Oznaka: top

“Gore na krovu pogled je sjajan. Posebno kada su sunčani i hladni zimski dan”, kaže Tim Šmolovski. Na visini od 60 do 140 metara on se brine o održavanju vjetrenjača, piše DW.

Ovaj mehaničar je 2015. godine ugledao oglas za posao u kompaniji koja se bavi održavanjem vjetrenjača u Erkelencu blizu Kelna.

“To dobro zvuči, pomislio sam. To je posao koji ima perspektivu. I onda sam se prijavio”, kazao je.

Dobio je posao, ne plaši se visine. Međutim, prije nego što je prvi put angažovan, imao je dvonedjeljnu obuke iz sigurnosne tehnologije.

“Morate biti koncentrisani na poslu i ne smijete da izgubite strahopoštovanje”, dodao je.

Njegova firma ima više od dvije hiljade zaposlenih. U industriji vjetra širom svijeta radi više od 1,3 miliona ljudi – zbog sve veće ekspanzije raste i potreba za kvalifikovanim radnicima. Na planiranju vjetroparkova i izgradnji postrojenja radi 600.000 ljudi, još 440.000 u proizvodnji turbina, lopatica i dijelova stubova i oko 220.000 na održavanju.

Kod starih sistema, Šmolovski mora da koristi stepenice kako bi stigao gore, na visinu od oko šezdeset metara. Većina novih sistema ima liftove koji idu do 100 metara visine, što olakšava pristup čvorištu vjetroturbine, prenosnom mehanizmu i generatoru. Za to je neophodno stručno znanje.

“Mnogo mehanike je ugrađeno u starije sisteme. U modernim sistemima ona sve više nestaje, zamjenjuje je elektronika“, objašnjava Šmolovski. Serviseri uvijek rade u paru, iskusniji kolega uči novajliju. Prioritet imaju trenutni kvarovi, zatim su na redu planirane kontrole i zamjena dotrajalih dijelova, gotovo „kao u automobilu”, kaže Šmolovski.

Daljinsko održavanje preko pola svijeta

Informacije o kvarovima na vjetrenjačama Šmolovski i njegove kolege dobijaju iz kontrolnog centra. On se nalazi 400 kilometara sjeverno od Erkelenca, u malom mjestu Ostenfeld na granici sa Danskom. Više zaposlenih u tom centru danonoćno kontroliše rad više od 6.000 vjetrenjača na kopnu i moru, širom Evrope, kao i u SAD i na Tajvanu.

Skoro sve velike vjetrenjače danas su povezane sa tim centrom preko optičkih kablova ili modema. U slučaju kvara, alarmni signal se pojavljuje na monitorima u kontrolnom centru.

“Tu onda stiže informacija o vjetrenjači koja je u kvaru. Na taj način znamo o kakvom problemu je riječ, možemo da se uključimo i odavdje intervenišemo”, objašnjava Andre Klat, vođa tima u kontrolnom centru u Ostenfeldu.

Njegov tim u stanju je u roku od dva sata da otkloni 80 odsto kvarova. Onda se na daljinu iznova pokreću sistemi i ponovo kreće proizvodnja električne energije. Ukoliko to ne uspe, angažuju se serviseri na licu mjesta, kao što su Šmolovski i njegove kolege.

Radna snaga hitno potrebna

Poput drugih kompanija u toj branši posljednjih godina ima sve više posla. Trenutno traži više od dvjesta novih radnika u zemlji i inostranstvu. Generalni direktor Matijas Brant prvenstveno traži ljude koji već imaju iskustva sa tehnologijom energije vjetra, mehaničare ili električare, ali i ljude iz drugih branši – na primjer automehaničare.

“Dođite svi u industriju energije vjetra“, preporučuje Brant prije svega mladim ljudima.

“To je kombinacija sjajnih tehnologija i veoma je uzbudljivo. Malo avanture napolju i još više avanture sa vjetrenjačama u moru i čitavom brodskom logistikom”, dodaje.

Prema navodima međunarodne agencije za obnovljive energije, najviše zaposlenih u industriji energije vjetra ima u Aziji, prije svega u Kini (550.000) i Indiji (400.000). U Evropi je u toj branši zaposleno 340.000 ljudi, najviše u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj i Holandiji.

