Indija prednjači u optimizmu, dok se direktori u SAD ne pouzdaju previše u globalnu ekonomiju. Kao najveće prijetnje poslovanju u ovoj godini, direktori navode cyber kriminal, zdravstvene rizike i makroekonomsku nestabilnost.
Godišnje istraživanje PwC sprovedeno je među više od 4.400 generalnih direktora u 89 zemlje. Uprkos brojnim otežavajućim okolnostima na tržištu zbog poremećaja izazvanih pandemijom korona virusa, više od tri četvrtine ispitanika predviđa da će se globalna ekonomija poboljšati, dok samo 15% očekuje pogoršanje ekonomskih prilika.
Ovo je velika razlika u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, kada je više od polovine generalnih direktora predviđalo pad ekonomije i najveći nivo optimizma u posljednjoj deceniji, ističe se u izvještaju.
Rekordni optimizam u Indiji, najnepovjerljiviji u SAD
Premda preovlađuju pozitivna očekivanja, ona veoma variraju od zemlje do zemlje. Optimizam je najveći u Indiji, gdje čak 94% ispitanika predviđa rast svjetske privrede u ovoj godini, isto misli 88% njihovih kolega u Japanu i 83% direktora u Velikoj Britaniji. Optimizam je izrazito porastao i u Italiji, gdje pozitivna predviđanja iznosi 89% ispitanika, dok je u Francuskoj broj anketiranih koji očekuju globalni rast porastao najviše za godinu dana, čak za četvrtinu, dostigavši 85% anketiranih.
Najveći pad optimizma u vezi sa globalnim ekonomskim kretanjima zabilježen je u SAD, gdje je prošle godine 88% direktora vjerovalo u globalni oporavak, dok je takvih 77% ove godine. Manje optimizma među anketiranima evidentirano je i u Kini, i to za 9%, u Brazilu je optimizam pao za 7%, a u Njemačkoj za 4%.
Mada se generalni direktori u SAD ne pouzdaju previše u globalnu ekonomiju, relativno su uvjereni u rast svojih kompanija, pri čemu je 40% njih potpuno uvjereno da će postići rast prihoda u 2022. godini. Direktori u Indiji pokazuju istu uvjerenost kada su u pitanju izgledi njihovih kompanija.
Ekologija na začelju
Istraživanje pokazuje da je sigurnost direktora u rast kompanijskih prihoda veća, što je veće povjerenje koje su klijenti iskazali prema kompaniji tokom pandemije. Takođe, uočena je povezanost između povjerenja klijenata i spremnosti kompanije da u svom poslovanju u potpunosti eliminiše emisije štetnih gasova. Nalazi, međutim, pokazuju da se tek nešto više od petine kompanija obavezalo da sprovodi odgovarajuću strategiju za postizanje takvog cilja.
Među njima je najviše kompanija koje posluju u energetici i komunalnim uslugama, a slijede kompanije iz oblasti telekomunikacija i finansijskog sektora. Oko dvije trećine (65%) ispitanika čije kompanije imaju prihod od 25 milijardi dolara ili više, obavezalo se na primjenu „net-zero“ strategije, u poređenju sa 10% kompanija čiji je prihod manji od 100 miliona dolara.
Tri najveće prijetnje
Generalni direktori kao najveće prijetnje poslovanju u ovoj godini označavaju cyber kriminal (49%) i zdravstvene rizike (48%). Veliki broj njih (43%) brine i makroekonomska nestabilnost, naročito negativni uticaji koje može izazvati inflacija, kolebanje BDP-a i problemi na tržištu radne snage.
Rangiranje najvećih prijetnji zavisi i od sektora u kojima kompanije posluju. Primjera radi, tri četvrtine direktora koji posluju u sektoru hotelijerstva i zabave najviše brinu zbog zdravstvenih rizika, dok skoro polovina ispitanika u sektoru energetike, rudarstva i komunalnih usluga smatra da su klimatske promjene ključna pretnja, što je za 15% više u poređenju sa drugim industrijama.
Naime, samo jedna trećina direktora u ukupnom istraživačkom uzorku je navela klimatske promjene kao primarni problem, ali uz očekivanja da one ipak neće biti presudne za ostvarivanje poslovnih rezultata u ovoj godini.
SAD, najatraktivnije tržište za rast poslovanja
Procjene najvećih rizika se razlikuju i zavisno od regiona u kojima ispitanici posluju. U azijsko-pacifičkom regionu, 58% generalnih direktora je duboko zabrinuto zbog mogućih zdravstvenih rizika, sa izuzetkom Kine, gdje takve zebnje na prvo mjesto stavlja 42% anketiranih. To je manje u odnosu na SAD, gdje su zdravstvene prijetnje prioritetne za 44% direktora, ali više nego u zapadnoj Evropi, gdje je ovaj rizik najveći za 37% anketiranih.
Nasuprot tome, samo 44% generalnih direktora u azijsko- pacifičkom regionu je veoma zabrinuto zbog cyber prijetnji, sa izuzetkom Australije (71%), dok je to najveći rizik za 61% direktora u SAD i polovinu direktora u zapadnoj Evropi.
