Oznaka: top

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske dodijelila je različitim firmama, banjama, turističkim agencijama i pojedincima 650.000 maraka na ime razvoja turizma, a među njima je i agencija „Travel For Fun“ koju tužioci istražuju zbog sumnji da je preko nje oštećen Budžet Srpske za više od pola miliona, saznaje portal CAPITAL.

Vlada je pred kraj prethodne godina, na sjednici 30. decembra, odlučila da podijeli namjenska sredstva za razvoj turizma za 2021. godinu, koja su planirana na pozicijama tekući grant za razvoj turizma i kapitalni grant za razvoj turizma u Srpskoj.

Pružaocima usluga smještaja, ishrane i pića na selu podijeljeno je 100.000 KM, a banjama i turističkim agencijama raspoređeno je 550.000 maraka. Najveći dio dobila je „Banja Vrućica“ (281.216 KM), za, kako se navodi, 294 radnika zaposlena na puno radno vrijeme.

Sredstva je dobila i „Banja Kulaši“ (63.130 KM) za 66 radnika, kao i „Terme Ozren Petrovo“ (45.912 KM) za 48 radnika.

„Terme Laktaši“, za 29 radnika, dobile su 27.739 maraka.

Druge firme i agencije su dobile su grantove u iznosu od oko 10.000 maraka i manje, ali ono što je zanimljivo je to da je među mnoštvom agencija koje su dobile sredstva iz Budžeta Srpske i agencija „Travel For Fun“ kojoj je dodijeljeno 3.826 maraka.

Podsjećamo, u toku je istraga o zloupotrebama službenog položaja i ovlaštenja kojima je budžet RS oštećen za oko 790.000 KM, a za šta se sumnjiče direktor firme „Travel For Fun“ Saša Marković zajedno sa Branislavom Zeljkovićem, direktorom Instituta za javno zdravstvo RS i Slavkom Bojićem, direktorom firme „Procontrol“, te Dragan Dubravac, direktor firme „Promeding“.

Četvorka se sumnjiči da je kriminalne radnje počinila od 25. marta do 5. maja 2020. godine u Banjaluci zajedno i po prethodnom dogovoru.

Što se tiče poslova sa agencijom „Travel For Fun“, sumnja se da su Zeljković i Marković počinili krivično djelo u periodu od 9. aprila 2020. do 25. maja 2020. godine. Zeljković se tereti da je iskoristio svoj službeni položaj na način da je pribavio korist pravnom licu „Travel For Fun” na način da je iskorištavanjem vanredne situacije prihvatio ponudu za nabavku medicinskih zaštitnih odijela, maske za lice i profesionalnog nekontaktnog digitalnog termometra 500 komada. Sve je ukupne vrijednosti 2.388.500 KM bez PDV-a.

Sumnja se da Zeljković nije izvršio nadzor niti provjeru narudžbe te je umjesto medicinskih dobio nemedicinska odijela bez odgovarajuće medicinske deklaracije, sertifikata i standarda koji nisu porijeklom iz Kine već su proizvedeni u BiH, iako se u ponudi navodilo da su iz Kine. U ovom slučaju takođe je navedena veća cijena od nabavne. „Travel For Fun” je stekao korist u iznosu od 550.000 KM na štetu budžeta RS, objavio je ranije portal Mondo koji je imao uvid u dokument iz istražne faze postupka.

Vlasnik „Travel For Fun” Saša Marković, prenijele su Nezavisne novine, pregovara o priznanju krivice, a u svjedočenju je izjavio da je Branislavu Zeljkoviću dao 250.000 maraka.

Miloš Stevanović, branilac Markovića koji je pušten iz pritvora, rekao je ranije da demantuje navode o potpisivanju sporazuma o priznanju krivice.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Objava „Grant For Fun“ – Direktor pod istragom, a Vlada pomaže njegovu agenciju prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

• Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 posto, 0,5 postotnih bodova slabiji, no što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju – napisala je na blogu Gita Gopinath, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.

Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabdijevanju potaknuli su inflaciju, ustvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju, objavljenim u utorak.

