Oznaka: top

Potpisivanjem sporazuma o saradnji s najvećom svjetskom platformom za životnu sredinu i održivost, Globalnim vijećem za održivi turizam (GSTC) Republika Turska postala je prva država u svijetu koja uvodi Nacionalnu šemu održivog turizma sa zvaničnim GSTC statusom.

Nakon što je prošle godine, uprkos pandemiji virusa korona, a zahvaljujući programu sertifikacije sigurnog turizma, privukla i ugostila rekordan broj turista, Turska je potpisala sporazum o saradnji sa Globalnim vijećem za održivi turizam (GSTC), vodećom svjetskom organizacijom za sertifikovanje održivog turizma. Potpisivanje sporazuma predstavlja primjer ozbiljnog pristupa održivosti, jer Turska postaje prva vlada u svijetu koja je potpisala sporazum o razvoju nacionalnog programa sa GSTC-om.

U okviru trogodišnjeg sporazuma, turistička industrija Turske biće restrukturisana tako da odgovori najboljim i najraširenijim standardima u održivom turizmu, oslikanim u kriterijima Globalnog vijeća za održivi turizam.

U prvoj fazi sporazuma biće utvrđeni nacionalni kriterijumi programa, a inspekcijske firme će proći odgovarajuću obuku. Dodatno, od prve sedmice februara, programu će se pridružiti i turski turistički subjekti. Prva faza programa, koja prema utvrđenom planu treba da se u potpunosti završi do 2030. godine, operativno će započeti 2023. godine, dok će se druga faza sprovoditi postepeno tokom 2025.  Do kraja 2030. godine biće ispunjeni svi međunarodni standardi.

Republika Turska je od 2022. godine započela transformaciju prema održivosti u turističkoj industriji, a upravo saradnja sa GSTC-om će istaći ovu zemlju kao snažnog konkurenta u međunarodnoj areni i ujedno doprinijeti da Turska uhvati korak s međunarodnim turističkim trendovima. Dodatno, kroz aktivnosti predviđene ovim sporazumom, Turska će takođe dostići ciljeve Pariskog sporazuma potpisanog krajem prošle godine.

U okviru Programa sertifikovanja sigurnog turizma, koji je implementiran 2020. godine i prvi svoje vrste u svijetu, Turska je već preduzela opsežan set mjera povezanih s prevozom, smještajem, hranom i pićem i kongresnim sadržajima, kao i dobrobiti i zdravstvenim uslovima putnika, gostiju i zaposlenih. Do sada je skoro 12.000 objekata dobilo sertifikat o sigurnom turizmu. Nakon potpisivanja sporazuma sa GSTC-om, turistička privreda, posebno smještajni kapaciteti, biće podređeni kako sigurnim, tako i održivim standardima, a početak njihove primjene očekuje se od aprila 2022. godine.

BANJALUKA – Ukupan dug poreskih obveznika prema Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na kraju prošle godine iznosio je 483,6 miliona KM, a ubjedljivo najveći dužnik je KJKP „Gras“ Sarajevo sa 23,2 miliona maraka.

Najveći iznos poreski obveznici duguju za PDV i to 447,3 miliona KM, po osnovu carinskih dažbina duguju 17,5 miliona, po osnovu akcize 16,1 milion, a po osnovu ostalih prihoda 2,7 miliona KM.

„To je ukupan dug od uspostave UIO, dok je u tom periodu prikupljeno više od 90 milijardi KM, što znači da do danas nije naplaćeno samo 0,5 odsto prihoda“, rekao je za CAPITAL načelnik Odjeljenja za komunikacije u UIO Ratko Kovačević.

Kazao je da je lani, u odnosu na 2020. godinu, dug obveznika smanjen za 45,7 miliona KM, kao i da se za sve dužnike indirektnih poreza koji nisu platili dugovanja u zakonskom roku preduzmaju mjere prinudne naplate.

„U 2021. godini naplaćeno je ukupno 226,2 miliona KM u postupku prinudne naplate. Postupak prinudne naplate počinje kada se dužniku uruči nalog za prinudnu naplatu. Ako dužnik ne plati dug u ostavljenom roku UIO nastavlja plijeniti njegovu imovinu“, istakao je Kovačević.

Posljednji spisak dužnika UIO pokazuje da čak 65 preduzeća ima dugovanja koja premašuju milion KM, dok ukupan broj dužnika premašuje 10.000.

Pored „Grasa“, na listi najvećih dužnika su i „Sarajevska pivara“ sa 18,4 miliona KM, „Bosmal“ Sarajevo sa 10,9 miliona „Monter & Co“ Bijeljina sa 7,6 miliona KM te Federalna direkcija robnih rezervi sa 6,4 miliona KM.