Više od dve petine ispitanika ocjenjuje da njihove kompanije imaju najbolje prilike za rast poslovanja na tržištu SAD, slijedi Kina (27%), a zatim Njemačka (18%) i Velika Britanija (17%). Velika Britanija je među primarnim stranim tržištima za 37% direktora u SAD, dok 29% anketiranih u Kini smatra da su SAD među tri najvažnija strana tržišta za poslovanje njihovih kompanija u ovoj godini, a slijede Australija (24%), Njemačka (23%) i Japan (23%).
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u novembru prošle godine iznosila je 1.023 KM i nominalno je viša za 3,6 odsto u odnosu na decembar 2020. godine, te viša za 5,9 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Najniža prosječna neto plata od 638 KM bila je u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane, u građevinarstvu je iznosila 725 KM, dok je prosječna neto plata u umjetnosti, zabavi i rekreaciji iznosila 764 KM, objavila je Agencija za statistiku BiH.
U novembru lani najveću zaradu imali su zaposleni u finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.603 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosječna neto plata iznosila je 1.554 KM, a u informacijama i komunikacijama 1.445 KM.
Prosječna mjesečna bruto plata u BiH za novembar 2021. godine iznosila je 1.579 KM i nominalno je viša za 3,4 odsto u odnosu na decembar prethodne godine te viša za 5,7 odsto u poređenju sa novembrom 2020. godine.
Dobre bežične slušalice postaju sve popularnije, idealan su dodatak za svaku priliku od šetnje do vježbanja ili naprosto uživanja u muzici. Donosimo vam preporuku tri telefona iz m:tel ponude uz koje ćete na poklon dobiti odlične bežične slušalice.
Najjači predstavnik iz ove grupe je čudesni Honor 50, elegantni šampion srednje kategorije. Namijenjen je mlađim generacijama ali i svim ljubiteljima dobrih fotografija i video snimaka jer njegova četverostruka kamera od 108 MP ništa ne prepušta slučaju.
Honor 50 ima veoma interesantne opcije za snimanje poput Multi-video snimanja sa dvije različite kamere u isto vrijeme. Takođe, po želji možete prelaziti sa prednje na zadnju kameru, npr. kada vam se scena pomjeri iza leđa, bilježeći tako svaki zanimljiv trenutak.
Naručite Honor 50 i uživajte u dodatnom poklonu: bežičnom slušalicama Honor Earbuds 2 Lite Black!
Xiaomi Mi 11 Lite 5G NE ima pažljivo osmišljen svaki detalj, moderan dizajn i prati napredne tehnologije.
Svaki sadržaj koji snimite oživjeće na Amoled ekranu od 6,5 inča sa visokom rezolucijom i velikom preciznošću boja. Uz pomoć posebnih filmskih efekata na kameri, podići ćete svoje video zapise na jedan viši nivo.
Ovaj uređaj pokreće Qualcomm Snapdragon 778G, uz više nego dovoljno 8 GB RAM memorije i 128 GB internog prostora.
Xiaomi Mi 11 Lite 5G NE je telefon koji prati vaš stil a prilikom kupovine ovog modela dobićete na poklon Xiaomi Redmi Buds 3 Pro bežične slušalice!
TCL 20L+ pametni telefon pripada novoj generaciji uređaja koji za svoju cijenu nude mnogo toga svojim korisnicima. Četverostruka kamera visoke rezolucije, veliki ekran sa NXTVISION tehnologijom, dva zvučnika i vrhunske tehničke karakteristike predstavljaju ponudu kojoj je teško odoljeti.
Od ranih jutarnjih vježbi do kasnog noćnog sastanka,TCL 20L+ daće vam potrebnu snagu sa baterijom od 5.000 mAh i brzim punjenjem a 256 GB interne memorije više nego dovoljno prostora da sačuvate sve što želite.
Novi TCL 20L+ telefon pružiće vam puno toga a uz njega ćete dobiti i bežične Move Audio slušalice na poklon!
Koji god od ponuđenih telefona izaberete, uživaćete u njegovim mogućnostima. Požurite jer ova ponuda vrijedi do isteka zaliha!
Više informacija o m:tel ponudi mobilnih telefona sa bežičnom slušalicama na poklon potražite na adresi www.mtel.ba ili besplatnim pozivom na 0800 50 000.
Iza njih je 4,4 posto onih koje se bave nespecijalizovanom trgovinom na veliko.
Slijede djelatnosti apoteka sa 3,60 posto, inžinjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje kojih je 3,13 posto, a na kraju je tu računarsko programiranje kojeg predstavlja 2,97 brzorastućih kompanija.
Podaci su ovo koje su realizacijom projekta “Brzorastuće kompanije u BiH” dobile Poslovne novine i bonitetna agencija LRC. Pri izradi ove liste imali su nekoliko strogih kriterija koje su firme morale ispuniti, poput onih o rastu prihoda u posljednje tri godine, toga da su smanjivale broj zaposlenih te da su imale pozitivnu dobit i veću prosječnu godišnju stopu rasta od 10 posto. Ovaj put, kao referentne godine uzeli su prihode iz tri posljednja finansijska izvještaja i to za 2018., 2019. i 2020. godinu.
