Oznaka: top

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača razgovarao je danas s direktoricom Federalnog zavoda za zapošljavanje Helenom Lončar i predsjednikom Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH Adnanom Smailbegovićem o liberalizaciji uvoza deficitarne radne snage.

Sastanak je organizovan na inicijativu Udruženja poslodavaca u FBiH, a poslodavci su predstavili probleme s kojima se susreću, kao i moguća rješenja, saopćili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Naime, usljed nedostatka radne snage, uzrokovanog prije svega migracijama, poslodavci sve više posežu za uvozom radne snage, kako bi odlazak kvalifikovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine nadomjestili radnom snagom iz dugih država.

Istaknuto je da su tokom sastanka predstavnici Udruženja poslodavaca prezentovali probleme koji se odnose na dugotrajnost procedura za uvoz deficitarne radne snage, te druga pitanje u vezi sa zapošljavanjem stranaca, što u nedostatku domaće radne snage otežava poslovanje.

Također, razgovarano je o pravnom okviru kojim su uređena ova pitanja jer se radi o oblasti koja je u većem dijelu uređena propisima na državnom nivou.

Izražena je i spremnost svih učesnika da u narednom periodu budu utvrđeni konkretni koraci i mehanizmi za rješavanje prepoznatih problema.

 

Biznis.ba / FENA

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 79.076,34 KM, kroz 9 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 839,73 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 38.201,34 KM, po prosječnoj cijeni od 1,47 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 40.875 KM.Od obveznica najviše se trgovalo obveznicama Republika Srpska – ratna šteta 15 u vrijednosti od 21.375 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

Katar ne bi mogao značajno povećati isporuke prirodnog gasa u Evropu u slučaju bilo kakvog prekida ruskih tokova, tvrde tri osobe upućene u situaciju navedenu u članku koji je objavio Bloomberg.

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena razgovarala je s velikim proizvođačima plina, uključujući Katar, o mogućnosti da povećaju isporuke u Evropu u slučaju da potencijalna ruska invazija na Ukrajinu prekine tokove. Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je negirao da ima planove za invaziju.

Katar, jedan od najvećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog gasa, već proizvodi punim kapacitetom i većinu izvozi u Aziju pod dugoročnim ugovorima koje ne može raskinuti. Zaljevska država ne želi kompromitirati ta azijska partnerstva, čak i ako bi to značilo političku korist u Evropi i SAD-u, tvrde upućeni.

Dva visoka zvaničnika Bidenove administracije izjavila su u utorak da su SAD spremne osigurati alternativne opskrbe koje pokrivaju većinu svakog potencijalnog nedostatka plina. Dodali su da bi preusmjeravanje zaliha moglo potrajati od nekoliko dana do sedmice ili dvije.

Portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost rekla je da SAD razmatraju niz opcija za nepredviđene situacije i razgovaraju sa raznim saveznicima i kompanijama širom svijeta.

Državni sekretar Antony Blinken razgovarao je u ponedjeljak sa svojim katarskim kolegom Mohammedom bin Abdulrahmanom al-Thanijem. Oni su “razgovarali o ničim izazvanom gomilanju vojske Rusije u blizini ukrajinskih granica”, navodi američki State Department.

Državna kompanija “Qatar Energy” prodaje dio LNG-a za trenutnu isporuku, koji bi uglavnom mogao biti poslan u Evropu. Ali količine bi bile premale da bi napravile veliku razliku, rekli su upućeni.

Godine 2011. Katar je uspio preusmjeriti dio isporuka iz Evrope u Aziju kada su cijene LNG-a porasle nakon što je Japan isključio svoje nuklearne elektrane zbog katastrofe u Fukušimi. Te promjene su izvršene uz odobrenje evropskih klijenata Katara.

Evropa je postala privlačnije tržište za dobavljače LNG-a koji vrše trenutne isporuke otkako su tamošnje cijene dostigle rekorde prošlog mjeseca. Ipak, Katar je od sredine decembra otpremio samo šest pošiljki u sjeverozapadnu Evropu, najveće tržište u regiji, prema podacima o praćenju brodova koje je prikupio Bloomberg. U istom periodu, SAD su isporučile 42 pošiljke.

