Oznaka: top

  • Na računima više od milijardu KM neiskorištenih kredita

    Na računima više od milijardu KM neiskorištenih kredita

    SARAJEVO – Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle upozorio je da na računima u BiH stoji više od milijardu KM neiskorištenih sredstava za razvoj infrastrukture i da se na njih plaća kamata.

    Foto: Capital

    Kutle je istakao da nije realno očekivati rast kamatnih stopa u ovoj i najmanje idućoj godini.

    “Bankarski sektor u cjelini je i ovu godinu završio, očekivano, pozitivno po svim mjerilima. Kao takav ispunio je svoju ulogu, a što je jednako važno, ostao je samoodrživ, likvidan, stabilan, donekle i profitabilan”, rekao je Kutle.

    Prema njegovim riječima, realno je očekivati da će banke unutar svojih misija tražiti nove mogućnosti za rast tržišta, uključujući i sve moguće nove proizvode koje bude bilo moguće implementirati u ovakvoj situaciji u BiH.

    On smatra da je realno očekivati rast kreditnih aktivnosti između pet i osam odsto.

    Kutle je napomenuo da banke nastoje da kroz sve moguće analize procijene mogućnosti svog tržišta, te koristeći se svim alatima i mogućnostima kopiranja proizvoda iz EU, povećaju ponudu i kvalitet proizvoda.

    “Uprkos svim tim naporima, banke to same ne mogu učiniti. Ključ rješenja je na nivou BiH, a onda kaskadno na nižim nivoima. Bez pozitivnih pomaka na tim nivoima mogućnost banaka će ostati neiskorištena”, ocijenio je on. Večernji list

    Objava Na računima više od milijardu KM neiskorištenih kredita prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Mahinacije poreskih obveznika kostaju Rusiju 756 miliona dolara godišnje

    Mahinacije poreskih obveznika kostaju Rusiju 756 miliona dolara godišnje

    MOSKVA – Godišnja šteta od poreskih malverzacija u Rusiji iznosila je prosječno 58 milijardi rubalja (756 miliona dolara) u periodu od 2014. do 2020. godine, izjavila je zamjenica šefa Istražnog komiteta Ruske Federacije Elena Leonenko u intervjuu za Tas s.

    FOTO: Pixabay

    Leonenko ističe da kada istražitelji otvore krivični postupak ili sprovedu proceduralne provjere, to navede neke nesavjesne poreske obveznike da nadoknade štetu državnom budžetu.

    Kao rezultat mjera koje preduzima Istražni komitet zajedno sa operativnim jedinicama ruskog MUP-a i poreskim organima, raste udio poreskih obveznika koji dobrovoljno nadoknade štetu nastalu izvršenjem tih krivičnih dijela. Na primjer, 2014. godine je nadoknađeno samo 26 posto štete, a u poslednjih pet godina nadoknadili su polovinu svih šteta“, dodala je ona.

    Leonenko je navela da je za devet mjeseci 2021. godine utvrđena šteta od poreskih krivičnih dijela iznosila oko 60 milijardi rubalja (781 milion dolara), od čega je dobrovoljno nadoknađeno 39,7 milijardi rubalja (517 miliona dolara), što je 66 odsto.

    Prema njenim riječima, od ukupnih krivičnih slučajeva koje istražuje Komitet u prosjeku samo 17 posto neplatiša izrazi želju da nadoknadi štetu u zamjenu za oslobađanje od krivične odgovornosti.    Tanjug

    Objava Mahinacije poreskih obveznika kostaju Rusiju 756 miliona dolara godišnje prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • DNEVNA ONLINE ZARADA VEĆA OD PET MILIONA KM: SVE VIŠE GRAĐANA KUPUJE PREKO INTERNETA

    DNEVNA ONLINE ZARADA VEĆA OD PET MILIONA KM: SVE VIŠE GRAĐANA KUPUJE PREKO INTERNETA

    [ad_1]

    Dnevno se putem društvenih mreža u privatne džepove slije više od 5,6 miliona marka, a poreski sistem BiH gubi preko pola miliona maraka od nenaplaćenih poreza.

    Izraučanali su to u udruženjima za zaštitu potrošača DON i Topeer, koja se zalažu za uređenje oblasti e-trgovine u BiH.