Prema analizi kompanija koje imaju najveću godišnju stopu rasta (CAGR) u 2020. godini, a uzimajući u obzir njihov prihod iz 2020. godine, prvo mjesto pripada poljskoj firmi LPP BH d.o.o. Banja Luka, koja je ostvarila prihod od 11,9 miliona KM. Ova modna kompanija na bh. tržište je stigla 2018. godine donoseći nam poznate modne brendove Reserved, Cropp, House, Mohito i Sin Say. U region je LPP prvo stigao u Hrvatsku, zatim u Srbiju i na kraju u BiH, a samo u prvih devet mjeseci 2018. godine je ostvario rast neto profita od 36,5 posto u odnosu na godinu prije. Svojim najpoznatijim brendom Reserved LPP pokriva 20 evropskih tržišta, a prisutan je u Aziji i na Bliskom istoku – saopšteno je iz Poslovnih novina i LRC-a.
S ostvarenim prosječnim trogodišnjim rastom od 2.885 posto CAGR-a drugo mjesto pripada firmi Bulevar d.o.o. iz Kiseljaka, koja se bavi gradnjom stambenih objekata i koja je u 2020. oprihodovala 50,4 miliona KM, prenosi Klix.
Treće mjesto u istoj kategoriji zauzela je bijeljinska firma Skiper Group d. o. o. Bijeljina, koja se bavi trgovinom na veliko mesom i mesnim proizvodima. Ova kompanija je 2020. godine imala prihod od 2,5 miliona KM i rast po CAGR-u od 2.715 posto.
Na rang-listi TOP 50 brzorastućih kompanija po CAGR-u u 2020. godini, koje su ostvarile više od dva miliona prihoda u 2018. i nastavile kontinuirani rast zaključno s krajem 2020. godine, prvo mjesto zauzima njemačka firma AFT Bosnia koja je u sastavu njemačke grupacije Automotive GmbH koja posluje u Živinicama i bavi se prodajom autodijelova. AFT Bosnia je 2018. godine ostvarila prihod od 2,3 miliona KM, a već 2020. godine prihod se popeo na 33,026 miliona KM, što je rast od 279 posto po CAGR-u.
Poslovanje kompanije AFT Bosnia nam pokazuje kako se zajedničkim snagama lokalne vlasti, koja je osigurala zemljište za izgradnju poslovne zone i privatnog kapitala, može i treba unaprijediti ekonomija. Pogoni firme AFT Bosnia su smješteni u poslovnoj zoni Ciljuge II u Živinicama, u kojoj je za samo nekoliko godina uloženo 70 miliona KM – saopšteno je.
Drugo i treće mjesto na ovoj tabeli zauzimaju kompanije koje se bave izgradnjom stambenih i ostalih građevinskih objekata. Tako je na drugom mjestu kompanija Gradnja Plus d.o.o. Banja Luka, koja je 2018. ostvarila prihod od 2,6 miliona KM, a već dvije godine potom 18,6 miliona KM prihoda, što je rast po CAGR-u 2020. od 165 posto.
AA
Na trećem mjestu je kompanija Enikon-Gradnja d.o.o. iz Zvornika, koja je 2018. imala prihod od četiri miliona KM i u 2020. rast na 17,7 miliona KM, što je rast po CAGR-u od 110 posto.
Ova suha statistika nam pokazuje da su u jeku pandemije cvjetali biznisi koji se bave prodajom kvalitetnih modnih brendova, izgradnjom stambenih i nestambenih objekata i proizvodnjom autodijelova. Dok su mnogi bili u teškim problemima zbog lockdowna poput turizma, ugostiteljstva, hotelijerstva ili aviosaobraćaja, nekima pandemija nije otežavala posao, odnosno nije ni njima bilo lako poslovati, ali se na njih nije odnosilo totalno zatvaranje ekonomije. Zanimljivo je da se među brzorastućim kompanijama, koje na bh. tržištu posluju duže od tri godine na visokoj poziciji, nalazi samo jedna koja se bavi računarskim programiranjem. To je kompanija Virgin Pulse iz Tuzle, koja je 2018. imala prihod od 3,6 miliona KM i u 2020. rast na 12,2 miliona KM, odnosno rast po CAGR-u od 84 posto. Kad kažemo zanimljivo, mislimo na to da su svjetski trendovi takvi da su među brzorastućim kompanijama obično one koje posluju u oblasti tehnologija i fintecha – zaključak je izvještaja.
U današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 53.792,85 KM; u 13 transakcija, prometovano je 4.763 vrijednosna papira, saopćila je ta berza.
Vrijednost BIFX-a je porasla za 4,10 indeksnih poena na 901,73 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,46 posto.
Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 5,49 indeksnih poena na 959,29 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,58 posto.
Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 2,71 indeksni poen na 1.784,66 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,15 posto.
Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 60,07 indeksnih poena na 10.967,70 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,55 posto.
Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 1,43 indeksna poena na 15.002,75 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,01 posto.
Promet na Kotaciji iznosio je 25.688,32 KM; u sklopu 5 transakcija prometovano je 1.543 vrijednosna papira.
Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 24.800,32 KM; u sklopu 4 transakcije prometovano je 943 dionice. Kurs ovog emitenta je iznosio 26,30 KM.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO (simbol NPRFRK2 ) u iznosu od 888,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 600 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 1,48 KM.
Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 21.844,13 KM; u 7 transakcija, prometovano je 1.528 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol BHTSR ) u iznosu od 12.694,41 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 11,99 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta DC TEŠANJ KRAŠEVO DD (simbol DCTKR ) u iznosu od 6.260,40 KM; u jednoj transakciji je prometovano je 1.692 dionice. Kurs ovog emitenta iznosio je 3,70 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice ZIF-a NAPRIJED DD SARAJEVO (simbol NPRFRK2) od 8,03 posto i dostigle su cijenu od 1,48 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) od 1,02 posto sa cijenom od 26,30 KM.
Usljed brojnih političkih problema, ali i zbog utjecaja pandemije covid-19, cijene nafte na svjetskom tržištu znatno su porasle proteklih dana te su dostigle rekordne iznose. Ovaj rast, kao i uvijek, utječe i na formiranje cijena na tržištu Bosne i Hercegovine.
Tako su pojedine benzinske pumpe u našoj zemlji već povećale cijene goriva, a brojne su najave i za dodatna povećavanja.
“U proteklih sedam dana primili smo 704 obavijesti o promjeni cijena i marži i one se odnose na povećanje cijene benzina i dizela u iznosu od po pet feninga”, kazali su nam iz Federalnog ministarstva trgovine.
Prema podacima ovog ministarstva, cijene benzina u Federaciji BiH se kreću od 2,26 do 2,51 KM, a dizela od 2,21 do 2,51 KM po litru. Prosječna prodajna cijena naftnih derivata u FBiH na današnji dan je 2,39 KM za benzin i 2,37 za litar dizela.
U pojedinim dijelovima entiteta Republika Srpska gorivo je već poskupjelo, a narednih dana očekuju se i dodatna poskupljenja i to u prosjeku za od tri do pet feninga i za benzin i za dizel goriva. Dakle, sa 2,29 KM na pojedinim pumpama će gorivo biti 2,36 KM.
Ovo poskupljenje sigurno će dodatno utjecati na poslovanje brojnih firmi, a pogotovo onih koje se bave prijevozom putnika i transportom robe. Prijevoznici su do sada nekoliko puta tražili od Vijeća ministara BiH da se država odrekne dijela akciza na gorivo, koje sada iznose 1,10 KM po litru goriva, kako ova grana privrede ne bi bila potpuno uništena.
I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj na snazi je Uredba o ograničenju marži na naftu i naftne derivate, ali time se samo malim dijelom može utjecati na ograničavanje cijena.
SARAJEVO – Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da će Vlada RS reagovati na poskupljenja povećanjem plata i penzija, ali i kupovinom osnovnih životnih namirnica za ugrožene.
Foto: Srna
Vidovićeva je rekla da u cijelom svijetu rastu cijene, naročito energenata, ali i osnovnih životnih namirnica, te da se to dešava i u Republici Srpskoj.
“Nažalost, nemamo u rukama fiskalnu politiku, nemamo ni Centralnu banku da možemo da reagujemo putem nje, ali reagovaćemo povećanjem plata i penzija i reagovaćemo nabavkom određenih životnih namirnica za koje smo rezervisali sredstva u budžetu”, izjavila je Vidovićeva.
Ona je napomenula da još nema najava da će biti održana sjednica Fiskalnog savjeta BiH.
“Obično najave stižu iz Savjeta ministara, ali za sada nemamo najava za sastanak”, navela je Vidovićeva. Srna
Skoro dvije godine od početka pandemije covida-19 se zrakoplovstvo, na globalnom nivou jedna od najpogođenijih privrednih grana, polako oporavlja. Krajem prošle godine neki brojevi su se već približili zadnjoj “normalnoj” godini – 2019. Ako su prije pandemije najveće brige uzrokovale gužva na nebu i osjetno povećanje emisije stakleničkih plinova iz zrakoplovstva, sada praktično cijela industrija i politika teže prije svega jednom cilju – povratku u ovo stanje. Također uz pomoć ekološkog “ludila”.
Avio prevoznici su 2019. godine izveli nešto više od 11 miliona letova sa polijetanjem ili slijetanjem u Evropi. Naredne, 2020. godine, u prvoj godini pandemije covida-19, kada je putnički avio saobraćaj od marta do maja bio čak potpuno obustavljen, izveli su ih samo pet miliona.
Izvor : Aerodrom Orly u Parizu, mart 2020. / Profimedia
Prošle godine je organizacija Eurocontrol, sistemski operater evropskog zračnog prostora, izbrojila nešto više od šest miliona, 4,9 miliona odnosno, 44 posto manje nego u posljednoj “normalnoj”, 2019. godini.