Katarski ministar energetike Saad Al-Kaabi rekao je u oktobru da zemlja nije u mogućnosti da proizvodi više gasa kako bi pomogla u snižavanju cijena, koje su skočile u prošloj godini kako se globalna ekonomija oporavlja od pandemije koronavirusa.

– Dostigli smo maksimumalnu proizvodnju – rekao je tada Al-Kaabi, dodajući da je Katar proizvodio oko 80 miliona tona LNG-a godišnje.

On je insistirao da se odluke o tome da li se gas šalje u Evropu ili Aziju zasnivaju na “tržišnim silama”.

Katar ulaže skoro 30 milijardi dolara da poveća svoj proizvodni kapacitet za 50 posto, ali se ne očekuje da će projekt dati prve količine gasa do kraja 2025.

Biznis.ba / FENA

VAŠINGTON – Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta SAD, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD.

“Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 odsto, 0,5 procentnih bodova slabiji nego što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju”, napisala je na blogu Gita Gopinat, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.

Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabijevanju podstakli  su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju.

U MMF-u očekuju da će omikron uticati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov uticaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.

U 2023. globalni rast trebalo bi da uspori na 3,8 odsto i da bude nešto snažniji nego što se dosad očekivalo, ističu u MMFu, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.

Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinatova.

MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 procentna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Džo Bajden. Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike nego što se očekivalo i na kontinuiran nedostatak snabdijevanja. Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porašće za četiri odsto u 2022. godini, nakon 5,6% rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6%, pokazuju najnovije prognoze.

Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 procentnih bodova, na 4,8%, nakon procijenjenog 8,1procentnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebalo ponovo da se ubrza u 2023. godine, na 5,2%.

Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na kovid19 i zbog dugotrajnih finansijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

MMF je takođe smanjio prognozu rasta za evrozonu u ovoj godini za 0,4%, na 3,9%, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5%.

Njemačka i italijanska ekonomija porašće po njihovim procjenama 3,8 odsto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4% slabije nego što su prognozirali u oktobru prošle godine.

U 2023. njemačka ekonomija trebalo bi po njihovim najnovijim prognozama da poraste 2,5, a italijanska 2,2 odsto.

Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama evrozone trebalo da raste Španija, za 5,8 odsto u ovoj te za 3,8% u idućoj godini.

MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti korona virusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalni pritisci na plate.

Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.

Inflacija bi ove godine u prosjeku trebalo da iznosi 3,9% u razvijenim ekonomijama i 5,9% u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023. godine, zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

U fokusu pažnje biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije nego što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.

Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uveliko se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubicima BDPa. Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo. Bankar.me

Objava MMF: Svijet pred ekonomskom olujom prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

VAŠINGTON – Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta SAD, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD.

“Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 odsto, 0,5 procentnih bodova slabiji nego što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju”, napisala je na blogu Gita Gopinat, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.

Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabijevanju podstakli  su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju.

U MMF-u očekuju da će omikron uticati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov uticaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.

U 2023. globalni rast trebalo bi da uspori na 3,8 odsto i da bude nešto snažniji nego što se dosad očekivalo, ističu u MMFu, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.

Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinatova.

MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 procentna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Džo Bajden. Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike nego što se očekivalo i na kontinuiran nedostatak snabdijevanja. Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porašće za četiri odsto u 2022. godini, nakon 5,6% rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6%, pokazuju najnovije prognoze.

Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 procentnih bodova, na 4,8%, nakon procijenjenog 8,1procentnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebalo ponovo da se ubrza u 2023. godine, na 5,2%.

Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na kovid19 i zbog dugotrajnih finansijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

MMF je takođe smanjio prognozu rasta za evrozonu u ovoj godini za 0,4%, na 3,9%, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5%.

Njemačka i italijanska ekonomija porašće po njihovim procjenama 3,8 odsto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4% slabije nego što su prognozirali u oktobru prošle godine.

U 2023. njemačka ekonomija trebalo bi po njihovim najnovijim prognozama da poraste 2,5, a italijanska 2,2 odsto.

Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama evrozone trebalo da raste Španija, za 5,8 odsto u ovoj te za 3,8% u idućoj godini.

MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti korona virusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalni pritisci na plate.

Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.

Inflacija bi ove godine u prosjeku trebalo da iznosi 3,9% u razvijenim ekonomijama i 5,9% u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023. godine, zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

U fokusu pažnje biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije nego što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.

Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uveliko se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubicima BDPa. Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo. Bankar.me

Objava MMF: Svijet pred ekonomskom olujom prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Privredna komora Federacije BiH (PKFBiH) predstavila je danas u Sarajevu projekt „Covid-19 Business Information Hub“ čiji je cilj da se ublaže posljedice uzrokovane pandemijom, pruži podrška malim i srednjim preduzećima (MSP) prvenstveno iz drvnog i metalskog sektora, ali i svim ostalim sektorima u procesu oporavka, kontinuitetu poslovanja, jačanju njihove kompetencije i otpornosti u izazovnim vremenima.

Ideja je, ppo riječima predsjednika PKFBiH Mirsada Jašarspahića, nastala nakon istraživanja i kontakata sa njihovim članicama, te razgovora sa GIZ-om i partnerskim institucijama, Privrednom komorom RS i Privrednom komorom Brčko distrikta o tome da je potrebno za privredne subjekte, prvenstveno MSP napraviti Business Information Hub, odnosno digitalnu platformu koja će u narednom periodu omogućiti da dobiju sve potrebne infomacije kada je riječ o zakonskoj regulativi, edukaciji, organizovanju online sajmova i B2B susreta, pa sve do povezivanja i jačeg networkinga sa čitavom grupacijom biznis asocijacija u Njemačkoj, kao što su udruženja za metal i drvo, automobilske industrije, injženjera i drugo.

Jašarsphić je naglasio da je za uspješnu realizaciju projekta i njegovu institucionalnu i finansijsku održivost neophodna saradnja sa domaćim i stranim partnerima da bi se privrednim subjektima pružile ažurne informacije kada je riječ, naprimjer, o zakonskoj regulativi, programima za poticaje, ograničenjima za izvoz, za putovanja i drugo.

Na projketu su radili Armin Hodžić i Anela Karahasan koji su naveli da Business Information Hub ima četiri radna paketa koji se odnose na Help desk platformu sa modulima koji su u kombinaciji sa tim digitalnim dijelom i obuhvataju jačanje kompetancija MSP, umrežavanje i promociju. Ta četiri radna paketa su tematski razdvojeni, ali su po aktivnostima vrlo povezani.

– Covid-19 Business Information Hub je zamišljen da bude inovativna platforma koja će tretirati i dati sve informacije MSP, međunarodnim organizacijama, donatorima i svima onima koje interesuje, a vezane su za zakonsku regulativu i određene mjere u vezi sa situacijom uzrokovanom pandemijom – naveo je Hodžić.

Karahasan je naglasila da je inovativnost bitan segment ovog projekta. Podsjetila je da je PKFBiH zajedno sa Ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta FBiH učestvovala u izradi Akcionog plana za inovacije MSP koji je usvojila Vlada FBiH.

Projekt traje godinu dana, bazna verzija ove platforme trebala bi biti u funkciji za nešto više od mjesec dana, a pristup je besplatan. Privredna komora FBIH realizuje projektne aktivnosti za jačanje kompetencija mikro, malih i srednjih preduzeća iz metalskog i drvnog sektora u okviru EU4Business Recovery programa, finansiranog od Evropske unije i Vlade SR Njemačke.

Biznis.ba / FENA

U Kantonu Sarajevo danas je počela normalizacija u snabdijevanju i stabilizacija gasnog sistema.

Tokom dana, u gasni sistem bit će vraćeni svi privredni i poslovni subjekti koji su zbog ograničene isporuke gasa koristili alternativna goriva, kao i određeni broj kotlovnica KJKP “Toplane-Sarajevo”.

Očekuje se da će u večernjim satima i sve ostale kotlovnice Toplana koje su koristile alternativno gorivo, ponovo biti dio gasnog sistema, saopćeno je iz Sarajevogasa.

Biznis.ba

BANJALUKA –  S računa grada je jutros skinuto oko dva miliona maraka od strane investitora „Ekvator“ i moramo ozbiljno razmisliti kako da postupimo u ovoj situaciji, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Davidović dobio Grad i Toplanu na sudu

Podsjetimo, kako je CAPITAL ranije, prvi objavio Okružni privredni sud Banjaluka presudio je da Grad Banjaluka i stara „Toplana“ treba da isplate firmi „Ekvator“ koja je u vlasništvu Đorđa Davidovića iznos od 1,79 miliona maraka za zemljište na Starčevici, na kojem je napravljena rejonska kotlovnica.