U MMF-u očekuju da će omikron utjecati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov utjecaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvješću.

U 2023. globalni rast trebao bi usporiti na 3,8 posto i biti nešto snažniji no što se do sada očekivalo, ističu u MMF-u, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom “mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.

Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnim ekonomskim štetama od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projiciranih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinath.

PROBLEMI U KINI I SAD-U

MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 postotna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Joe Biden.

Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike no što se očekivalo i na kontinuirano nedostatnu opskrbu.

Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porast će za četiri posto u 2022., nakon 5,6-postotnog rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6 posto, pokazuju najnovije prognoze.

Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 postotnih bodova, na 4,8 posto, nakon procijenjenog 8,1-postotnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebao ponovno ubrzati u 2023., na 5,2 posto, predviđaju.

Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na covid-19 i zbog dugotrajnih financijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

ŠPANIJA NA ČELU

MMF je također smanjio prognozu rasta za eurozonu u ovoj godini, za 0,4 postotna boda, na 3,9 posto, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5 posto.

Njemačka i italijanska ekonomija porast će po njihovim procjenama 3,8 posto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4 postotna boda slabije no što su prognozirali u oktobru prošle godine.

U 2023. njemačka ekonomija trebala bi po njihovim najnovijim izračunima porasti 2,5 posto a italijanska 2,2 posto.

Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama eurozone trebala rasti Španija, za 5,8 posto u ovoj te za 3,8 posto u idućoj godini.

MMF u ažuriranim prognozama objavljuje samo procjene za vodeće ekonomije i za grupe ekonomija.

OČI UPRTE U FED

MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti koronavirusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima opskrbe, nestabilnost cijena energije i lokalizirani pritisci na plaće.

Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerojatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu opskrbe i visoke cijene energije.

Inflacija bi ove godine u prosjeku trebala iznositi 3,9 posto u razvijenim ekonomijama i 5,9 posto u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023., zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

U fokusu pozornosti bit će američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije no što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne financije, ističu u MMF-u.

VELIKE RAZLIKE

Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uvelike se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

Razvijene ekonomije trebale bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubitcima BDP-a.

Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo, čime je poništen napredak u smanjenju siromaštva ostvaren u proteklih nekoliko godina, napisala je Gopinath na blogu.

Iz MMF-a poručuju da je ključno diljem svijeta osigurati pristup vakcinama, testovima i liječenju kako bi se smanjio rizik od daljnjih opasnih varijanti covida-19,

Gopinath je istaknula i da je 60 posto zemalja s niskim dohotkom već zapelo u dužničkim problemima ili im oni prijete, pozvavši skupinu 20 najvećih svjetskih ekonomija da ubrzaju procese restrukturiranja duga i obustave njegovo servisiranje.

Tako inhibirano ponašanje se mora isprazniti negdje, a vrlo često do oslobađanja dolazi kroz postupke štetne po društvo“, rekla je doktorica Imane Kendili, psihijatrica i potpredsjednica Afričkog centra za zdravstvena istraživanja na otvaranju panela Razmjena mišljenja o konceptu smanjenja štete. Kao primjer, doktorica navodi prekomjernu upotrebu interneta ili šećera i ne preporučuje iznenadan prekid korištenja, već iznalaženje adekvatne, manje štetne alternative
takvom ponašanju, primjenom koncepta smanjenja štete.