“U 2021. godini smo bili svjedoci djelimičnom, i ustrajnom oporavku zračnog saobraćaja,” napisali su u prošle sedmice objavljenom statističkom pregledu prošle godine. Još u januaru je bilo za 64 posto manje zračnog saobraćaja nego u januaru 2019. godine. U decembru prošle godine su brojevi bili još za samo 22 posto niži nego u decembru 2019. godine.
Izvor : N1
Oporavak zračnog saobraćaja je na vidiku, ali je još uvijek vrlo nesiguran i zavisan od razvoja pandemije.
“Kada se pojavio omikron i kada su države ponovo počele pooštravati mjere na granicama, zračni saobraćaj u Evropi je u jednoj sedmici opao za deset posto”, izjavio nam je direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo Rok Marolt.
“Zračni saobraćaj se nakon pada jako dugo oporavlja, a kod novih komplikacija ponovo vrlo brzo opada”, dodao je.
Nužni su bespotrebni letovi
Neizvjesnost avio kompanijama uzrokuje mnogo glavobolje, posebno u vezi sa pravilima unutar industrije, koja su prvenstveno namijenjena očuvanju predvidivosti zračnih veza, a ne usputnom prilagođavanju situaciji.
“Na jesen smo bili prijatno iznenađeni oporavkom našeg posla. Ali od sredine januara do februara ponovo zapažamo snažan pad rezervacija”, u inetrvjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung krajem prošle godine je izjavio predsjednik uprave grupacije Lufthansa Carsten Spohr. Pored njemačkog nacionalnog prijevoznika u grupaciju Lufthansa između ostalih spadaju još i kompanije Austrian Airlines, Eurowings i Brussels Airlines.
Nova ograničenja zbog širenje omikron varijante su se ponovo uvukla u zračna putovanja.
“Zbog toga moramo otkazati 33 hiljade letova, približno deset posto svih planiranih u našoj grupaciji u zimskoj sezoni. Istovremeno u tom periodu moramo izvesti dodatnih 18 hiljada bespotrebnih letova samo zato, da bi sačuvali pristup našim stalnim aerodromskim terminima”, dodao je.
“Ekološka i finansijska ludost”
Na najprometnijim evropskim aerodromima termini za polijetanja i slijetanja, takozvani “slotovi”, predstavljaju značajnu imovinu avio kompanija, koji im omogućavaju stabilno poslovanje. Kako bi ih zadržali za sebe, moraju ih i koristiti.
Prije pandemije je vrijedilo, da za očuvanje svog slota avio kompanija mora izvesti najmanje 80 posto svih predviđenih letova u određenom terminu. Zbog tog pravila su već početkom marta 2020., kada su ljudi masovno počeli otkazivati putovanja, evropskim nebom letjeli skoro prazni avioni. Nijedna od avio kompanija nije željela izgubiti svoje slotove, jer bi im to nakon normalizacije situacije uzrokovalo velike operativne probleme.
Izvor : Profimedia
Evropska komisija je tada, privremeno, na jednu godinu, do prošlog proljeća, suspendovala kvote letova za očuvanje slotova. To je učinila uprkos protestima nekih niskobudžetnih avio prijevoznika, među njima Ryanaira i WizzAira, čiji su čelnici tvrdili, da se pri tome radi o zaštiti nacionalnih prijevoznika i ometanju konkurencije.
Poslije godinu dana bez ikakve kvote letenja za očuvanje aerodromskih slotova su u Evropskoj komisiji odlučili da avio saobraćaju treba vratiti barem određenu mjeru predvidivosti i “normalnosti”. Tako su za prošlogodišnju ljetnu sezonu odlučili da će avio kompanije za očuvanje slotova morati obaviti barem 50 posto predviđenih letova.
Izvor : N1
I ljeti, na vrhuncu turističke sezone i u periodu niže stope infekcija, to je bilo prilično jednostavno postići. Problem je nastao kada je Komisija ljetos odlučila da će ista, 50-postotna kvota vrijediti i za zimski period.
“Mnogi avioni će uprkos vrlo malom interesu svejedno morati poletjeti za zaštitu slotova, što je ekološka i finansijska ludost”, početkom ljeta je napisao Willie Walsh, direktor međunarodnog udruženja avio prijevoznika IATA, koje ujedinjava 290 avio kompanija iz cijelog svijeta.
Uprkos pozivima brojnih predstavnika avioindustrije i političara, te ogorčenju ekologa Evropska komisija za sada još uvijek istrajava u 50-postotnom pragu za očuvanje slotova, tvrdeći da time osigurava mobilnost i zaštitu potrošača.
N1 Slovenija: U ovoj državi još uvijek više od milion putnika manje
Daleko najprometniji slovenački aerodrom na Brniku problemi sa očuvanjem slotova ne pogađaju. Naime, još uvijek je vrlo mali i premalo važan da bi se avio kompanije otimale za prostor na njemu.
Slovenački zračni prostor je već skoro pun aviona kao i prije pandemije, ali je još uvijek daleko manje letova usmjerenih na aerodrome.