Broj radnih mjesta se povećava i u Sjevernoj i Južnoj Americi. U SAD ih je trenutno 120.000, u Brazilu 40.000, u Meksiku 20.000. U afričkim zemljama energija vjetra nije svuda isplativa, ali i tamo u ovoj branši ima oko 40.000 zaposlenih.

Ekspanzija energije vjetra otvoriće narednih godina mnogo novih radnih mjesta za planiranje, izgradnju i održavanje postrojenja. Širom svijeta 2020. godine instalirane su vjetrenjače kapaciteta 743 gigavata. Poređenja radi, to je jednako trostrukom kapacitetu njemačke proizvodnje energije (iz svih izvora) ili skoro stostrukom kapacitetu Srbije.

Do 2050. godine bi kapacitet vjetrenjača mogao da bude 8.000 gigavata, a to bi, kako pokazuje studija finskog Univerziteta LUT, značilo i oko 6,5 miliona radnih mjesta, od toga dva miliona za potrebe održavanja i popravke.

“Sada se hitno traže stručnjaci iz čitave branše#, kaže Herman Albers, predsjednik Njemačkog udruženja za energiju vjetra.

Ličnom inicijativom do posla

Tim Šmolovski se raduje sve većem broju novih kolega.

“Tržište raste, kompanija raste i mi stalno tražimo nove radnike, situacija je kritična”, dodaje.

Sa njim u Erkelencu rade još 23 servisera, a neki od njih dolaze iz drugih profesija, uključujući lakirere i molere.

Svim zainteresovanima on preporučuje da se informišu na internetu.

“Kakve sve firme postoje u toj branši, gdje se nalaze, da li su i internacionalno aktivne? Čak i ako nema konkursa za radna mjesta, ljudi mogu samoinicijativno da se prijave za posao ili da se telefonski informišu. Lična inicijativa je veoma važna. Treba želeti posao i imati želju za napredovanjem. U suprotnom jednostavno ne ide”, dodaje.

Biznis.ba

“Srednjoročne izgledi za cijene su izuzetno neizvjesni. Ono što trenutno vidim jeste da bi rizik od visoke stope inflacije mogao potrajati znatno duže od očekivanog. U svakom slučaju, monetarna politika mora biti na oprezu”, istakao je.

Prema pisanju online izdanja magazina Politico, ovakva izjava sugeriše da njegova politika neće odstupati od politike prethodnog direktora Bundesbanke Jensa Weidmanna koji je imao vrlo značajnu ulogu u Evropskoj centralnoj banci (ECB).

Za Nagela su tri pitanja ključna – koliko dugo će biti visoka stopa inflacije, koliko je monetarna politika dobra i kako vlast treba da se nosi s velikom neizvjesnošću.

Inflacija je u eurozoni prošli mjesec dosegla pet posto. Međutim, u ECB-u su uvjereni da će se tokom 2023. i 2024. sniziti ispod dva posto. Zbog toga je malo izgledno povećanje kamatnih stopa, piše Politico.

Biznis.ba

Na australskoj berzi akcije kompanije “Rio Tinto” pale su za još oko pola procenta, u odnosu na jučerašnji pad od 4,1 posto do čak 5,1 posto.

Sunovrat vrijednosti akcija ove firme desio se za samo dva dana nakon što joj je Vlada Srbije poništila odluke na projektu “Jadar”.

To je bio najgori dnevni pad akcija ove kompanije od augusta 2021. godine, prenosi Reuters.

Odluka Srbije dolazi u trenutku kada se približavaju opći izbori u aprilu, a sve pod pritiskom javnosti i protestima koji su masovno organizovani širom Srbije s ciljem protjerivanja ove kompanije.

To je, također, veliki udarac za “Rio Tinto”, koji se nadao da će projekat vađenja rude u okolini Loznice pomoći da postane jedan od 10 najvećih svjetskih proizvođača litijuma, ključnog sastojka baterija.

