809 KM, a u okviru 27 transakcija prometovano je 79.209 hartija od vrijednosti.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet od 105.419 KM, a u okviru 12 transakcija prometovana je 8.341 akcija. Najveći promet ostvaren je akcija “Elektroprivrede BiH” iz Sarajeva u iznosu od 70.599 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 11,65 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2, ostvaren je ukupan promet od 29.592 KM. U okviru šest transakcija prometovane su 74 akcije emitenta “Bosna RE”. Kurs ovog emitenta iznosio je 399,90 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji privrednih društava trgovano je akcijama “Bosnalijeka” iz Sarajeva u iznosu od 53.829 KM. U okviru dvije transakcije prometovano je sa 1.817 akcija. Kurs ovog emitenta je iznosio 29,63 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je ukupan promet od 68.968 KM. U okviru sedam transakcija prometovano je 68.977 dionica. Najveći promet ostvaren je akcijama emitenta Zatvorenog investicionog fonda /ZIF/ “Fortuna fond” u iznosu od 41.668 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 1,39 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija, saopšteno je iz Berze.

Vrijednost Bifiksa porasla je za 1,86 indeksnih poena na 898,58 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja rast od 0,21 odsto.

Vrijednost indeksa Sasiks-10 porasla je za 3,03 indeksna poena na 966,41 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja rast od 0,31 odsto.

Vrijednost indeksa Sasiks-30 pala je za 0,73 indeksna poena na 1.781,40 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 odsto.

Vrijednost Sase islamskog indeksa porasla je za 25,80 indeksnih poena na 10.894,36 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja rast od 0,24 odsto.

Vrijednost indeksa Sasiks-fundamentals porasla je za 14,99 indeksnih poena na 15.084,13 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja rast od 0,10 odsto.

Dnevni rast vrijednosti zabilježile su dionice ZIF-a “Evrofond-1” iz Sarajeva od 7,69 odsto i dostigle cijenu od 0,70 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrovale akcije ASA banke iz Sarajeva od 0,79 odsto i dostigle cijenu od 55 KM. Srna

Objava Promet na Sarajevskoj berzi premašio 257.000 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Vrijednost odobrenih kredita privrednicima putem Garancijskog fonda prešla iznos od 200 miliona KM …

Garancijski fond kojim upravlja Vlada Federacije BiH, a administrira Razvojna banka Federacije BiH, nakon četrnaest mjeseci od uspostavljanja, pokazuje važnost i značaj ovog instrumenta pomoći Vlade Federacije BiH privredi u oporavku i stabilizaciji poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19.

Podržano je 243 kreditnih zahjeva privrednicima u okviru pet kreditno-garantnih programa Garancijskog fonda, te osigurane garancije za kredite u iznosu od 211.395.407,00 KM. Krediti plasirani u okviru kreditno-garantnih programa Grancijskog fonda imaju za cilj prvenstveno očuvanje radnih mjesta, održavanje proizvodnje i izvoza, osiguravanje sredstava likvidnosti i osiguranje stabilnog poslovanja kroz pokretanje novih poslovnih aktivnosti i rast i razvoj postojećih.

Vlada Federacije BiH je kroz ovaj Fond, osigurala ukupno 100 miliona KM sredstava, koja služe kao primarni izvor za garancije koje Razvojna banka Federacije BiH, u ime Federacije BiH, izdaje komercijalnim bankama, za kredite koje iste odobravaju poduzetnicima tj. krajnjim korisnicima Fonda, dok se dodatna sredstva Fonda osiguravaju i kroz administriranje. Iskorištenost Fonda je značajna za proteklih 14 mjeseci, te ukoliko se nastavi ovom dinamkom do kraja 2022. godine, iskorištenost garancijskog potencijala koji je petorostruko veći od sredstava Fonda, tj. sredstva koja će biti plasirana privredi Federacije pod povoljnim uslovima, uz dodatne olakšice i subvencije Vlade Federacije BiH će biti cca 400 miliona KM, što apsolutno dokazuje kvalitet i potrebu ove mjere od strane Vlade Federacije BiH.

Svi podaci vezani za Fond, korisnike i krajnje korisnike Fonda dostupani su na web stranici Razvojne banke Federacije BiH.

 

Biznis.ba

Predstavnici Uprave Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH (EPBiH) danas su na konferenciji za novinare u Sarajevu pojasnili kakve će ponude stizati poslodavcima u vezi sa cijenom električne energije, odnosno načine tržišnog snabdijevanja u 2022. godini u skladu sa Zakonom o električnoj energiji i njegovom dopunom i posebno u skladu s Odlukom Vlade Federacije BiH o ograničavanju cijena električne energije koja se direktno odnosi na 667 kupaca ili 1.001 mjerno mjesto koje električnom energijom snabdijeva EPBiH.