U katastrofalnoj 2020., kada je redovni putnički avio saobraćaj od sredine marta do početka maja bio potpuno obustavljen, broj putnika na brničkom aerodromu u odnosu n 2019. opao za čak 83 posto.
Izvor : Borut Živulović/Bobo
Prošle godine se počeo oporavljati, ali je još daleko od predkriznog nivoa. 2019. godine je preko brničkog aerodroma prošlo više od milion i 700 hiljada putnika. U 2020. ih je bilo 291 hiljada. Prošle godine još uvijek samo 431 hiljada.
“Po našim očekivanjima broj putnika će se na nivo iz 2019. vratiti 2026. ili 2027. godine”, rekao nam je Janez Krašnja, šef aerodromskih usluga u kompaniji Fraport Slovenija, koji upravlja aerodromom Jožeta Pučnika.
U poređenju sa prošlom zimom ove godine je rast primjetan.
“U ovom momentu u zimskom redu letenja sa našeg aerodroma je moguće letjeti na 14 destinacija, što ukazuje na lijep trend rasta u poređenju sa prošlogodišnjom zimskom sezonom, kada smo u isto vrijeme imali svega šest avio linija. Također i za dalje, za ljetni red letenja nam dobro pokazuje, jer planiramo redovne letove na barem 22 destinacije”, dodao je.
Naravno da je, dodao je Krašnja, daljnji razvoj na području avio linija snažno zavisan od razvoja pandemije.
Fraport Slovenija, koji je 2020. godinu završio sa nešto više od šest miliona eura gubitka, bi se u prošloj godini već trebao približiti pozitivnom poslovanju.
“Na kraju ali ne i manje važno, promet nam je u poređenju sa 2020. godinom porastao za skoro 50 posto, a ne smijemo zaboraviti ni pet miliona državne pomoći, koja nam je pomogla da prebrodimo teška vremena”, rekao je Krašnja.
“Još ne znam da li ćemo imati dobit. Ukoliko bude, biće minimalna”, konstatovao je.
Dvostruka kriza zbog propasti Adrie
Slovenački avio saobraćaj je bio u krizi i prije nego što je u martu 2020. godine krenula pandemija. Konačna propast Adrie Airways je već sama po sebi snažno srezala ponudu i količinu letova, jer je broj polijetanja i slijetanja na brničkom aerodromu u jesen 2019. momentalno snizila za približno 30 posto, a u cijeloj godini se to pokazalo kao 10 postotni pad prometa u poređenju sa 2018. godinom.
Po mišljenju Roka Marolta propast Adrie je važan razlog za loše rezultate brničkog aerodroma.
“Uvijek sam prigovarao onima koji su tvrdili da će pitanje avio veza nakon propasti Adrie urediti tržište. Tržište bi to sigurno uredilo u velikim saobraćajnim čvorištima, recimo New Yorku, Frankfurtu, Briselu, Parizu… U Sloveniji po mom mišljenju tržište nikada više neće na zadovoljavajući način urediti stanje na području avio veza jer smo nažalost premalo zanimljivi za strane prijevoznike”, rekao je Marolt.
Izvor : Borut Živković
U Fraportu Slovenija kažu, da su ispočetka najave za 2020. bile vrlo obećavajuće, kada im planove ne bi pokvarila pandemija.
“Promet koji nam je osiguravala Adria Airways nismo mogli nadoknaditi u onolikoj mjeri u kojoj smo planirali”, izjavio je Janez Krašnja.
Veliki gubici za kontrolore zračnog saobraćaja
Iako na njih rijetko ko pomisli, u toku zastoja avio saobraćaja za vrijeme epidemije u velikoj krizi su se našli i kontrolori zračnog saobraćaja. Po podacima Eurocontrola, njihovog krovnog regulatornog organa, evropske kontrole zračnog saobraćaja su zbog pada prihoda (avio kompanije svaki prelet zračnog prostora plaćaju) u 2020. imale 4,7 milijardi eura gubitaka. Prošle godine je bilo malo bolje – gubici su iznosili 3,7 milijardi eura.
“Iza nas su dvije teške godine, a budućnost izgleda sjajno. Nadam se da će prognoze izdržati”, razgovor je započeo Žiga Ogrizek, kontrolor letenja u Kontroli zračnog saobraćaja, slovenačkoj kompaniji u državnom vlasništvu.
U 2020. godini je kompanija prvi put od osnivanja 2004. godine imala gubitak – iznosio je čak 14 miliona eura.
Konačnih podataka za 2021. godinu još nema.
“Sigurno smo i u 2021. godini ostvarili gubitak, ali će taj gubitak biti značajno manji nego u 2020.”, rekao je Ogrizek. Za ovu godinu već planiraju pozitivno poslovanje.
Prihodi Kontrole zračnog saobraćaja su samo u manjoj mjeri zavisni od broja polijetanja i slijetanja na slovenačkim aerodromima. Glavninu njihovog dijela i prihoda predstavljaju preleti aviona kroz slovenački zračni prostor. Ovih je u 2019. godini bilo čak 324 hiljade. Broj je zatim u 2020. godini pao na 138 hiljada, a u prošloj godini je ponovo porastao na 204 hiljade preleta.
