Oznaka: top

Na trgovanju na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 2.965.586,10 KM, kroz četiri transakcije. Vrijednost BIRS indeksa nije promjenila i iznosi 762,92 poena.

Ukupan promet obveznicama iznosio je 17.610,00 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – ratna šteta 11 u vrijednosti od 12.480,00 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,21 posto.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Čajavec mega a.d. Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 7.976,10 KM, po prosječnoj cijeni od 0,30 KM, saopćila je Banjalučka berza.

U javnoj ponudi akcija Krajina osiguranje a.d. Banja Luka – javna ponuda akcija danas je upisano 7.000.000 akcija u vrijednosti od 2.940.000 KM.

Biznis.ba / FENA

BANJALUKA – Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH podnijela je u prošloj godini nadležnim tužilaštvima 101 izvještaj protiv poreskih obveznika za koje sumnjaju da su počinili krivična djela i oštetili budžet za 67 miliona maraka.

U UIO su za CAPITAL rekli da se od ukupnog broja prijava koje su podnijeli najveći broj odnosi na krivična djela „poreska utaja ili prevara” i “nedozvoljen promet akciznih proizvoda”.

„Ukupna šteta po podnesenim prijavama iznosi 67.160.147 KM“, kazali su u UIO.

U ovoj instituciji nisu željeli da otkriju protiv kojih poreskih obveznika su podnijeli izvještaje navodeći da to čine u cilju zaštite istrage.

„Predmeti po prijavama su u radu kod nadležnog tužilaštva, te u cilju zaštite istrage, odnosno izbjegavanja ugrožavanja istrage, odgovor na pitanje protiv kojih obveznika su izvještaji podneseni nismo u mogućnosti dostaviti“, naveli su u UIO.

Broj podnesenih prijava tužilaštvu lani je ostao na približno istom nivou kao u 2020. godini, ali je iznos štete za koju se obveznici terete lani bio dosta veći u odnosu na godinu ranije.

Prema podacima UIO u 2020. godini tužilaštvima je podneseno 100 prijava, dok je pričinjena šteta po budžet iznosila 16,1 milion KM.

CAPITAL: M. Č. Lj.

Objava UIO tužiocima prijavila kriminal „težak“ 67 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

MOSKVA – Ruski nesirovinski izvoz dostigao je u 2021. godini rekordni nivo, premašivši 191 milijardu dolara.

Rast je zabilježen praktički u svim robnim segmentima, a najviše je uvećan izvoz crnih i obojenih metala, gnojiva, proizvoda drvoprerađivačke industrije, hemikalija, plastike i energetske opreme.

Pandemija je pružila nove mogućnosti ruskim proizvođačima da izađu na globalna tržišta i da se učvrste na njima.

Analitički centar grupe REC za 11 mjeseci 2021. godine bilježi pozitivnu dinamiku u svim glavnim industrijskim granama.

Tako je izvoz proizvoda hemijske industrije uvećan za 54 odsto, metalurgije za 52 odsto, drvoprerađivačke industrije za 43 odsto, strojogradnje za 31 odsto i prehrambene industrije za 23 odsto – navodi “Ruska riječ”.

Glavni uvoznici ruskih proizvoda su Kina – 15,6 milijardi dolara, Kazahstan – 14,4 milijarde dolara, Bjelorusija – 11,4, Turska 10,9 i SAD 7,9 milijardi dolara. Srna

Objava Nesirovinski izvoz premašio 191 milijardu dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Francuski naftni div TotalEnergies objavio je u petakda će se povući iz Mijanmara zbog “pogoršanja” kršenja ljudskih prava otkako je vojska te zemlje preuzela vlast u državnom udaru u februaru prošle godine.

– Situacija po pitanju ljudskih prava i općenito vladavine prava, koja se stalno pogoršava u Mijanmaru navela nas je da ponovo procijenimo situaciju i zaključimo da TotalEnergies nije u mogućnosti da daje dovoljno pozitivan doprinos u zemlji – saopćili su iz te kompanije, javlja AFP.

Total će se povući iz svog plinskog polja Yadana u Andamanskom moru, koje opskrbljuje električnom energijom lokalno burmansko i tajlandsko stanovništvo, najkasnije šest mjeseci nakon isteka ugovornog perioda.

Kompanija je saopćila da nije identifikovala nikakva sredstva za sankcionisanje vojne hunte bez izbjegavanja zaustavljanja proizvodnje plina i posljedičnog plaćanja Mijanmarskoj kompaniji za naftu i plin (MOGE) pod kontrolom vojske.

Oko 30 posto plina proizvedenog u Yadani prodaje se MOGE-u za domaću upotrebu, osiguravajući oko polovine opskrbe električnom energijom najvećeg grada Yangona.

