Oznaka: top

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku kojom odobrava Rudniku uglja Kreka d.o.o. Tuzla, Rudniku mrkog uglja Kakanj d.o.o  Kakanj, Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza i Rudniku mrkog uglja Zenica d.o.o. Zenica sredstva za uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO za radnike koji su stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 1.766.005,45 KM za 58 radnika i za 76 radnika kojima su uplaćena sredstva po sudskim presudama, a nisu stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 2.867.261,71 KM

Rudniku uglja Kreka d.o.o. Tuzla odobreno je 487.008,17 KM za uvezivanje radnog staža za 25 radnika, a Rudniku mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj 489.092,12 KM za 16 radnika.

Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza odobraeno je 56.253,39 KM se uvezivanje radnog staža jednog radnika, a Rudniku mrkog uglja Zenica d.o.o. Zenica 733.651,77 KM odobrava se uvezivanje radnog staža 16 radnika.

Rudniku mrkog uglja Zenica d.o.o. Zenica odobreno je za uvezivanje radnog staža za uplaćena sredstva po sudskim presudama, radnicima koji nisu stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 2.827.001,39 KM za 72 radnika, a Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza za iste namjene je odobreno 40.260,32 KM za četiri radnika.

Odobreni iznosi bit će isplaćeni iz sredstava zavisnih društava – rudnika uglja u Koncernu EPBiH, a obezbijeđena su Odlukom o odobravanju sredstava za davanje pozajmica zavisnim društvima – rudnicima uglja od strane JP  Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 25.5.2021. godine.

Za realizaciju ove odluke zaduženi su JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, zavisna društva – rudnici uglja u Koncernu EP BiH, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje i Porezna uprava FBiH, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Biznis.ba / FENA

Sarajevo, 26.1.2022. – HOLDINA je i ove godine proglašena jednim od „Najpoželjnijih poslodavaca“
u BiH, gdje je u izboru TOP 10 poslodavaca za 2021. godinu pozicionirana na visokom trećem
mjestu, dok je u sektoru nafte i gasa zauzela prvo mjesto. U istraživanju koje je proveo portal
MojPosao.ba učestvovalo je 11.000 ispitanika iz cijele zemlje, dok je u konkurenciji bilo 500
kompanja.
Dobar odnos poslodavca prema zaposlenicima, pozitivno radno okruženje, te sigurnost zadržavanja
posla osnovni su kriteriji prema kojim je formirana rang lista najpoželjenijih poslodavaca, na kojoj je
ove godine HOLDINA zauzela još bolje pozicije, i u ukupnom poretku ali, i kao pobjednik sektora
nafte i gasa, koji je prepoznat i kao jedan od najatraktivnijih za rad.
„Izuzetno nam je drago što se naši napori koji podrazumijevaju kvalitetne procese
zapošljavanja, brigu o dobrobiti zaposlenika, i brojne inicijative kojima se potiče zdrav život
zaposlenika te balans njihovih privatnih i poslovnih života, prepoznaju i nagrađuju. Biti
pouzdan, konkurentan i privlačan poslodavac, koji motivira zaposlenike za rad, razvoj i
edukaciju te privlači nove kvalitetne kadrove, nudeći im stabilnost i mogućnosti izgradnje
karijere u okruženju koje stimuliše razvoj potencijala, ostaje naša orijentacija i u narednom
periodu.“ izjavila je Selma Hadžović, direktorica Ljudskih resursa HOLDINE.
INA Grupa, čija je HOLDINA članica, postavlja visoke standarde u oblasti upravljanja ljudskim
resursima, kako na tržištu BiH tako i drugim tržištima na kojim posluje. Kompanija je dobitnica brojnih
priznanja i nagrada struke za izvrsnost u području upravljanja ljudskim resursima te teži izgradnji
korporativne kulture i zajednice u kojoj se svi osjećaju uključeni, poštivani i povezani.

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,14 posto i iznosi 840,92 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 4.923,96 KM, po prosječnoj cijeni od 1,48 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 0,68 posto

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 5.542,71 KM. Od obveznica se najviše trgovalo sa obveznicama MKF PRO FIN Istočno Sarajevo u vrijednosti od 5.542,71 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,27 posto.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Dubički robni magazin a.d. K. Dubica akcijama, trgovalo se u iznosu od 2.519,58 KM, po prosječnoj cijeni od 0,047 KM.

“Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Rudnici željezne rude Ljubija a.d. Prijedor (6%), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,53 KM, u vrijednosti 2.115,76 KM”, saopšteno je sa Banjalučke berze.

Od akcija na slobodnom tržištu pad cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, od čega su akcije preduzeća MKF PRO FIN Istočno Sarajevo ostvarile pad od -0,27 posto i trgovalo se po cijeni od 101,57 KM po akciji, u vrijednosti od 5.542,71 KM.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 0,72 indeksnih poena na 896,72 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,08 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 3,20 indeksnih poena na 963,38 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 0,62 indeksnih poena na 1.782,13 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,03 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 13,14 indeksnih poena na 10.868,56 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,12 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 8,09 indeksnih poena na 15.069,14 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 posto.