CAPITAL: M. Čigoja Ljubojević

Objava Obveznici duguju 483 miliona KM za indirektne poreze prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BRČKO – Policija Brčko distrikta je u proteklih sedam dana zaprimila tri prijave radnika iz različitih uslužnih objekata u Brčkom da su kupci račune platili novčanicama od 50 i 100 KM za koje su naknadno utvrdili da je riječ o falsifikatima.

“Policijski službenici Policije Brčko distrikta su u svim slučajevima odmah nakon prijava preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti na pronalasku lica koja stavljaju u opticaj lažne novčanice”, saopšteno je iz brčanske policije.

Podsjećaju da je slična pojava lažnih novčanica zabilježena i u drugim gradovima u BiH.

“Policija Brčko distrikta savjetuje građanima ove lokalne zajednice da obrate pažnju na detalje prilikom kupoprodaje ili razmjene novčanica u apoenima od 50 i 100 KM kako prilikom transakcije ne bi bili oštećeni, a svaku sumnju u ispravnost novčanice odmah prijave policiji”, saopšteno je iz brčanske policije. Nezavisne novine

Objava Lažne novčanice pojavile se i u Brčkom prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 177.316 KM, kroz 25 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,92% i iznosi 853,50 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekoma Srpske Banja Luka, kojima se trgovalo u iznosu od 36.327 KM, po prosječnoj cijeni od 1,43 KM po akciji.

“Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 140.338 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – ratna šteta 15 u vrijednosti od 73.538 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,52%”, saopšteno je iz Banjalučke berze.

Više podataka o performansama hartija od vrijednosti možete naći na sljedećem linku.

CAPITAL

Objava Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 177.316 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona izvršila je isplatu sredstava privrednim subjektima kojima su odobreni poticaji Ministarstva za privredu u okviru “Programa podrške razvoju konkurentnosti privrede” kroz investiranje u opremu za 2021. godinu.

Sredstva u iznosu od 1.412.878,83 KM dobilo je 76 privrednih subjekata, a sredstva su dodijeljena putem dva javna poziva.

Ministar za privredu Zlatko Jelić naglašava da će navedeni iznos subvencije inicirati realizaciju investicija ukupne vrijednosti oko 6.000.000 KM.

– Na ovaj način pružena je podrška malim i srednjim preduzećima u sektorima drvoprerade, metaloprerade, obrada tekstila, obuće i kože, obrade plastike, prehrambenoj industriji i sektoru informacionih tehnologija, kako bi realizirali investicije usmjerene ka poboljšanju tehnološke opremljenosti – rekao je ministar Jelić.

Podrška razvoju konkurentnosti privrede jedan je od osam programa podsticaja koje je Ministarstvo za privredu ZDK-a realiziralo u 2021. godini, a za mjere direktnih subvencija izdvojeno je 3,1 miliona KM što su dosad najveća sredstva poticaja koje su osigurali to ministarstvo i Vlada ZDK-a, saopćeno je iz Pres-službe ZDK-a.

Biznis.ba / FENA

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 563.374,83 KM. U sklopu 16 transakcija ukupno je prometovano 39.074 vrijednosna papira.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 2,98 indeksnih poena na 904,71 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,33 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 2,95 indeksnih poena na 956,34 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,31 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 16,01 indeksni poen na 1.768,65 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,90 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 206,25 indeksnih poena na 10.761,45 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 1,88 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 3,45 indeksnih poena na 14.999,30 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,02 posto.

Na Kotaciji privrednih društava i na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 2.159,50 KM, u sklopu 5 transakcija prometovano je 1.426 dionica. Na Kotaciji fondova najveći promet je ostvaren dionicama ZIF Naprijed d.d. Sarajevo (simbol NPRFRK2 ) u iznosu od 1.877 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 1,56 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 531.423,15 KM, u sklopu 8 transakcija prometovano je 37.127 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo (simbol SOSOR) u iznosu od 496.432 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 14,20 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 29.792,18 KM, u sklopu 3 transakcije prometovano je 521 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Rudnici boksita Jajce d.d. Jajce (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 28.445 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 56,89 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice ZIF-a Naprijed d.d. Sarajevo (simbol NPRFRK2) od 5,68 posto i dostigle su cijenu od 1,56 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent JP Elektroprivreda HZHB Mostar (simbol: JPEMR) od 13,02 posto sa cijenom od 25,05 KM.

Rastući troškovi hrane i računa za struju podstiču potrošačke cijene na rast najbržom stopom u gotovo 30 godina u Velikoj Britaniji, pokazuju najnoviji podaci.