Pojašnjenja radi, „Ekvator“ je 2018. godine tužio Grad i „Toplanu“ za dug od 1,5 miliona KM za zemljište u naselju Starčevica.

Sud je odlučio da je Davidović treba da dobije iznos od 1.427.400 KM sa zakonskom zateznom kamatom počev od 31. decembra 2020. godine pa do isplate, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Djelimično je usvojen i zahtjev za naknadu izgubljene zakupnine u iznosu od 366.254 KM.

Podsjećamo, kako smo takođe ranije objavili, grad je 2014. godine zajedno sa „Toplanom“ u naselju Starčevica izgradio kotlovnicu na zemljištu na kojem nisu bili riješeni imovinsko pravni odnosi.

Zemljište, koje je bilo oduzeto u procesu nacionalizacije, su stari vlasnici uspjeli da povrate i prodaju Davidoviću koji je potom za uzurpaciju tužio i dobio Grad na sudu.

„Toplana“ je tada u odgovoru na tužbu kojom „Ekvator“ zahtijeva od nje i Grada da plate više od milion za zemljište na kojem je rejonska kotlovnica, navela da je tužbeni zahtjev neosnovan.

Istakli su da je „Toplana“ 2014. godine zaključila sa Gradom ugovor o osnivanju prava građenja i da ne može plaćati naknadu za korišćenje istog zemljišta i „Ekvatoru“ i Gradu.

Stanivuković: Razmišljamo o sljedećim koracima

Stanivuković je na današnjoj konferenciji rekao da je svim pravnicima dao nalog da pripeme odgovor na ovakav postupak pomenutog investitora.

„Pokušaćemo djelovati na to, iako smo već djelovali na sve moguće načine. Vjerovatno su potplaćeni sudovi, sudije, prethodni ljudi u Gradskoj upravi, čitav proces.Taj investitor je dužan gradu više stotina hiljada konvertibilnih maraka. Registorvao je druge firme, preko kojih prebacuju pare. Nama su ove pare skinute, ne preko  te njegove  firme (Ekvator), nego neke druge njegove povezane firme. To je ozbiljan kriminal, a dva miliona su takav iznos da ne znam kako da se od toga oporavimo“, istakao je Stanivuković.

CAPITAL

Objava „Ekvator“ skinuo dva miliona sa računa grada Banjaluka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Okolišni, društveni i standardi korporativnog upravljanja (ESG) mogli bi predstavljati novu šansa za bh. kompanije i cijelokupnu privredu. To je istaknuto na konferenciji “Okolišni, društveni i standardi korporativnog upravljanja (ESG) i zapadni Balkan – Prema održivom poslovanju” koju su danas u Sarajevu organizovali AIRE Centar, Vijeće stranih investitora u BiH i Sustineri Partners.

Skup je otvorio ambasador Velike Britanije u BiH Matthew Field istakavši da njegova zemlja podržava inicijative koje zagovaraju odgovorno korporativno upravljanje, te zaštitu okoliša i ljudskih prava.

– Novi ESG standardi nisu samo temelj za razvoj u Bosni i Hercegovini, oni su ujedno i nova šansa za domaće privrednike na globalnom tržištu. Nova pravila će obavezati velike korporacije na više odgovornosti u izboru partnera u trećim zemljama. Tu je šansa i prilika za bh. kompanije i cijelokupnu privredu – poručio je Field.

Programska direktorica AIRE Centra za zapadni Balkan Biljana Braithwaite navela je da za njih tema današnje konferencije predstavlja dugoočekivani iskorak jer se govori o odgovornosti poslovnog sektora i doprinosu koji on može dati unaprjeđenju vladavine prava i zaštite ljudskih prava.

Konferencija je okupila predstavnike kompanija s iskustvom u vođenju i praćenju ESG standarda u svom poslovanju na zapadnom Balkanu, predstavnike ključnih međunarodnih organizacija i finansijskih institucija, te brojne međunarodne stručnjake za ESG standarde u Evropi.

Osim učesnika u sali, skup je pratilo i oko 200 učesnika putem online platformi.

 

(FENA)