Koncept smanjenja štete najbolje rešenje za prestanak pušenja

Čuveni francuski onkolog, doktor David Khayat, profesor na Univerzitetu Pierre et Marie Curie, u svom izlaganju je kao primjer uzeo primjenu koncepta smanjenja štete na pušenje. „U Francuskoj smo za vrlo kratko vrijeme uticali na smanjenje broja pušača za milion i po ljudi. Ali onda smo uvidjeli ogroman problem. Ti ljudi su se ponovo vratili pušenju. Mi smo tada postavili sebi pitanje – zašto? Poslije toga, sigurni smo bili u samo jednu svar – rigorozne mjere neće natjerati ljude da promijene svoje učestale navike. Ni prohibicija nije natjerala državljane SAD-a da 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća ostave alkohol, kako onda natjerati ljude da ostave cigarete?“ nastavlja on.
Profesor Khazat je istakao da jedini pristup koji može dovesti do potpunog prestanka pušenja jeste koncept smanjenje štete. On je objasnio da se napretkom tehnologije i nauke došlo do rješenja u vidu proizvoda od nesagorijevajućeg duhana. „Dakle, ako ne možete ostaviti cigarete, a to je najbolji mogući izbor koji možete donijeti“, naglasio je, „onda nađite nešto što će za početak smanjiti štetu, primijenite koncept smanjenja štete na svakodnevne odluke“ dodao je. Profesor naučno obrazlaže ovo mišljenje: „Problem kod duhanskih proizvoda jesu hemijske supstance koje se nalaze u dimu koji se sagorijevanjem oslobađa, dok tehnologija zagrijavanja duhana predstavlja manje štetnu alternativu jer ne oslobađa duhanski dim“.

„FDA je IQOS proglasila proizvodom modificiranog rizika“

Predsjednik Afričke medicinske unije, doktor Kosi Letlapi, sa velikim žarom je objašnjavao naučnu utemeljenost koncepta smanjenja štete: „FDA je proglasila IQOS proizvodom modificiranog rizika i to je nevjerovatan korak. Naučna vrijednost ovog proizvoda je opravdana i to su potvrdili stručnjaci koji odlučuju o kvalitetu proizvoda. Veoma je važno da se svima omogući potpun i neomatan pristup tim informacijama jer će se tako steći znanje, a u znanju je moć!“. Dr Kendili je dodala da je u sprovođenju i informiranju o konceptu smanjenja štete potrebna podrška svih stejkholdera, prije svega države, nevladinog sektora, ali i poslovnog svijeta.

(Biznis.ba)

Inovacije i izumi, novi materijali, zaštita okoline i elektromobilnost, neke su od tema o kojima će diskutovati učesnici Trećeg savjetovanja elektrodistributera BiH.

Studijski komiteti objavili su listu od oko 150 preferencijalnih tema koje će autori izabrati i prijaviti referate za što je rok 31. mart, a savjetovanje je zakazano za oktobar ove godine u Mostaru.

Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) je u izjavi za Fenu ovim povodom izrazio je očekivanje da će broj radova i njihov kvalitet biti respektabilan „čime će struka u BiH i ovog puta dokazati da ide u korak sa svjetskim tokovima u razvoju znanja, novih tehnologija i sistema”.

Bosanskohercegovački ogranak distributera električne energije (CIRED), kao dio Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme, bavi se stručnim i naučnim problemima iz područja distribucije električne energije, proučava funkcionisanje tržišta električne energije, procesima regulacije, te uticajem na tehnološki, funkcionalni i ekonomski razvoj elektrodistribucijskog sistema. Tim ogrankom predsjedava Drago Bago.

Ubrzani tehnološki razvoj i potreba za ekonomskim napretkom nametnuli su također nekoliko tema čije bi prezentiranje bilo poželjno kako za elektroprivredne kompanije tako i za njihove potrošače. Misli se prije svega na daljinsko očitavanje i upravljanje električnim brojilima, održivi prijevoz i elektrifikaciju javnog saobraćaja u gradovima, zadovoljstvo kupca i drugih učesnika u sistemu, upravljanje potrošnjom, itd. A kada je u pitanju područje ekonomije, kako ističu iz BHK CIGRE, onda je tema svih tema formiranje berze električne energije u BiH i prihvatanje optimalnog rješenja za njeno funkcionisanje.

Biznis.ba /  FENA

Generalna direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević, istaknula je za N1 da su Sarajevogas i Toplane dobile više gasa nego što su naručile, te da kriza apsolutno ne postoji. “Ova kriza je postavljena kao kriza grijanja, a ne gasa”, naglasila je.

Kako je poznato, Vlada Kantona Sarajevo je danas na vanrednoj sjednici donijela odluku da nabavi dodatne količine gasa po tržišnoj cijeni, kako bi spriječila obustavu grijanja za više od 150.000 građana, koji su korisnici “Toplana”.