Inflacija potrošačkih cijena porasla je na 5,4 posto u 12 mjeseci do decembra, u odnosu na 5,1 posto mjesec prije, što je još jedan udarac za građane.

Posljednji put inflacija je bila viša u martu 1992. godine, kada je iznosila 7,1 posto.

A s obzirom na to da će troškovi plina i struje uskoro dodatno rasti, analitičari su upozorili da bi ponovo mogli dosegnuti tu razinu.

Ministar finansija Velike Britanije Rishi Sunak rekao je da razumije pritiske s kojima se ljudi suočavaju, ali opoziciona Laburistička stranka kaže da se mnoge porodice suočavaju s nadolazećim “trostrukim udarom” finansijskih pritisaka, javlja BBC.

Posljednje brojke povećat će pritisak na vladu, koja je već pod kritikom zbog povećanja poreza koja će stupiti na snagu u aprilu.

Oni će također potaknuti pozive Engleskoj banci da povisi kamatne stope u pokušaju da se inflacija približi ciljnoj vrijednosti od 2 posto.

Posljednji rast objavio je Ured za državnu statistiku, navodeći da je porast cijena namještaja i odjeće također pridonio rastu troškova života u decembru.

(FENA)

Uz m:biz tarife ostvarite besplatan saobraćaj u okviru poslovne grupe sa bonus minutama za pozive ka mobilnim i fiksnim mrežama u BiH, fiksnoj mreži mts Srbija, uz izbor partner grupe i neograničeni mobilni internet i SMS.

Na osnovu vaših i potreba vašeg poslovnog tima, možete da odaberete niz tarifnih modela sa različitim cijenama mjesečne pretplate i kombinacijom bonusa za razgovore, SMS-ove i mobilni internet, koji možete da koristite i u romingu u regionu Zapadnog Balkana.

Svaka poslovna grupa ima svoje potrebe za komunikacijom, a u m:tel-u će vam pomoći da pronađete onu koja će vaše poslovanje dovesti do savršenstva uz uvijek nove promotivne akcije.

Za više informacija o aktuelnim m:biz ponudama pozovite svog m:tel predstavnika, zakažite sastanak u Biznis centru kompanije m:tel ili jednostavno pozovite 0800 50 300.

Objava IZABERITE NAJBOLJU POSLOVNU KOMUNIKACIJU UZ M:BIZ prenesena sa portala Aloonline.ba.

U Bosni i Hercegovini danas je otvoren javni poziv za dostavljanje idejnih prijedloga o temi “Digitalni inovacioni HUB-ovi u BiH”.

– Na javni poziv koji će trajati do 28. februara mogu se javiti pojedinačni aplikanti ili partnerstva koja žele djelovati kao digitalni inovacioni HUB i pružati podršku malim i srednjim preduzećima na njihovom putu digitalne transformacije. Cilj poziva je pružiti podršku formiranju tri digitalna inovaciona HUB-a u BiH. Predviđena je finansijska i tehnička podrška – rekao je na današnjem predstavljanju javnog poziva savjetnik u Njemačkom društvu za međunarodnu saradnju (GIZ) Slaviša Jovanović.

Od 1. februara putem zvanične web stranice https://b2b.ba/public-call/apply-now/ moguće je zakazati konsultacije.

– Do polovine marta očekujemo da ćemo imati preliminarnu listu prijedloga za daljnju tehničku i finansijsku podršku, koja treba rezultirati do potpuno funkcionalnih digitalnih inovacionih hubova – dodao je Jovanović.

HUB je višepartnerska platforma za podršku malim i srednjim preduzećima u procesu digitalne transformacije.

Javni poziv dio je projekta EU4DigitalSME, čija je provedba otpočela u septembru prošle godine, a sprovodi ga GIZ sa projektnim partnerima.

– Ukupna vrijednost projekta je 6,1 milion eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (5 miliona eura) i Vlada Njemačke (1,1 milion eura) – kazao je zamjenik menadžera projekta Donald Prohaska.

Istakao je da se kao rezultati projekta očekuje da u BiH budu uspostavljeni prvi digitalni HUB-ovi, da bude unaprijeđen pristup digitalnim inovacijama za mala i srednja preduzeća u izvozno orijentiranim sektorima, kao i da budu poboljšane okvirne politike za digitalni ekosistem malih i srednjih preduzeća.

Za većinu malih i srednjih preduzeća digitalna transformacija je neminovnost, a digitalni inovacioni HUB-ovi su uskoro tu da je pretvore u realnost.

Kroz projekt će se podržati stvaranje poslovnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća kako bi se ublažili efekti COVID-19 na ekonomiju u BiH, kroz bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama u svim lancima vrijednosti.

(FENA)