Međunarodni diplomatski pritisak i sankcije sve su češće protiv mijanmarske vojne hunte otkako je prošlogodišnjim pučem svrgnuta civilna čelnica Aung San Suu Kyi.

Biznis.ba / FENA

BANJALUKA – „Krajina osiguranje“ dokapitalizovano je sa 2,9 miliona maraka današnjom prodajom akcija na Banjalučkoj berzi, a za sada nije poznato ko je kupac akcija.

Javnom ponudom putem berze emitovano je 7.000.000 redovnih akcija nominalne vrijednosti jedna KM po akciji.

Početna cijena redovnih akcija bila je 0,42 KM, i po toj cijeni je i prodata cjelokupna emisija u vrijednosti od 2.940.000 KM.

“Na današnjem trgovanju ostvaren je promet od 2.965.586 KM, kroz četiri transakcije. U javnoj ponudi akcija Krajina osiguranje Banja Luka – javna ponuda akcija danas je upisano 7.000.000 akcija u vrijednosti od 2.940.000 KM”, saopšteno je iz Banjalučke berze.

Podsjećamo, poziv za upis i uplatu treće emisije redovnih (običnih) akcija „Krajina osiguranja“ javnom ponudom objavljen je 8. novembra, a upis i uplata počela je 16. novembra. Javna ponuda prekinuta je 30. decembra, dan pred istek roka zbog izmjene i dopune jedinstvenog prospekta, a nastavljena je danas o čemu smo pisali u tekstu „Krajina osiguranje“ posljednjeg dana emisije traži kupca za akcije.

Iako su postojeći akcionari – vlasnici akcija imali pravo preče kupovine akcija, u određenom roku, do kraja novembra, to nisu iskoristili.

CAPITAL je u više navrata pisao o problemima u “Krajina osiguranju”, da nema pokrivene tehničke rezerve i da mu čak prijeti oduzimanje dozvole.

Većinski paket akcija društva „Krajina osiguranje“ za 6,9 miliona KM krajem 2015. godine kupili su Naveen Aggarwal i Gupta Neete, a umjesto poboljšanja poslovanja, društvo je zapalo u još veće probleme.

Naime, novi vlasnici su odmah po preuzimanju donijeli niz spornih odluka zbog kojih su bili pod konstantnim nadzorom Agencije za osiguranje RS, a kasnije i Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Njima je već nekoliko godina zabranjeno pravo glasa na Skupštini akcionara, a upravljanje ovim društvom ponovo je preuzela Investiciono – razvojna banka RS kao najveći pojedinačni akcionar.

„Krajina osiguranje“ je prvih šest mjeseci ove godine završilo sa gubitkom od 609.251 KM, a akumulirani gubitak društva dostigao je 9,4 miliona maraka.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Objava Krajina osiguranje dokapitalizovano sa 2,9 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine bilo nešto više od 1,57 milijuna zaposlenih, što je 0,1 posto više nego u studenom te 1,5 posto više nego u prosincu 2020., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci DZS-a pokazuju da je aktivnih stanovnika u Hrvatskoj u prosincu lani bilo nešto više od 1,69 milijuna ili 0,1 posto više nego u studenom.

Nezaposlenih je bilo 125,7 tisuća ili isto kao u mjesecu prije, dok je u odnosu na prosinac 2020. njihov broj smanjen za 21,4 posto.

Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2021. iznosila je 7,4 posto, prenosi Hina.

Većina ili 1,36 milijuna stanovnika bilo je u prosincu zaposlena u pravim osobama, što je 0,2 posto više nego u prethodnom mjesecu i 1,2 posto više nego u prosincu 2020. godine.

Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prosincu je bilo 190,2 tisuće, što je 1,1 posto manje nego u studenom te 3,4 posto više nego u prosincu 2020. godine.

Gotovo 18,7 tisuća bilo je zaposlenih osiguranika u poljoprivredi, što je 0,3 posto više u odnosu na studeni lani, ali je pad od 2,7 posto u odnosu na prosinac 2020. godine.

Prema podacima DZS-a, od 19 djelatnosti u prosincu prošle godine u osam je broj zaposlenih u odnosu na prosinac 2020. porastao, a po broju zaposlenih i dalje je na prvom mjestu prerađivačka industrija s 228,4 tisuće, što je na mjesečnoj razini 0,3 posto manje, a na godišnjoj 0,4 posto manje.

U trgovini je u prosincu radilo 205,6 tisuća ljudi, što je 1,1 posto više nego u studenom i 1,1 posto više nego u prosincu 2020. godine.

Na trećem je mjestu sektor obrazovanja sa 122,4 tisuće zaposlenih koliko ih je bilo i u studenom, dok je na godišnjoj razini, prema prosincu 2020. broj zaposlenih porastao za 0,9 posto.