    Napominju da su se potrošačke navike znatno promijenile u posljednje dvije godine, tako da i mi svjedočimo popularizaciji internet trgovine i sve većem broju potrošača koji se odlučuju da trguju na ovaj način.

    E-trgovina pruža priliku svima koji su spremni da se prilagode i dio poslovanja prebace na onlajn poslovanje. Najveći izazov koji onlajn trgovina nosi, poručuju iz ovih udruženja, jeste i pitanje oporezivanja i drugih nameta, s kojim se suočavaju sve klasične trgovine.

    Udruženja DON i Topeer istraživanje su sproveli na uzorku od 100 Facebook, 50 instagram i 50 web stranica na domaćem tržištu. Analiza pokazuje da samo na stotinu FB stranica ima preko 1,8 miliona aktivnih pratilaca.

    • Ako pretpostavimo da je svaki deseti građanin potencijalni kupac na nekoj od Facebook stranica, te da robu kupuje po prosečnoj cijeni od 30 KM, računica je vrlo jasna – dnevno se putem društvenih mreža u privatne džepove odliva preko 5,6 miliona KM – upozoravaju iz Udruženja DON.

    Provedeno istraživanje, napominju, samo je jedan od pokazatelja da je došlo vrijeme da se i u BiH moraju pratiti trendovi i uskladiti zakoni prema novim potrebama.

    Istraživanje je rađeno u okviru projekta EU „Doprinos udruženja potrošača u zaštiti prava potrošača u BiH u skladu sa pravilima Evropske unije o e-trgovini“, koji je usmjeren na unapređenje postojećeg zakonskog i institucionalnog okvira, kako bi se osigurala pravna sigurnost kupaca prilikom e-kupovine, piše srpskainfo.

    POTROŠAČI NISU ZAŠTIĆENI

    Prednosti internet kupovine su veliki izbor ponude i olakšan način nabavke roba i usluga, a mana je njen negativan uticaj na tradicionalnu trgovinu i radnje koje gube prihode, što znatno umanjuje potrebu za radnom snagom. Takođe, e-trgovina u BiH nije u dovoljnoj mjeri pravno uređena, pa su potrošači izloženi riziku od prevare, lažnom predstavljanju cijena, pogrešnim ili nepreciznim opisom proizvoda, nepoštovanjem prava na garanciju proizvoda i na povrat kupljene robe. Poštovanje njihovih potrošačkih prava prepušteno je dobroj volji e-trgovaca, navode u udruženju za zaštitu potrošača.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba

  • NOVA POSKUPLJENJA: NAKON NAMIRNICA PORASLE I CIJENE TAKSI USLUGA

    NOVA POSKUPLJENJA: NAKON NAMIRNICA PORASLE I CIJENE TAKSI USLUGA

    [ad_1]

    Mostarski taksiji odlučili su se za poskupljenje – od nedjelje je kilometar vožnje taksijem poskupio za 20 pfeninga.

    Tako će građani umjesto 1,00 KM kilometar vožnje plaćati 1,20 KM.

    Kako navode iz taksi firme poskupljenje je minimalno, ali očekivano.

    • Poskupilo nam je sve živo; od goriva, filter ulja do ne znam što sve ne. Trpjeli smo čitavu godinu i nismo više mogli – kazali su za Bljesak.info iz firme ‘Halo taxi’.

    Kako navode, novog porasta cijena ne bi trebalo biti, osim ako se dogode nova značajnija poskupljenja.

    Mostarski taksisti su složni kako je porast cijena goriva, ali i troškova održavanja vozila razlog zašto je došlo do poskupljenja te su dogovorom utvrdili novu cijenu.

    • To je minimalno poskupljenje kako bismo mogli opstati. Sjeli smo i dogovorili se o minimalnom poskupljenju koje neće značajnije utjecati na klijente – naveli su iz tvrtke ‘Herc taxi’.
    AA

    Kako su rekli iz firme ‘Moj taxi’ o poskupljenju razmišljaju, ali ga još uvijek nisu realizirali.

    • Razmišljamo o podizanju cijena, ali još uvijek nismo ništa po tom pitanju uradili. Mi smo već bili malo skuplji od drugih kompanija u ovom periodu tako da su oni sada izjednačili cijene s nama pa se to vjerojatno osjeti kod klijenata – poručili su.