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama Bosnalijek d.d. Sarajevo (simbol: BSNLR) u iznosu od 14.500 KM, u sklopu 3 transakcije prometovano je sa 500 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 29 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je ukupan promet od 6.575,67 KM, u sklopu 8 transakcija prometovano je 3.996 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta ZIF FORTUNA FOND d.d. (simbol: FRTFRK1) u iznosu od 4,828,69 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 1,38 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet od 8.809,90 KM, u sklopu 6 transakcija prometovano je 486 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta ASA Banka d.d. Sarajevo (simbol: IKBZRK2) u iznosu od 3.880,80 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 55,44 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2, ostvaren je ukupan promet od 2.467 KM, u sklopu 2 transakcije prometovano je 123 dionice. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Magros veletrgovina d.d. Sarajevo (simbol: MGVSR) u iznosu od 1.450 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 145 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST-3 ostvaren je ukupan promet od 997,29 KM, u sklopu 2 transakcije prometovano je 500 dionica emitenta UNIS Komerc d.d. Sarajevo (simbol: UKMCRK1). Kurs ovog emitenta iznosio je 1,99 KM.

Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Magros veletrgovina d.d. Sarajevo (simbol: MGVSR) od 5,06 posto i dostigle cijenu od 145 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice emitenta ASA Banka d.d. Sarajevo (simbol: IKBZRK2) od 2,99 posto i dostigle su cijenu od 55,44 KM.

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta Mlinpek d.d. Bugojno (simbol: MLPBR) u vrijednosti od 2.600 KM, u sklopu 1 transakcije prometovano je sa 200 dionica.

Federalni premijer Fadil Novalić, na sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta na kojoj je većinom glasova prihvaćen Nacrt budžeta FBiH za ovu godinu, u obraćanju delegatima je kazao da rast ekonomije u prošloj godini u FBiH iznosi oko šest posto, što je prilično impresivno, poželjno i za ubuduće, kako je dodao.

– Zvaničnih podataka o bruto društvenom proizvodu neće biti do kraja marta, ali sve procjene ukazuju na to da naša privreda nikada nije proizvela više roba i usluga nego prošle godine. Ovo što ističem, nije vezano za rast cijena već za produktivnost naše ekonomije, veću globalnu potražnje odnosno promjenu u lancima snabdijevanja s Dalekog istoka prema istočnoj Evropi – kazao je Novalić.

Federacija je uspjela također vratiti broj zaposlenih izgubljen zbog pandemije, pa je u decembru zaposlenost bila veća nego u trenutku proglašenja stanja nesreće. U međuvremenu je nešto opala, ali je to, po premijerovim riječima, zbog odlaska određenog broja zaposlenika u penziju.

Novalić očekuje da će 2022. biti rekordna po broju zaposlenih, a nada se i da će Federalni parlament usvojiti nove fiskalne zakone radi temelja za dodatni rast broja zaposlenih i plata u Federaciji i povećanje stepena konkurentnosti domaće privrede.

Ništa od toga ne bi bilo moguće bez budžetske podrške, dodao je premijer.

U 2020. i 2021. godini, iz federalnog budžeta je ozdvojeno 850 miliona KM grantova za ublažavanje negativnih posljedica pandemije, od čega je gotovo pola milijarde otišlo kantonima i općinama, a ostalo privredama, preduzećima, isntitucijama, koje su također na teritoriji općina i kantona.

Stotine miliona komisionih sredstava Federacije BiH su stavljene na raspolaganje Razvojnoj banci FBiH za finasiranje garancijskog fonda. Privredi je ubrizgano 270 miliona KM radi pomoći ugroženim sektorima, obrtnicima, izvoznicima i svima koji su zbog pandemije dospjeli u naročite teškoće.

Nakon pet godina, u Federaciji je prvi put povećana minimalna plata, a penzioneri su dva puta u toku godine dobili finansijsku pomoć, što se nikada dosad nije desilo, naveo je također premijer sumirajući proteklu godinu.

Za 2022. je najavio nastavak podrške osjetljivim kategorijama. Narednih mjeseci, rezultati nove ankete o potrošnji domaćinstva, koja nije provedena od 2015. godine, omogućit će da socijalne mjere budu usmjerene onima kojima je najviše potrebno, kazao je između ostalog premijer Novalić delegatima Doma naroda.

Biznis.ba / FENA

PALE – Radnici Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske potrošili su tokom prošle godine više od 26.000 maraka u restoranima i ugostiteljskim objektima.

Pomenuti iznos potrošen je na internu i eksternu reprezentaciju na koju imaju pravo činovnici u Zavodu.

„Usluge interne reprezentacije uključuju usluge isporuke hladnih i toplih pića i jela u prostorijama Zavoda, dok usluge eksterne reprezentacije uključuju konzumaciju jela i pića izvan njegovih prostorija u ugostiteljskom objektu“, naveli su u Zavodu. 

„My way“: Ceh 1.238 KM 

Pravdani su računi iz restorana i to u različitim iznosima, od onih od četiri marke, pa do par stotina ili čak preko hiljadu maraka. 