“Što se tiče preleta našeg zračnog prostora situacija je puno bolja, nego kad se radi o polijetanjima i slijetanjima na našim aerodromima,” izjavio je Ogrizek.
“Imamo sreću da Slovenija leži na tzv. jugoistočnoj osi, gdje se saobraćaj prije svega na račun turističkih destinacija na jugoistoku Evrope, oporavlja puno brže od evropskog prosjeka”, dodao je.
Dnevni rekordi
Do sada najprometniji dan na slovenačkom nebu je bio 31. avgust 2019., kada je kroz zračni prostor koji nadziru letio 1551 avion. Isto tako je dnevni rekord u 2020. postavljen krajem avgusta i iznosio je 960 letova. Rekordni dan u 2021. je bio krajem jula – 1360 letova. Slovenačka Kontrola zračnog saobraćaja naime ne nadzire cijelo nebo iznad Slovenije. Za potrebe civilnog zrakoplovstva zračni saobraćaj iznad Prekmurja usmjeravaju njihove austrijske kolege.
Ako je na nivou cijele Evrope zračnog saobraćaja u ovim danima i dalje za približno 25 posto manje nego u ovom periodu prije dvije godine, onda je saobraćaj kroz naš zračni prostor praktično već na istom nivou kao tada. “U prošloj sedmici smo čak za nekoliko postotaka premašili saobraćaj iz januara 2019., a očekujemo da će zbog pooštrene epidemiološke situacije on u drugoj polovini januara ponovo blago opasti,” rekao je Ogrizek.
Najprije oporavak, a tek onda briga za okoliš
Prije pandemije covida-19 koja ga je gurnula u najveću krizu u istoriji, civilno zrakoplovstvo je bilo među najbrže rastućim izvorima emisije stakleničkih plinova. Bilo je odgovorno za približno četiri posto svih evropskih emisija CO2, pri čemu stručnjaci upozoravaju da na globalo zagrijavanje utiču i druge emisije avionskih motora, zbog čega je uloga avioindustrije u klimatskim promjenama još znatno veća.
Nakon što je pad saobraćaja u 2020. i 2021. avionske emisije praktično prepolovio, industrija i politika prije svega rade na ponovnom povratku u “normalno stanje”.
Iako se također i u avioindustriji mnogo govori o zelenom oporavku, realnost je prilično drugačija.
Olakšica za emisije
Avio kompanije, koje za avio gorivo svakako ne trebaju plaćati trošarine, ni obaveze na emisije CO2, ni porez na dodanu vrijednost, čime samo u Evropi godišnje uštede 27 milijardi eura, su se u toku krize izborile još i za dodatnu pogodnost.
Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) je 2020. godine na brzinu izmijenila pravila rada svoje prve globalne sheme za ograničavanje avionskih emisija, nazvane CORSIA, čija je probna faza započela 2021. godine.
Ova shema bi trebala osigurati ugljično neutralan rast avio saobraćaja. Avio kompanije bi to trebale postići poboljšanjem efikasnosti aviona, korištenjem novih “održivih” goriva i takozvanim ugljičnim poravnanjem (eng. offsetting), finansijskom podrškom projektima za smanjivanje emisija na drugim područjima.
Na ovaj način bi osigurali, da najavljeno značajno povećanje avionskih emisija u narednim desetljećima ne bi dodatno uticalo na globalno zagrijavanje.
CORSIA je na početku predviđala da će za granicu, iznad koje će se avio kompanije morati pobrinuti za ugljično neutralan rast, vrijediti prosjek emisija u 2019. i 2020. godini. No kako je avio saobraćaj u 2020. godini zbog pandemije drastično opao, to bi značilo da bi granica bila postavljena znatno niže nego što je to na početku predviđeno, a to bi snažno povećalo troškove avio kompanija.
Zato su u ICAO u lobiranju brojnih država odlučili, da za polazište uzmu samo emisije iz 2019. godine, koja je za zrakoplovstvo do sada bila rekordna. To naravno znači da avio kompanije u nekoliko narednih godina, koliko će trajati oporavak nakon pandemije i vraćanje saobraćaja na nivo iz 2019., za smanjivanje emisija u okiru ove sheme neće morati izdvojiti ni centa.
Procvat posla privatnih aviona
Emisije iz zrakoplovstva su jedne od najneravnopravnije rapoređenih među svjetskom populacijom. U 2018. je prema studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters, avionom putovalo samo 11 posto svjetskog stanovništva. Postotak svjetskog stanovništva, koji najčešće koristi avio prijevoze sam je odgovoran za više od polovine svih avionskih emisija.
Dok je prosječan Slovenac godišnje svim svojim aktivnostima odgovoran za nešto više od devet tona emisija CO2, česti korisnici privatnih aviona, kako navodi studija, samo letenjem uzrokuju do 7.500 tona godišnjih emisija CO2.