Ima li dovoljnih količina gasa

Hadžialjević je rekla da procedura nabavke plina postoji i ona je definisana i poznata Sarajevogasu.

“Energoinvest je počevši od subote krenuo sa kontaktima za eventualnu nabavku. Još uvijek nemamo odgovor i nikakvu ideju da li će trebati nabavljati plin, jer Sarajevogas negdje iza 13 sati poslao je upit da dostavimo ponudu, ta ponuda je oko 14 sati dostavljena i do sada se ništa nije desilo”, istaknula je.

Da li je istina da su tražili četiri puta veću cijenu od dosadašnje?

“Nije Energoinvest ništa tražio. Energoinvest je dostavio orginalnu ponudu Sarajevogasu. Sarajevogas ima orginalnu ponudu tržišnog isporučioca gasa koja je sa vrijednošću na granici u Zvorniku. Cijena je izuzetno velika, kad se to pretvori to je 1.600 dolara na 100 kubika, što je ekstremno puno i jako je velika cijena u odnosu na ono što imamo”, navela je.

Energoinvest je, podcrtala je, naručio dovoljno količine plina.

“Po meni, kriza apsolutno ne postoji. Ova kriza je postavljena kao kriza grijanja, a ne gasa. Ona je predstavljena tako da Eneroginvest nije dostavio”, rekla je, pojasnivši ko su učesnici sa gasom.

“Učesnici sa gasom su snadbjevač, a to je Energoinvest koji od početka, 45 godina uvozi gas, i niko nije kubik gasa uveo osim Energoinvesta. Operator transportnog sistema je BH-Gas. Ovo je važno pojasniti, zato što mnogi nadležni i političari potpuno pogrešno koriste pojašnjenja kako je BH-Gas neki uvoznik, a on nikada nije bio, on je samo trasporter kojem je Energoinvest davao ovlaštenja”, pojasnila je.

Sarajevogasu isporučeno 50.000 Sm3 manje u odnosu na naručene dnevne količine, 23.01.2022. manje 44 000 Sm3 a jučer 24.01.2022. godine za čak 130.000 Sm3.

Osvrnuvši se na to, rekla je da to nije tačno.

“On je dobio više gasa nego što je naručio. U nedjelju je Sarajevogas naručio 855.000 svaki dan, a dobio je milion i 3.885 kubika. Sarajevogas je naručio jednu količinu i on na dnevnoj bazi mora da primi tu količinu. Sarajevogas ne govori istinu, odnosno Toplane nisu naručile količine koje su sada njima trebale, a svih ovih dana apsolutno ne”, rekla je Hadžialjević.

“Direktori Sarajevogasa i Toplana samo prave pompu”

Je li istina da su preusmjerili više plina nego što su trebali Arcelor Mittalu, pitali smo.

“Nije tačno. I Arcelor Mittal kao i Sarajevogas je definisao godišnje, mjesečne i dnevne količine gasa. Arcelor Mittal je naručio 160.000 kubika, uglavnom su se pridržavali, a jučer je potrošio 235.000. Zašto? Jer je imao remont i to nisu količine gasa koje su uzete od nekog, i one se vrati u te količine”, rekla je.

Naglasila je da se ovo može rješavati.

“Ne može se ovo medijski rješavati, nego rješavanjem problema. Direktori Sarajevogasa i Toplana samo prave pompu, a ne rješavaju problem. On se može riješiti nabavkom dodatnih količina plina”, zaključila je generalna direktorica Energoinvesta.

(N1)

 

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru prošle godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast nivoa za 0,7 posto.

Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su poskupili za dva posto, stanovanje i režijski troškove 1,2 posto, namještaj i kućanski uređaji za 0,5 posto, rekreacija i kultura za 0,2 posto, restorani i hoteli za 0,5 posto, te ostala dobra i usluge za 0,3 posto.

U prosjeku je zabilježen pad cijena alkoholnih pića i duhana za 0,1 posto, odjeće i obuće za 3,5 posto, zdravstva za 0,2 posto, te prevoza za 0,8 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Na godišnjem nivou, nivo cijena u decembru 2021. u odnosu na decembar prethodne godine, viši je za 6,4 posto.