Biznis.ba

Bitcoin je pao u produženoj rasprodaji kriptovaluta na vrijednost od 38.000 američkih dolara što je najniža cijena u posljednjih šest mjeseci.

Najveći token potonuo je u petak čak 8,7 posto, što je označilo trodnevni pad. Više od 236.000 trgovaca zatvorilo je svoje pozicije u posljednja 24 sata, uz likvidacije u ukupnom iznosu od 867 miliona američkih dolara, prema podacima Coinglass-a, platforme za trgovanje fjučersima kriptovaluta i informacijske platforme.

Druge kriptovalute su na sličan način završile u minusu jer su investitori odbacili rizične opklade u nestabilnoj sedmici za globalna tržišta. Eter je pao ispod 3.000 dolara, što predstavlja pad od čak 11 posto, dok su Solana, Cardano i Binance Coin također oslabili.

Bitkoin je pretrpio težak početak godine i cijene su pale za više od 40 posto u odnosu na vrhunac s početka novembra. Digitalna imovina je posebno pretrpjela posljednjih dana zbog šire prodaje tehnologije, rastućih regulatornih prijetnji i zabrinutosti oko pooštravanja monetarne politike SAD-a.

Regulatori u Velikoj Britaniji, Španiji i Singapuru ove sedmice su predložili pooštravanje pravila o promociji kriptovaluta neiskusnim investitorima, dok je ruska centralna banka u četvrtak predložila potpunu zabranu kriptovaluta.

 

Biznis.ba

Bife.ba

BANJALUKA -Ako se finansijsko tržište Republike Srpske i Bosne i Hercegovine posmatra preko berzanskih indeksa onda ova godina označava njegovo punoljetstvo.

Na Banjalučkoj berzi se može pronaći podatak o prvoj vrijednosti BIRS-a od 18.maja 2004. godine u iznosu od 1.110 poena s tim da je početna vrijednost BIRS-a bila 1.000 poena.

Hronologija tržišta pokazuje da je 16.aprila 2007.godine tržište dostiglo svoj vrhunac i tada je vrijednost BIRS-a bila 5.218 poena.

Investitor koji je u maju kupio akcije koje ulaze u sastav BIRS-a u proporciji u kojoj one ulaze u BIRS, je polovinom aprilu 2007. uvećao svoju imovinu za 5 puta, odnosno za 420%. ((5.218/1000-1)*100).

Sa druge strane tržišni vremeplov BIRS-a je bio surov prema investitorima koji su na tržište ušli, tj. kupili akcije, polovinom aprila 2007. godine, jer do dana današnjeg, posmatrano u odnosu na vrhunac, tržište pada, a vrijednost imovine u akcijama se topi.

Vrijednost BIRS-a na dan 14.januar 2022. je 732 poena i manja je od početne vrijednosti BIRS-a za 27% (((732/1000-1))*100 = – 27%) i upravo toliki je kapitalni gubitak onoga investitora koji je ušao na tržište na njegovom početku i nakon toga ništa nije prodavao (prihode od dividende ne uzimamo u obzir).

Investitori koji su kupili BIRS (tj.akcije iz BIRS-a) na vrhuncu tržišta i nisu ih prodavali su ostvarili kapitalni gupitak (razlika između prodajne i kupovne cijene) od 86% ((732/5218-1)*100 = 86%).

Za tri godine (2004 – 2007) tržište je poraslo 420%, a za narednih 15 godina (2007 – 2022) akcije na Banjalučkoj berzi su izgubile na vrijednosti za 86%.

BIRS je za 18 godina prešao dugačak put od velikog uzleta i tržišnog ushićenja, do strmoglavog pada koji traje sve do ovih dana.

Stanje na tržištu akcija Republike Srpske se i u ovoj godini tržišnog punoljetstva, na njenom početku, može označiti kao krajnje depresivno, bez obzira što su neke akcije ostvarile ogroman rast cijene.

Investitori koji su kupovali akcije kada je tržište bilo na vrhuncu imaju ogromne emocionalne ožiljke.

Ekstremne vrijednosti BIRS-a od 1.000, 5,218 i 732, te njima pridružene promjene od 420%, -27% i -86% slikaju velike promjene na tržištu, koje predostavljaju očigledan oblik ekstremne nestabilnosti.