Svi segmenti zrakoplovstva zbog pandemije nisu jednako pogođeni. Dok se uobičajeni i niskobudžetni putnički saobraćaj još uvijek oporavljaju od šoka, drugi tržišni segmenti su prilično brzo stali na noge.
Teretni saobraćaj praktično nikada nije bio ozbiljno pogođen, a čarter i poslovni letovi su također brzo oživjeli. Sva tri pomenuta segmenta su krajem prošle godine već pokazivali rast u poređenju sa stanjem na kraju 2019. godine.
Izvor : N1
Pad ponude redovnih letova je među bogatima snažno povećao zanimanje za poslovne letove, za iznajmljivanje privatnih aviona. Ponuđači letova i proizvođači manjih aviona jedva sustižu porast interesovanja.
“Segment poslovne avijacije je u značajnom porastu”, komentarisao je Žiga Ogrizek dodajući da “nekolicina nekadašnjih pilota Adrie sada radi na ovom polju.”
Ovo je loša vijest za klimu. Kako upozoravaju u briselskoj nevladinoj organizaciji Transport&Environment, privatni letovi na pojedinačnog putnika u zrak ispuste između 5 i 14 puta više stakleničkih plinova od uobičajenih putničkih aviona. Pored toga ovi avioni češće obavljaju kraće a s tim i manje efikasne letove, često između destinacija, koje su na zadovoljavajući način dostupne i brzom željezničkom linijom.
“Pandemija je proširila bazu korisnika privatnih letova,” za Bloomberg je izjavio Ron Draper, predsjednik uprave kompanije Textron Aviation, koja proizvodi avione marke Cessna i Beechcraft i dodao da se to neće promijeniti.
Izvor : Profimedia
Istovremeno je prošle godine uspješnim lansiranjem raketa u vlasništvu kompanija Virgin Galactic, Space X i Blue Origin započela nova era energetski i ekološki rasipnih letova – komercijalni svemirski turizam. Kako upozorava profesorica geografije na University College London dr. Eloise Marais, pri jednosatnom izletu u svemir su ispusti CO2 između 50 i 100 puta veći nego kod prekookeanskog leta putničkim avionom. Zato da bi milijarderi, kao što je Jeff Bezos (na gornjoj fotografiji), mogli glumiti astronaute i u bestežinskom prostoru ustima loviti kokice.
Njemački auto-gigant isporučio je u 2021. godini 452.900 vozila na struju, što je za 96 odsto više u poređenju sa 2020.
Iako Volkswagen grupa nije imala sjajnu godinu, s obzirom da je ukupna prodaja automobila u 2021. opala za 4,5 odsto, električni automobili imali su odličan rezultat i veliki skok prodaje.
Njemački automobilski koncern, koji u svom okrilju ima i brendove kao što su Audi, Škoda, Seat i Porsche, uspio je da završi godinu sa skoro 453 hiljade isporučenih vozila na struju.
U ovaj rezultat uračunata je i prodaja električnih automobila pomenutih brendova, a ne samo matične marke Volkswagen.
VW grupa je takođe bila najveći prodavac električnih automobila u Evropi, ispred kompanije Tesla.
Kada je riječ o pojedinačnim modelima, najtraženiji u 2021. bio je Volkswagen ID.4, sa 119.600 isporučenih primjeraka, a slijedi Volkswagen ID.3 sa 75.500 vozila.
Audi Q4 e-tron (uključujući i Sportback varijantu) prodat je u 49.200 jedinica, a Škoda Enyaq iV u 44.700 primjeraka.
Osim ekspanzije električnih automobila, VW grupa je zabilježila značajan rast prodaje i na polju plug-in hibrida. U 2021. širom svijeta je isproučeno 309.500 ovih automobila, uz rast od 61 odsto na godišnjem nivou.
Ipak, Volkswagen grupacija ne može da bude zadovoljna sa godinom koja je iza njh.
Ukupna prodaja automobila ovog koncerna smanjena je za 4,5 odsto, na 8.882.000 primjeraka, kao rezultat globalne nestašice čipova.
Njemački željeznički operater Deutsche Bahn saopćio je da u ovoj godini namjerava zaposliti najmanje 21.000 radnika, uključujući 5.200 pripravnika.
Državna kompanija traži oko 770 dispečera, 740 mašinovođa i oko 740 tehničara, rekao je u razgovoru za Bild predstavnik Deutsche Bahna.
Primjećujemo da je konkurencija na tržištu rada sve žešća pa ćemo obučiti i kvalificirati još više ljudi – naveo je član uprave Deutsche Bahna Martin Seiler.
Glasnogovornik kompanije potvrdio je brojke za agenciju dpa.
Deutsche Bahn zaposlio je prošle godine 22.000 radnika, ali svake godine ostaje bez nekoliko hiljada njih, uglavnom zbog odlaska u mirovinu.
Godišnje je kompaniji potrebno oko 2.000 novih vozača motornih lokomotiva, saopćili su.
Broj zaposlenika Deutsche Bahna u Njemačkoj porastao je u prošloj godini za 2.000, nakon što se u 2020. povećao za 5.000. Samo u Njemačkoj grupa zapošljava oko 220.000 radnika.
Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.
Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.
