Oznaka: top

BANJALUKA – U drugom kvartalu ove godine “Pošte Srpske” počeće sa digitalizacijom poštanskih usluga, koja će omogućiti njihovu širu dostupnost i olakšano poslovanje korištenjem mobilne aplikacije, najavio je izvršni direktor za IKT, razvoj, prodaju i marketing u ovom javnom preduzeću Zoran Protić.

“Mobilna aplikacija bi našim korisnicima u zemlji i inostranstvu trebalo da omogući plaćanje svih vrsta računa isto kao i na šalteru pošte”, rekao je Protić novinarima u Banjaluci.

On je napomenuo da korisnici za korištenje ove aplikacije neće morati imati otvoren račun kod određene banke, već će plaćanje biti omogućeno putem svih platnih kartica.

“Jedna od prednosti aplikacija jeste da na jednom mjestu možete plaćati sve vrste računa, a potrudili smo se da korisnicima omogućimo da se jednostavno uloguju, te da imaju pregled svojih mjesečnih troškova”, kaže Protić.

Prema njegovim riječima, preduzeće širom Srpske ima više od 250 poslovnih jedinica poštanske mreže.

Direktor preduzeća “Pošte Srpske” Miladin Radović rekao je da je uprava kompanije kontinuirano unapređivala poštanske usluge, posebno na planu digitalizacije.

“Vodili smo računa o svim našim zaposlenima, ali i korisnicima posebno u periodu kada su uticaji virusa korona bili najveći na cijelo društvo”, naveo je Radović. Srna

Objava “Pošte Srpske”: Uskoro elektronsko plaćanje računa prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Prihodi od indirektnih poreza u 2021. godini iznosili su osam milijardi i 445 miliona KM, štoje za skoro 1,22 milijarde KM ili 16,8 odsto više u odnosu na 2020. godinu.

Prihodi od indirektnih poreza u pretprošloj godini iznosili su sedam milijardi i 229 miliona KM, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U UIO BiH naglašavaju da su, od osnivanja ove uprave, lani prikupljeni rekordni prihodi od indirektnih poreza.

“U odnosu na ranije rekordnu 2019. godinu, prikupljeno je 460 miliona KM više. UIO je u 2021. godini privredi vratila milijardu i 526 milion KM, što je za 227 miliona KM više u odnosu na isti period godinu ranije”, navodi se u saopštenju.

Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u 2021. godini, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 6,92 milijarde KM i veći su za 990 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili 2020. godine. Srpskainfo

Objava Prihodi od indirektnih poreza u 2021. godini premašili osam milijardi KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

GRADIŠKA  – Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da će u narednih mjesec dana biti raspisan tender za izbor izvođača radova na rekonstrukciji magistralnog puta Klašnice – Gradiška, te da je vrijednost ovog projekta oko 26 miliona KM.

Dodik je juče nakon sastanka sa gradonačelnikom Gradiške Zoranom Adžićem istakao da je to jedan od najznačajnijih projekata u ovom gradu.

“To je magistralni put sa najvećom frekvencijom vozila još u bivšoj Jugoslaviji, te su ovi radovi od izuzetnog značaja za buduće vrijeme“, izjavio je Dodik novinarima u Gradišci.

On je ukazao i na značaj radova na rekonstrukciji puta Draksenić – Vrbaška, koji povezuje Gradišku i Kozarsku Dubicu, koji su već počeli, a čija ukupna vrijednost iznosi oko devet miliona KM.

Dodik je napomenuo da su to najznačajniji projekti, koji će uz most preko Save znatno doprinijeti rasterećenju saobraćaja u Gradišci.

“Gradiće se i slobodna ekonomska zona, što će doprinijeti uzdizanju Gradiške, koja će biti dobar primjer grada koji se bavi razvojem privrednih potencijala“, rekao je Dodik.

On je naveo i da je završen stečajni postupak u preduzeću “Ratarstvo” Nova Topola, a kojim je Republika Srpska dobila oko osam hiljada hektara zemljišta.

“To zemljište nam je sada na raspolaganju, te ćemo pronaći način kako da ga najfunkcionalnije rasporedimo, te da budu zadovoljni svi koji žele da rade, a naročito mladi koji žele da ostanu na ovom prostoru, a koje treba da podstičemo dodjelom zemljišta, ali i značajnim podsticajima“, rekao je Dodik.