    Vozači privatnih taksija najavili su izjednačavanje cijena s vodećim firmama te navode kako su problemi taksista brojni.

    • Iako građani misle da smo mi već skuplji od ostalih, činjenica je da većina privatnih taksista kilometar vožnje naplaćuje 1,00 KM. Slijedit ćemo primjer kolega te izjednačiti cijenu – istaknuo je jedan od privatnih taksista.

    Uprkos poskupljenju taksi u Mostaru jedan je od najjeftinijih u bh. gradovima, a kako navode taksisti birali su između poskupljenja i opstanka.

    Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

    Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.



    Hayat.ba

  • DW: Za milijardere je pandemija poput zlatne groznice

    DW: Za milijardere je pandemija poput zlatne groznice

    Pandemija koronavirusa bogate je učinila bogatijima, a siromašne siromašnijima. Organizacija Oxfam poziva vlade širom svijeta da poduzmu protumjere. I u Njemačkoj bi imućni trebali biti odgovorniji, navodi Oxfam.

    Pandemija korone pogoršava društvenu nejednakost u cijelom svijetu. Zaključak je to organizacije za pružanje hitne pomoći i razvoj Oxfam u izvješću koje je objavila neposredno prije početka digitalne konferencije Svjetskog ekonomskog foruma. Dok se bogatstvo deset najbogatijih milijardera udvostručilo između marta 2020. i novembra 2021., više od 160 milijuna ljudi živjelo je u siromaštvu. Oxfam je pozvao vlade širom svijeta da više oporezuju korporacije i superbogate kako bi financirali osnovne socijalne usluge, kako bi osigurali globalnu pravednost kada je riječ o vakcinaciji i uskladili gospodarstvo sa općim dobrom.

    Nejednakost je također pitanje života i smrti, kaže se u izvješću. Procjenjuje se da je od Covida-19 umrlo 17 milijuna ljudi. Od njih bi devet milijuna još moglo biti živo da su cijepljeni. Izvješće Oxfama okrivljuje, između ostalog, nepravednu globalnu distribuciju vakcina. Organizacija objašnjava da se vakcine treba tretirati kao javno dobro, dijelom zato što su vlade financirale njihov razvoj velikim količinama novca od poreza. piše DW.

    Državne milijarde često koriste bogatima

    Prema studiji, više od 100 zemalja smanjilo je socijalnu potrošnju tokom krize, a najmanje 73 zemlje prijete daljnje mjere štednje zbog otplate zajmova za Covid-19 od Međunarodnog monetarnog fonda. U zaostatku su posebno žene, s 13 milijuna manje zaposlenih nego prije dvije godine. Istodobno je znatno porastao neplaćeni rad žena i djevojaka koje se, primjerice, brinu o obitelji.

    “Za milijardere je pandemija poput zlatne groznice. Vlade su upumpale milijarde u ekonomiju, ali veliki dio toga zadržao se kod ljudi koji će imati najviše koristi od rasta cijena dionica. Dok njihovo bogatstvo raste neviđenom brzinom, a neki se upuštaju u putovanja u svemir, globalno siromaštvo se drastično povećalo”, kaže Manuel Schmitt, službenik za socijalnu nejednakost u Oxfamu Njemačke. To se odnosi na poduzetnike poput Elona Muska, Jeffa Bezosa ili Marka Zuckerberga.

    Uskladiti ekonomije s općim dobrom

    Oxfam stoga poziva vlade diljem svijeta da jače oporezuju korporacije i superbogate, i da prihod ostvaren od toga koriste za osnovne socijalne usluge. Gospodarstvo, navodi Oxfam, mora biti usmjereno na opće dobro. U predgovoru izvješća Oxfama, američka redateljica dokumentarnih filmova i bogata nasljednica Abigail Disney piše: “Samo milijarderi su zaradili astronomski iznos novca u posljednje dvije godine – lako si mogu priuštiti da plate više.”

    I u Njemačkoj se također povećava “vrlo jaka koncentracija imovine”. Tako je, kako navodi Oxfam, deset najbogatijih ljudi povećalo svoju imovinu od početka pandemije s oko 125 milijardi eura na oko 223 milijarde eura, dakle za oko 78 posto. Ovaj profit otprilike odgovara ukupnom bogatstvu 40 posto najsiromašnijih, odnosno 33 milijuna Nijemaca. Stopa siromaštva u Njemačkoj je u međuvremenu dosegla visoku razinu od oko 16 posto i više od 13 milijuna ljudi.