Govoreći o tržištu električne energije u BiH, savjetnik generalnog direktora EPBiH Džemo Borovina je rekao da je ono otvoreno 2016. godine i da su cijene na tržištu u tom periodu varirale od 30 do 300 eura, što je velika oscilacija.

– Svim kupcima koji su potpisali ugovor o tržišnom snabdijevanju ili su prihvatili ili zahtijevali ponudu za tržišno snabdijevanje do 31. decembra 2021. godine, električna energija će se za period od 1. do 6. januara 2022. godine obračunavati po tržišnim cijenama, odnosno cijenama koje se vrijedile u trenutku obrade zahtjeva za dostavu ponude – naveo je Borovina.

Kupcima koji nisu prihvatili ponudu za tržišno snabdijevanje ili nisu tražili njenu dostavu, kako je dodao, električna energija će se za period od 1. do 6. januara ove godine obračunavati po cijenama javnog snabdjevača, odnosno cijenama za rezervno snabdijevanje ili univerzalnu uslugu, ovisno o pravima u skladu sa zakonskim odredbama koje tretiraju predmetnu oblast.

U periodu od 7. januara do 31. decembra ove godine, svim kupcima se, za ugovorene količine, cijene električne energije definišu u skladu sa Odlukom Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom.

Iz Elektroprivrede BiH su pozvali kupce da sve zahtjeve blagovremeno podnose, kako bi se procedure ugovaranja okončale u najkraćem roku, a Borovina je dodao da očekuje da će ova rješenja biti prihvatljiva poslodavcima.

Govoreći o poslovanju u 2021. godini, izvršni direktor za proizvodnju Samir Selimović je naveo da je Elektroprivreda BiH ispunila plan poslovanja više od očekivanog.

– Elektroprivreda BiH je ispunila plan poslovanja za 1,89 posto više u odnosu na elektroenergetski bilans. U odnosu na 2020. godinu, taj plan je prebačen za oko sedam procenata. To je učinjeno, prije svega, zahvaljujući dobroj proizvodnji iz hidroelektrana i povoljnim hidrološkim prilikama u prvom i četvrtom kvartalu prošle godine. Termoelektrane nisu ispunile plan poslovanja, a razlog je neisporuka planiranih i ugovorenih količina uglja od rudnika, zavisnih društava u sastavu Koncerna EPBiH. U 2021. godini je isporučeno 4.676.543 tone uglja, a ugovoreno je 5.549.760 tona – istakao je Selimović.

Naveo je da je u proizvodnji uglja najviše podbacio Rudnik uglja Kreka. Kada je riječ o zalihama uglja u termoelektranama, krajem prošle godine one su bile za 76 posto manje u odnosu na planirane prema elektroenergetskom bilansu.

– Ovi pokazatelji se nastavljaju i u januaru. Zbog svega što se dešava sa nedovoljnim isporukama uglja, mi smo bili prinuđeni da tokom 2021. godine i u planu za 2022. godinu predvidimo isporuke dodatnih količina uglja od rudnika izvan Koncerna EPBiH – dodao je Selimović.

Biznis.ba / FENA

BANJALUKA – Vlada Srpske odlučila je da po hitnom postupku mijenja Zakon o tržištu hartija od vrijednosti (HOV), što mali akcionari energetskog sektora smatraju novom klopkom, ako se uzme u obzir nedavni propali plan o dokapitalizaciji „Hidroelektrana na Trebišnjici“ (HET).

Izmjena zakona po hitnom postupku

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, po hitnom postupku.

„Razlozi za dopune zakona sadržani su u potrebi daljeg unapređenja tržišta hartija od vrijednosti, s ciljem da se privrednim društvima omogući efikasniji i lakši pristup izvorima kapitala u okolnostima njihove smanjene likvidnosti usljed ekonomskih poremećaja prouzrokovanim pandemijom virusa korona“, saopštili su iz Vlade.

Dodali su da se na taj način stvara pravni osnov da se javna ponuda akcija emitenta može okončati prije isteka roka za upis i uplatu i u slučaju da su vlasnici akcija, koristeći pravo preče kupovine, upisali i uplatili akcije nove emisije najmanje u procentu utvrđenom za uspješnost.

„Po završetku javne ponude akcija, koja je okončana na navedeni način, u slučaju da upisane akcije ne budu uplaćene, one ne proizvode pravne posljedice i ne mogu biti u pravnom prometu“, naveli su iz Vlade RS.