On je napomenuo da je prošle godine isplaćeno oko 14 miliona podsticaja poljoprivrednim gazdinstvima na prostoru Gradiške.   Srna

Objava Uskoro tender vrijedan 26 miliona KM za rekonstrukciju puta za Gradišku prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Globalnom tržištu rada biće potrebno više vremena da se oporavi od uticaja korona krize nego što se ranije mislilo i nezaposlenost će ostati iznad nivoa prije kovida najmanje do 2023. zbog neizvjesnosti u vezi s tokom i trajanjem pandemije, saopštila je Međunarodna organizacija rada (MOR).

U novom izvještaju MOR-a “Svjetska zaposlenost i socijalni izgledi”, objavljenom na veb-sajtu ove organizacije, predviđa se da će ove godine na globalnom nivou bez posla biti 207 miliona ljudi, što je skoro za 21 milion više nego 2019. godine prije izbijanja pandemije.

Ukupan broj radnih sati u 2022. biće za skoro dva posto ispod nivoa prije pandemije, što je ekvivalentno broju od 52 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom.

“Ovo je znatno pogoršanje izgleda u odnosu na projekcije iz juna 2021. kada se predviđalo da će manjak radnih sati u odnosu na četvrti kvartal 2019. godine biti sveden ispod jedan posto u 2022”, piše u izvještaju MOR-a.

Prošlog juna, procjenjivalo se da će smanjenje broja radnih sati u 2022. godini biti na nivou koji odgovora broju od ukupno 26 miliona radnih mjesta s punim radnim vremenom.

Procjenjuje se da će globalna stopa nezaposlenosti u 2022. iznositi 5,9 posto, dok je lani bila 6,2 odsto. Prethodno, u 2020. godini, stopa nezaposlenosti u svijetu je iznosila 6,6 procenata, a 2019. godine je bila 5,4 posto.

“Svaki novi talas epidemije sputava oporavak. Mnogi sektori u kojima je ostvaren napredak u oblasti dostojanstvenog rada prije pandemije značajno su pogođeni, što umanjuje izglede za održivi oporavak u mnogim regionima”, navod MOR.

Dodaje da će povratak dostojanstvenog rada na nivo prije pandemije vjerovatno ostati nedostižan za veći dio svijeta u narednim godinama.

Prema MOR-u, od početka oporavka, trendovi rasta zaposlenosti u zemljama s niskim i srednjim prihodima prilično zaostaju u odnosu na bogatije ekonomije, uglavnom zbog nižih stopa vakcinacije i tijesnog fiskalnog prostora u zemljama u razvoju.

Negativan uticaj kovida je naročito ozbiljan u zemljama u razvoju u kojima je i prije pandemije postojao viši nivo socijalnog raslojavanja, nejednakosti, razlika u uslovima rada i slabiji sistemi socijalne zaštite, konstatuje se u izvještaju.

Direktor MOR-a Gaj Rajder je izjavio da se globalno tržište rada suočava sa sporim i neizvjesnim oporavkom, te da on mora da bude zasnovan na omogućavanju zdravstvene i socijalne zaštite radnika i njihove bezbjednosti.

“Pandemija strukturalno mijenja tržišta rada na takav način da povratak na vrijednosti prije krize može biti nedovoljan da se nadoknadi šteta koju je pandemija izazvala. Ova šteta će vjerovatno zahtijevati godine da se popravi, s potencijalnim dugoročnim posljedicama po učešće u radnoj snazi, po prihode domaćinstava i socijalnu i – moguće – i političku koheziju”, zaključuje MOR.

Biznis.ba

Oporavak turizma širom svijeta i dostizanje nivoa iz vremena prije pandemije ne očekuje se prije 2024. godine, saopštila je danas Svjetska turistička organizacija.

Visokozarazna omikron varijanta virusa korona “poremetiće oporavak” početkom 2022. godine nakon prošlogodišnjeg rasta za četiri odsto u odnosu na 2020, saopštila je organizacija UN čije je sjedište u Madridu.

Prihod od turizma u 2020. bio je za 72 odsto manji u odnosu na 2019, posljednju godinu prije početka pandemije, prenio je AFP.