Slijedi javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje gdje je u prosincu radilo 115,5 osoba ili 2,4 posto više nego mjesec prije i 2,7 posto više nego u prosincu 2020.

U prosincu je u zdravstvu i socijalnoj skrbi bilo 112,6 tisuća zaposlenih, što je 6,9 posto više nego u studenom te 7,5 posto više nego u prosincu 2020. godine.

Građevinarstvo je u prosincu zapošljavalo 103,5 tisuće radnika ili 0,2 posto manje nego u studenom i 1,3 posto manje nego u prosincu 2020., dok je u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane bilo 74 tisuće zaposlenih, što je na mjesečnoj razini pad od 4,9 posto, a na godišnjoj rast od 7,3 posto.

Podaci DZS-a pokazuju i da je u 2021. u odnosu na godinu prije broj ukupno zaposlenih porastao za 0,7 posto, pri čemu je broj zaposlenih u pravnim osobama porastao za 0,3 posto, u obrtu i slobodnim profesijama za 3,3 posto, dok je zaposlenih poljoprivrednika dva posto manje.

Biznis.ba / FENA

Objava Bitcoin pao sedam odsto, eter osam procenata za 24 sata prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Svjetska banka odobrila je zajam od 750 miliona dolara Južnoj Africi povezan s covid-19, s ciljem zaštite siromašnih i podrške gospodarskom oporavku od pandemije, priopćila je u petak južnoafrička Nacionalna riznica.

Južna Afrika, drugo najveće gospodarstvo na kontinentu, teško je pogođena u četiri vala zaraze u kojima je umrlo oko 94.000 ljudi, a zaraženo 3,5 milijuna, što je najveći broj slučajeva u Africi.

Uzastopna zatvaranja (lockdown) radi zaštite ljudi dovela su do zatvaranja tisuća poduzeća, povećavajući broj nezaposlenih zbog čega je stopa nezaposlenosti u prošloj godini u Južnoj Africi dosegla rekord.

“Potpora Svjetske banke dolazi u kritičnom trenutku za nas”, rekao je Dondo Mogajane, glavni ravnatelj Državne riznice.

Sredstva iz zajma za razvojnu politiku pomoći će premostiti financijski jaz koji proizlazi iz dodatne potrošnje na covid-19 krizu, dodao je.

(Hina)

Hoće li se dozvoliti da se i prodaja imovine završi na kriminalan način …

Bio je 13. decembar 2021. godine, Općinski sud u Sarajevu prodaje imovinu nekadašnjeg građevinskog giganta Vranice d.d. Sarajevo.

Nekretnine Vranice podijeljene u nekoliko parcela, ukupne kvadrature preko 40.000 metara kvadratnih procijenjenih na preko 16 miliona KM, ponuđene su početnom cijenom na prodaju za 5,7 miliona KM.

Nakon održanog ročišta, prodate su ponuđaču TSP-Euroguma d.o.o. Sarajevo po cijeni od 10 miliona KM. No, ključni momenat odigrao se tri mjeseca ranije na jednoj posebnoj parceli, kojom ćemo se baviti u ovoj priči.

Bio je 14. septembar 2021. godine. Općinski sud u Sarajevu donosi Zaključak kojim je oglašena druga prodaja gore pomenutih nekretnina Vranice. Pod sudskim brojem 2100/9 nalazi se jedna parcela – Ekonomsko dvorište površine 600 metara kvadratnih. Kasnije će se ispostaviti da je kvadratura na oglasu za prodaju “pogrešno” navedena. Radilo se zapravo o 10.600 metara kvadratnih!

Dajući pogrešnu uputu o prodaji, Sud je zainteresirane ponuđače svjesno pozvao da sudjeluju u javnom nadmetanju za nekretninu kvadrature 600 m2, a kupcu je zapravo prodao nekretninu od 10.600 m2.

Ako se razlika u kvadraturi posmatra kroz razliku u cijeni konkretne nekretnine koja je oglašena na prodaju (600 m2) i one koja je prodata (10.600 m2), iznos je oko 5 miliona KM. Interesantno, na ovaj kardinalni propust i sumnjivu prodaju nije reagirao ni stečajni upravnik niti njegov ovlašteni advokat. Ta činjenica baca i novu sumnju na cijelu priču.

Vranica je godinama uništavana i za njeno uništavanje do sada nije odgovarao niko. Hoće li se dozvoliti da se i prodaja imovine završi na kriminalan način, vidjet će se u danima koji dolaze i kada se očekuju konačne odluke po ovom pitanju. Vijesti.ba će i u narednim danima donositi nove detalje ove krupne afere.

D.N

Biznis.ba / Vijesti.ba