Zabilježen je prosječni rast cijena hrane i bezalkoholnih pića za 10,6 posto, alkoholnih pića i duhana za 2,2 posto, stanovanja i režijskih troškova za pet posto, namještaja, kućanski uređaja i redovnog održavanja kuće za 3,8 posto, zdravstva za 0,6 posto, prijevoza za 14,1 posto, rekreacije i kulture za 1,8 posto, obrazovanja za 0,2 posto, restorana i hotela za 3,1 posto, te ostala dobra i usluge za 1,7 posto.

U prosjeku je zabilježen pad cijena odjeće i obuće za 6,3 posto, te komunikacija za 0,2 posto.

Biznis.ba / FENA

Prema istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji, više od polovine (56 posto) radnika osjeća se anksioznije i više pod stresom od početka pandemije. I dok je 47 posto radnika “glumilo” da su zauzeti jer se plaše da bi mogli izgubiti posao, ljudi u prosjeku rade ogromnih 28 sati “skrivenog prekovremenog rada” mjesečno.

Zbog toga ne iznenađuje što su mnogi od nas na ivici da “pregore”. Tokom ovog vremena važno je da ne zaboravimo da vodimo računa o svom mentalnom zdravlju, a u tome nam može pomoći “pravilo 42 posto”.

Nauka je prilično jasna po pitanju “adekvatne količine” odmora koji je potreban ljudskom organizmu – 42 posto. To je postotak vremena koje vašem tijelu i mozgu treba da provedete odmarajući se. To je otprilike 10 sati od svaka 24.

Iako bi mnogi mogli protestovati imajući osjećaj da nemaju dovoljno vremena, stručnjaci poručuju da ako ne koristite svojih 42 posto za odmor – “42 posto će uzeti vas”.

Nagomilani stres je fiziološki fenomen koji utječe na svaki sistem i funkciju u našim tijelima, uključujući imunološko funkcioniranje, funkcioniranje probave i hormone. Da bismo sve te sisteme održali u punom radnom stanju, naša biologija zahtijeva da 42 posto svog života provedemo održavajući organizam našeg fizičkog postojanja.

U 42 posto naučnici preporučuju da uključite:

• Mogućnost osam sati spavanja (dodajte ili oduzmite sat vremena)

• 20-30 minuta “razgovora koji smanjuje stres” sa svojim partnerom ili drugom voljenom osobom od poverenja.

• 30 minuta fizičke aktivnosti. Fizička aktivnost se računa kao “odmor” dijelom zato što poboljšava kvalitet vašeg sna, a dijelom zato što završava ciklus odgovora na stres, prevodeći vaše tijelo iz stresnog stanja u stanje mirovanja.

• 30 minuta obraćanja pažnje na hranu. To uključuje sve obroke, kupovinu, kuhanje i jelo, i ne mora biti sve odjednom. Ovo se smatra odmorom dijelom zato što pruža neophodnu hranu, a dijelom zato što je aktivan odmor, promjena tempa.

• 30-minutni “wild card”, ovisno o vašim potrebama. Za neke ljude ovo će biti dodatna fizička aktivnost, jer im je toliko potrebno da bi se osjećali dobro. Za druge će to biti priprema za mogućnost spavanja, jer znaju da njihovom mozgu treba vremena da pređe iz stanja zujanja budnosti u mirno stanje koje mozgu omogućava da spava. Za druge će to biti vrijeme društvene igre, jer je njihov apetit za društvenim angažmanom jak.

Stručnjaci su prethodni plan sastavili na osnovu prosječnih potreba svakog čovjeka. Međutim, nekima će biti potrebno više sna nego drugima, neki će više vježbati, a drugi kuhati – zbog čega je “pravilo 42 posto” bitno prilagoditi vlastitim potrebama. prneosi “Klix“.

Kompanija Integral inženjering a.d. Laktaši imala je u 2021. najvrijedniji ugovor, odnosno dobijeni tender u BiH, pokazala je analiza javnih nabavki na portalu Akta.ba.