Nestabilnost i depresija i pretjerane emocije se mogu vezati i za tržište kao skup kupaca i prodavaca akcija, ali i za pojedince, a sva tri pojma se mogu objediniti u krizu identiteta koja je karakteristična za mladalaštvo.

Ova godina tržište akcija ima priliku da pokaže da je kriza identiteta na tržištu akcija prošla i da su depresija i emocionalne rane učinili tržišne učesnike, investitore, pametnijim, mudrijim, pragmatičnijim i emocionalno stabilnijim.

Kretanje BIRS-a u 2022.godini će pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi, i tržište  akcija u cijelini,  prevazišli krizu identiteta. Bife.ba

Objava Tržište akcija u Republici Srpskoj – kriza identiteta prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković upozorio je da farmeri ne mogu opstati u otežanim tržišnim uslovima kada su izrazito visoke cijene žitarica i evidentan prekomjeran uvoz mesa.

“Nas muči prekomjerni uvoz. To je gorući problem. Primijetno je poskupljenje mesa u mesarama i tržnim centrima, ali to ne prati i povećanje cijena žive mjere. Tako da je ponovo uvoz onaj koji remeti poljoprivrednu proizvodnju u ovakvim otežanim uslovima”, naveo je Marinković.

On kaže Srni da uzgajivači ne mogu biti optimistični za naredni period uz izrazito visoku cijenu sojine sačme kao osnove za pripremanje stočne hrane.

Marinković kaže da poljoprivredni proizvođači apeluju na nadležne da zaštite domaću proizvodnju i traže da se taj problem konačno stavi na listu prioriteta i riješi.

On napominje da pojedine države u EU i u okruženju već realizuju planove pomoći poljoprivrednim proizvođačima, jer su potpuno svjesni energetske krize u svijetu koja je u direktnoj vezi sa poskupljenjem mineralnog đubriva.

“Vidjeli smo da vodeći proizvođači mineralnih đubriva ne mogu doći ni do sirovina. S obzirom na visoku cijenu gasa koji učestvuje u toj proizvodnji, možemo očekivati da u ovoj godini neće biti pojeftinjenja mineralnih đubriva”, rekao je on.

Marinković smatra da države moraju da nađu mehanizme da subvencionišu komponente koje su neophodne za pravilnu sjetvu i za obezbjeđenje profita za poljoprivredne proizvođače.

 

Biznis.ba

BERLIN – NJemački kancelar Olaf Šolc i njegove socijaldemokrate realizovaće jedno od glavnih predizbornih obećanja i povećati minimalnu satnicu na nacionalnom nivou na 12 evra od oktobra, navodi se u nacrtu zakona u koji je Rojters danas imao uvid.
Trenutna minimalna satnica u NJemačkoj je 9,82 evra, a od jula će biti povećana na 10,45 evra.
Ministar rada iz redova Socijaldemokratske partije Huberts Hajl procijenio je da će 6,2 miliona radnika imati koristi od ove odluke.

Povećanje minimalne satnice koštaće poslodavce 1,63 milijarde evra u periodu od oktobra do decembra, navodi se u nacrtu zakona. Srna

Objava Od oktobra minimalna satnica 12 evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Forum je u decembru pomjerio događaj za poslovnu i političku elitu za mjesec dana zbog poteškoća u organizovanju konferencije sa direktnim sastancima u vrijeme širenja omikron varijante virusa korona.

“Nakon svih virtuelnih sastanaka koji se dešavaju u posljednje dvije godine, lideri iz politike, biznisa i civilnog društva trebaju da se konačno ponovo sastanu lično”, saopštio je osnivač Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Švab.

Među temama sastanka biće oporavak od pandemije, rješavanje klimatskih promjena, izgradnja bolje budućnosti za rad, razvoj kapitalizma i upotreba tehnologije za potrebe četvrte industrijske revolucije, rekao je Švab.

Forum će blisko koordinisati sa švajcarskim vlastima kada je riječ o zdravstvenoj situaciji, piše Srna.