Nova klopka za akcionare

Manjinski akcionari energetskog sektora smatraju da urgentne izmjene zakonskih propisa, koje se tiču povećanja kapitala, ukazuju na to da se sprema nova klopka za akcionare.

Podsjećaju na nedavna dešavanja u vezi sa planiranom dokapitalizacijom HET-a i naglašavaju da apsolutno podržavaju izgradnju „HE Dabar“, kao i povećanje kapitala HET-a. Zahvalni su što je Vlada prepoznala nezakonitosti u prvom pokušaju povećanja kapitala HET-a, ali izražavaju i bojazan povodom izmjena zakona.

„Nezakonito je malim akcionarima otimati pola vrijednosti njihovih akcija ako ne žele učestvovati u dokapitalizaciji, a sve to uz floskulu da se ne narušavaju prava malih akcionara, odnosno pravo preče kupovine, te da mogu učestvovati u dokapitalizaciji i sačuvati svoj udio u HET-u“, naveo je Triprko Krgović iz Udruženja manjinskih akcionara energetskog sektora.

Dodao je da pravo na preču kupovinu ne može biti izgovor za smanjenje knjigovodstvene vrijednosti akcije sa 2,38 KM na 1,27 KM.

„U prvoj predloženoj dokapitalizaciji malim akcionarima ponuđeno je 20 odsto nove emisije što je 87.000.000 akcija po pljačkaškoj i nezakonitoj cijeni od 0,29 KM po akciji, odnosno ponuđeno im je da ulože 25.230.000 KM koje, logično, oni nemaju. To se moglo zaključiti iz analize godišnjeg prometa akcija HET-a na Banjalučkoj berzi koja iznosi svega 300.000 maraka u zadnjih 10 godina! A fondovi i da žele imaju zakonska ograničenja koja im brane učešće u dokapitalizaciji“, naglasio je Krgović.

U Udruženju smatraju da je ključno da cijena akcija u dokapitalizaciji bude određena zakonito, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i da u finalu predstavlja realnu vrijednost preduzeća, što je, tvrde, ključ kod svake dokapitalizacije na svijetu.

„I ne samo to, odgovorna Vlada i uprava HET-a treba da vode računa da proces bude fer i u interesu svih akcionara, odnosno građana. Partneri, a valjda uprava HET-a shvata da smo mi prirodni partneri a ne neprijatelji, ne raspravljaju o zakonitosti nego traže rješenja na obostranu korist. Na protekloj Skupštini akcionara najviše nas je pogodila izjava predstavnika HET-a da mali akcionari koče investicije i razvoj `Elektroprivrede Republike Srpske`“, istakao je Krgović.

Dodao je da su malim akcionarima u interesu investicije i razvoj zavisnih društava ERS jer će tada i njihove akcije vrijediti više.

„Uzrok neuspjele dokapitalizacije treba tražiti u lošim savjetima izabranog savjetnika i odsustvu dijaloga sa manjinskim akcionarima. Kakav je to odnos prema partnerima u poslu da ih uopšte ne konsultujete za krucijalne odluke? Pozivamo i holding i HET na dijalog oko ovog i brojnih drugih pitanja iz energetskog sektora kako bi se svi skupa okrenuli razvoju, a ne sudskim sporovima i prepucavanjima“, naveo je Krgović.

Podsjećamo, pred Skupštinu akcionara HET-a 21. januara stavljene su na glasanje, između ostalog, Odluka o povećanju kapitala HET-a i  Odluka o II (drugoj) emisiji redovnih (običnih) akcija HET-a javnom ponudom, a koje su podrazumijevale da se to preduzeće dokapitalizuje emisijom 435 miliona akcija javnom ponudom na Banjalučkoj berzi. 

Stručnjaci su tu namjeru HET-a ocijenili pokušajem privatizacije, ali su iz ERS istakli da to nije tačno i obećavali da će Matično preduzeće zadržati 65 odsto vlasništva, a fondovi 15 odsto, čime će to preduzeće i dalje ostati u vlasništvu Republike Srpske.

Mali akcionari su bili ogorčeni i tvrdili su da je na sceni smišljeno otimanje pola (46,5 odsto) vrijednosti akcija malih akcionara.

Vlada Srpske je po svemu sudeći “povukla ručnu” pa je Matičnom preduzeću sugerisala da prilikom glasanja o navedenim odlukama bude suzdržano, te pomenute odluke nisu usvojene.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Objava Naprasne izmjene zakona o HOV, „nova klopka za akcionare“ prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.