Najviši račun koji su zaposleni u Zavodu napravili bio je u restoranu „My way“ u Banjaluci, gdje je potrošeno čak 1.238 KM. 

Na pitanje novinara portala CAPITAL na šta je potrošen ovaj pozamašan iznos u poznatom banjalučkom restoranu, u Zavodu su odgovorili da su organizovali radni sastanak i stručnu obuku za 34 njihova zaposlena radnika, a u vezi sa provođenjem i anketiranjem poslodavaca na području RS.

“Navedenom sastanku i stručnoj obuci, koja je održana u radnim prostorijama Filijale Banja Luka, prisustvovala su 34 radnika sa područja šest filijala, te im je bila obezbijeđena ishrana u toku dvodnevnog boravka u restoranu „My way“. U skladu sa navedenim, sa pomenutim restoranom je potpisan ugovor o pružanju usluge”, pojasnili su u Zavodu.

Pored toga, značajan je iznos novca potrošen i u restoranu „Zavičaj“. Iz tog restorana, posljednji dan prošle godine Zavodu su izdati računi od 943 KM i od 565 maraka. 

Četiri računa za jelo i piće u „Privredniku“ 2.600 KM

Zavod je u “Privredniku” u Istočnom Sarajevu potrošio skoro 2.600 maraka. Konkrento, 28. decembra prošle godine ispostavljen im je jedan račun od čak 810 KM, 30. decembra još jedan od 844 marke, dok su im na dan dočeka Nove godine ispostavljena još dva računa, od 594 KM i od 344 marke. 

Gorici Dodik samo 13 maraka

I dok su u drugim restoranima trošili veće sume, iz Zavoda su u restoranu “Agape” u vlasništvu Gorice Dodik, krajem septembra potrošili tek nešto više od 13 maraka. 

CAPITAL: Bojana Ninković

Objava Činovnici Zavoda za zapošljavanje RS u restoranima potrošili 26.000 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Hrvatska kompanija Rimac Nevera apsolutni je hit u svijetu automobila i automobilske tehnologije, a njen najnoviji električni hiperautomobil Nevera rutinski obara rekorde.

Nevera razvija 2.000 KS, od 0 do 100 km/h ubrzava za manje od 2 sekunde, a njen domet iznosi 547 kilometara zahvaljujući bateriji od 120 kWh (LiNiMnCoO2, 6.969 ćelija).

Sada je hrvatski vizionar i osnivač kompanija Mate Rimac priključio neveru na IONITY punjač te je objavio nevjerovatne rezultate. Svijet je bio impresioniran Teslinim punjenjem na V3 Supercharger punjaču, punjenjem Porscheovog Taycana i Hyundaijevog Ioniqa 5 zbog snage punjenja između 250 i 260kW, a onda je došao Lucid sa 300kW punjenjem.

Međutim, Nevera je srušila taj rekord dostigavši snagu punjenja od 333kW. Osim toga, Rimac je tvrdi da se snaga punjenja može povećati i do 500kW, prenosi insideevs.com.

Biznis.ba

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o vanrednom usklađivanju penzija na način da se penzije povećavaju za četiri odsto.

Takođe, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o određivanju iznosa najniže penzije koja će takođe biti veća za četiri odsto, a isplata najniže penzije po ovoj odluci počinje od 1. januara 2022. godine.

Osim toga, Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti po hitnom postupku.

“Razlozi za dopune zakona sadržani su u potrebi daljeg unapređenja tržišta hartija od vrijednosti, s ciljem da se privrednim društvima omogući efikasniji i lakši pristup izvorima kapitala u okolnostima njihove smanjene likvidnosti usljed ekonomskih poremećaja prouzrokovanim pandemijom virusa korona“, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.

Vlada Republike Srpske utvrdila je i Nacrt zakona o audio-vizuelnim djelatnostima, a ovim zakonom uređuje se obavljanje, organizovanje i finansiranje audio-vizuelnih djelatnosti i njima komplementarnih djelatnosti, proizvodnja, iznajmljivanje, promet, javno prikazivanje, zaštita i čuvanje audio-vizuelnog djela na teritoriji Republike Srpske, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje audio-vizuelnih djelatnosti.   Nezavisne

Objava Penzije u Srpskoj od januara veće za četiri odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Bruto proizvodnja električne energije u FBiH u decembru 2021. godine iznosila je 956 gigavat-sati, dok su u istom mjesecu 2020. godine zabilježena 942 gigavat-sata.

U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije hidroelektrane su učestvovale sa 54,8 posto, termoelektrane sa 41,6 posto, a vjetroelektrane sa 3,6 posto.

Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u decembru prošle godine iznosila je 325.014 tona, a u istom mjesecu 2020. godine 342.575 tona. Proizvodnja lignita u FBiH u decembru 2021. je 101.455 tona, a u decembru 2020. godine 141.634 tone.

Proizvodnja koksa u FBiH u decembru 2021. godine evidentirana je u iznosu 79.554 tone, a u istom mjesecu 2020. evidentirano je 79.895 tona, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Biznis.ba / FENA