“Tempo oporavka i dalje je spor i neujednačen u svjetskim regionima zbog različitih nivoa restrikcija mobilnosti, stopa vakcinacije i samopouzdanja putnika”, navodi se u saopštenju.

U Evropi, te Sjevernoj i Južnoj Americi broj stranih posjetilaca povećan je za 19, odnosno za 17 odsto, prošle godine u odnosu na 2020.

Na Bliskom istoku broj dolazaka opao je za 24 odsto u 2021, a u azijsko-pacifičkom regionu bio je za 65 odsto manji nego u 2020. godini, a čak za 94 odsto manji nego prije pandemije.

Biznis.ba / Srna

U ponoć je ponovo poskupjelo gorivo u Hrvatskoj, i to dosta. Najviše je poskupio benzin čija je cijena sada najviša ikad u Hrvatskoj.

Naime, najviša cijena benzina dosad bila je 2,94 KM (11,35 kuna) u oktobru prije vladinog zamrzavanja cijena goriva. U novom poskupljenju puno bolje od vlasnika benzinaca nisu prošli ni oni koji imaju dizelaše.

Eurosuper 95 je poskupio 0,06KM (24 lipe) po litri, s time da je nekim pumpama poskupljenje i veće, dok je Eurodizel na većini pumpi poskupio za 0,05 KM (21 lipu).

Cijene Eurosupera 95 po pumpama

Na većini Ininih benzinskih pumpi Eurosuper 95 od danas stoji 2,95 KM (11.37 kuna). Na Croduxovim je još skuplji i stoji 2,96 KM (11.41 kunu) ili 3 KM (11.57 kuna), zavisi od pumpe. I na Petrolovim pumpama je cijena Eurosupera 95 2, 96 KM (11.41 kuna), dok je cijena Eurosupera 100 3,11 KM (11.99 kuna), koliko to gorivo stoji i na Croduxu, dok na Ini košta 3,10 KM (11.97 kuna). Na većini Lukoilovih pumpi Eurosuper 95 stoji 2,95 KM (11.37 kuna).

U svakom slučaju benzin od ponoći građani Hrvatske plaćaju najskuplje u istoriji.

Cijene Eurodizela

Eurodizel na većini Ininih pumpi stoji 2,93 KM (11.29 kuna). Na Croduxu stoji 2,94 KM (11.33 kuna), a isto toliko stoji na Petrolu. Na Lukoilu mu je cijena za litru 2,93KM (11.31 kunu).

Cijene na auto-putevima su, po običaju, znatno više

Valja napomenuti kako su cijene na pumpama na auto-putevima u pravilu znatno više.

Cijena auto-plina kreće se od 1,53 KM do 1,62 KM (5.92 do 6.25 kuna).

Biznis.ba

Na trgovanju na Banjalučkoj danas je ostvaren promet od 26.743,60 KM, kroz 17 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa je povećana za 2,46 posto i iznosi 845,76 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 2.838,55 KM, po prosječnoj cijeni od 1,43 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 15.403,00 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – ratna šteta 15 u vrijednosti od 6.175,00 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,09 posto, saopćila je Banjalučka berza.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Čajavec mega a.d. Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 6.166,80 KM, po prosječnoj cijeni od 0,30 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 7,14 posto.

“Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Čajavec mega a.d. Banja Luka (7,14 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,30 KM, u vrijednosti 6.166,80 KM.”

Biznis.ba / FENA

U informaciji se dodaje da niska temperatura vazduha tokom prošle sedmice nije izazvala štetu na ozimim usjevima.

“Voćarske kulture i vinova loza su u zimskom mirovanju i lako podnose jake mrazeve, dok su ozima žita bila zaštićena snježnim pokrivačem”, naveli su agrometeorolozi.

Oni napominju da je, zahvaljujući dospjelim padavinama u jesenjem dijelu i početkom zime, zaliha vlage u dubljim slojevima zemljišta maksimalna i dobro će doći svim usjevima tokom proljeća.

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u većem dijelu ove sedmice preovladavaće sunčano vrijeme, uz promjenljivu oblačnost.

U četvrtak, 20. januara, u većini krajeva se očekuje snijeg uz formiranje i povećanje snježnog pokrivača, na jugu Hercegovine padaće kiša, a krajem sedmice doći će do zahlađenja, piše Srna.