Riječ je o tenderu za izvođenje radova na izgradnji dionice autoceste duge šest km, između dionica Most Rudanka (uključujući most) i južnog kraja tunela Putnikovo Brdo 2-Koridor Vc, obilaznica Doboj.

Naručilac radova je JP Autoputevi RS d.o.o. Banja Luka, a vrijednost ugovora iznosi 183.229.231,90 KM.

Za razliku od prethodnih godina, u 2021. nije bilo značajnijih ugovora za izgradnju dionica na Koridoru Vc koji prolazi kroz Federaciju.

Na drugom mjestu je konzorcij kompanija Stadler Polska iz Poljske i Stadler Rail Valencia iz Španije koje će za Ministarstvo saobraćaja KS isporučiti 15 novih niskopodnih tramvaja Sarajevu. Vrijednost ugovora iznosi 67.954.869,86 KM.

Treće mjesto je pripalo RMU Banovići d.d. Banovići koji je za isporuku uglja za potrebe TE Tuzla u 2021. dobio ugovor vrijedan 63.190.904 KM.

Slijedi kineska kompanija China Shandong International Economic & Tehnical Cooperation koja je dobila posao na rekonstrukciji tramvajske pruge između tramvajskih stanica Ilidža i Muzej. Naručilac radova, tj. investitor je također Ministarstvo saobraćaja KS, a vrijednost radova je 39.963.080,97 KM.

EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. Stanari je također dobio vrijedan ugovor u iznosu 35.149.660 KM za isporuku uglja asortimana Lignit za potrebe TE Tuzla.

MG MIND d.o.o. Mrkonjić Grad i Mrkonjićputevi d.o.o. Mrkonjić Grad pobijedile su na tenderu vrijednom 22.222.016,84 KM. Nabavku su za izvođenje građevinskih radova rehabilitacije putnog pravca Srbac – Prnjavor – Teslić u dužini od 82,9 km raspisali JP Putevi RS d.o.o. Banja Luka.

JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo su za usluge željezničkog prevoza uglja za potrebe Termoelektrane Tuzla i Termoelektrane Kakanj u 2021. dobile ugovor vrijedan 21.774.780 KM.

Po vrijednosti ugovora 21.499.734,55 KM, na osmom mjesu se ponovo našla MG MIND d.o.o. Mrkonjić Grad, ovaj put za održavanje magistralnih i regionalnih puteva i objekata na putevima na oblasti održavanja 4 u Republici Srpskoj na period od četiri godine.

Deveto mjesto pripada kompanijama Kozaraputevi d.o.o. Banja Luka i Prijedorputevi a.d. Prijedor za Rehabilitaciju magistralnog puta M-4, Prijedor – Šargovac (Prijedorska petlja). Vrijednost ugovora je 18.803.411,99 KM.

Na desetom mjestu su Hercegovinaputevi a.d. Trebinje za Radove održavanja magistralnih i regionalnih puteva i objekata na putevima na oblasti održavanja 12 u Republici Srpskoj na period od četiri godine u vrijednosti 18.799.791,64 KM.

Biznis.ba / FENA

Bruto proizvodnja električne energije u BiH u novembru prošle godine iznosila je 1.560 gigavat-sati, što je više za 1,29 posto nego u istom mjesecu prethodne godine, te više za 19,08 posto u odnosu na oktobar lani.

U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 36,4 posto, termoelektrane sa 61,1 posto, a solarne i vjetroelektrane sa 2,5 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Bruto proizvodnja hidroelektrana u novembru lani iznosila je 568 gigavat-sati, što je više za 22,41 posto u odnosu na isti mjesec 2020. godine, te više za 59,55 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Kada je riječ o bruto proizvodnji termoelektrana u novembru prošle godine, ona je iznosila 953 gigavat-sati, što je manje za 10,1 posto u odnosu na novembar 2020, te više za 4,49 posto u odnosu na oktobar 2021. godine.

Bruto proizvodnja solarne i vjetroelektrane u novembru lani iznosila je 39 gigavat-sati, što je više za 143,75 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, te manje za 7,15 posto u odnosu na oktobar 2021.

Biznis.ba