    Njemačka treba ponovno uvesti porez na bogatstvo

    Oxfam je pozvao saveznu vladu Njemačke da pojača odgovornost korporacija i vrlo bogatih. Ona mora ponovo uvesti porez na bogatstvo i potreban je jednokratni porez na vrlo veliku imovinu, navodi Oxfam. Ortganizacija također smatra da zaštita patenta za vakcine protiv Covid-19 mora biti ukinuta.

    Godišnja konferencija Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu planirana za ovu sedmicu odgođena je zbog situacije s koronavirusom. Umjesto toga, zaklada digitalno okuplja vodeće političare, tako će kancelar Olaf Scholz održati govor u srijedu. Prema vlastitim navodima Oxfam je međunarodna organizacija za hitnu pomoć i razvoj koja mobilizira ljude širom svijeta da vlastitim naporima prevladaju siromaštvo.

    Biznis.ba

  • Lepa Brena o gradnji hotela i skijališta na Trebeviću: Nije tačno

    Lepa Brena o gradnji hotela i skijališta na Trebeviću: Nije tačno

    Nakon što su se u medijima pojavili napisi da Lepa Brena (61) na Trebeviću planira graditi skijalište i hotel, muzička zvijezda za portal “Avaza” je demantirala ove tvrdnje.

    – Nije tačno – rekla je Lepa Brena ekskluzivno za “Avazov” portal.

    Prema navodima medija, Lepa Brena je sa suprugom Slobodanom Bobom Živojinovićem do kraja januara trebala doći na finalni dogovor sa nadležnima u Općini Istočni Stari Grad.

    (Haber.ba)

  • Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Evropska nafta Brent se trguje danas blizu najvišeg nivoa od 2014. godine, usljed ograničene ponude i popuštanja zabrinutosti vezanih za uticaj omikron na ekonomije.

    Cijena fjučersa Brenta na Londonskoj berzi se drži oko nivoa od 86 dolara za barel, nakoj što je u petak zatvorila nedjelju rasta, pošto su niske zimske temperature podigle potražnju za gorivima za grijanje, izvještava “Blumberg”.

    Pored toga, na tržišta se vratila nervoza vezana za geopolitičku situaciju u svijetu nakon što su jemenski Huti objavili da su izveli napad dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate koji je izazvao eksploziju i požar na periferiji glavnog grada Abu Dabija, pri čemu su tri osobe poginule.

    Nafta je u dosadašnjem toku 2021. godine ojačala za više od 10 odsto, dijelom zbog obustave proizvodnje u pojedinim zemljama grupe OPEK+, uključujući Libiju.

    Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je saopštila prošle nedjelje da se ispostavilo da je globalna potrošnja snažnija nego što se očekivalo, i da tražnja “cvjeta” jer kupci gledaju situaciju dalje od širenja omikrona.

    “Postoji istinsko uvjerenje da će fizička potražnja nastaviti da premašuje ponudu. Jedan od glavnih faktora rasta na strani potražnje je hladna zima u Sjevernoj Americi. Jačanju tražnje doprinijeli su i blagi simptomi omikrona i nade da će uzlet broja zaraženih ujenjati”, rekao je Tamaš Varga, analitičar brokerske kuće PVM Ojl Asosijejts.

    Biznis.ba

  • Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 155.021,66 KM

    Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 155.021,66 KM

    Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 155.021,66 KM. U sklopu deset transakcija ukupno je prometovano 11.240 vrijednosnih papira.

    Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 897,63 poena. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 19.59 indeksnih poena na 953.80 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 2.01 posto.

    Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 1.57 indeksnih poena na 1.781,95 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0.09 posto.

    Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 156.60 indeksnih poena na 10.907,63 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 1.42 posto.

    Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 70.29 indeksnih poena na 15.004,18 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0.47 posto.

    Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet od 142.252,95 KM, u sklopu četiri transakcije prometovano je 10.384 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO u iznosu od 116.775,75 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 12.39 KM.

    Na Kotaciji fondova i na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

    Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 1.319,75 KM, u sklopu četiri transakcije prometovana je 31 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta ASA BANKA DD SARAJEVO u iznosu od 1.200,15 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 57.15 KM.

    Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta GIK OKO DD SARAJEVO – ILIDŽA u iznosu od 1.473,96 KM, u sklopu jedne transakcije prometovano je 426 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 3.46 KM.

    Na Slobodnom tržištu – ST3 ostvaren je promet od 9.975,00 KM dionicama emitenta SOLANA DD TUZLA, u sklopu jedne transakcije prometovano je 399 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 25 KM.

    Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

    Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta GIK OKO DD SARAJEVO – ILIDŽA od 2.98 posto i dostigle su cijenu od 3.46 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao BOSNALIJEK DD SARAJEVO od 9.91 posto sa cijenom od 26.57 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.

    Biznis.ba / FENA

  • ŠANSA ZA NAŠE PRIVREDNIKE: NJEMAČKA DONIJELA NOVI ZAKON

    ŠANSA ZA NAŠE PRIVREDNIKE: NJEMAČKA DONIJELA NOVI ZAKON

    [ad_1]

    U junu 2021. godine Njemačka je donijela Zakon o lancu nabavke (Lieferkettengesetz) kojim je regulirano poslovno ponašanje u pogledu zaštite ljudskih prava i životne sredine. Iako se novi zakon odnosi na kompanije sa sjedištem u Njemačkoj, novi propis će imati efekte i na bh. kompanije koje sarađuju sa njemačkom privredom. Rezultat je to činjenice da će njemačke kompanije imati obavezu da ulože “razumne napore“ da osiguraju primjenu zakona kroz čitav lanac nabavke i proizvodnje, navodi se u analizi koju je izradio Sustineri Partners, u saradnji sa Vijećem stranih investitora u BiH i AIRE Centrom.

    • Zakon predviđa obavezu kompanija sa sjedištem u Njemačkoj da identificiraju rizike povreda ljudskih prava i standarda životne sredine od direktnih dobavljača, a također i od indirektnih dobavljača ukoliko budu imali jasne informacije i upute o potencijalnim povredama“, pojašnjavaju iz “Sustineri Partners” tima koji je javnosti predstavio ključne informacije po ovom pitanju.

    Ljudska prava i standardi zaštite životne sredine koje će prema novom propisu kompanije morati da obuhvate svojom strategijom uključuju niz pitanja kao sto su: jednak tretman na radu i sigurnost na radnom mjestu; usklađenost sa adekvatnim životnim standardom uključujući plate za život; slobodu od dječijeg i prisilnog rada i modernog ropstva; mjere zaštite od torture; kao i mjere koje se odnose na zagađenje okoliša u vezi sa kršenjima ljudskih prava; oduzimanje zemljišta; rizici po okoliš koji su od važnosti za proizvodnju i odlaganje žive, trajnih organskih zagađivača i otpada.

    • Od januara 2023. zakon će se primjenjivati na partnerstva i korporacije sa sjedištem u Njemačkoj sa 3.000 zaposlenih; od januara 2024. će se proširiti na partnerstva i korporacije sa sjedištem u Njemačkoj sa 1.000 zaposlenih. Ove kompanije moraju identificirati rizike kršenja ljudskih prava i uništavanja okoliša kod direktnih dobavljača, ali i utvrditi potencijalne zloupotrebe čak i kod indirektnih dobavljača. Stupanjem na snagu ovog zakona u januaru 2023. godine, preduzeća će imati obavezu sprovođenja adekvatne kontrole poštovanja ljudskih prava i prava životne sredine garantovana međunarodnim konvencijama (takozvana ‘due diligence’ obaveza) kroz čitav lanac nabavke”, ističu iz “Sustineri Partners”.

    Ova obaveza obuhvata: uspostavljanje sistema upravljanja rizikom i definiranje interne odgovornosti ili službenika za ljudska prava, provođenje redovnih analiza rizika, usvajanje izjave o politici o ljudskim pravima, uspostavljanje preventivnih mjera u okviru sopstvene poslovne jedinice i prema direktnim dobavljačima, preduzimanje korektivnih radnji u slučaju kršenja ljudskih prava, uspostavljanje žalbenog postupka, provođenje analize rizika sa indirektnim dobavljačima, zahtjevi za dokumentacijom, zahtjevi za izvještavanje.

    Due diligence koji se provodi mora obuhvatiti vlastito poslovanje kompanije, što uključuje podružnice koje su dio vlastitog poslovanja kompanije; direktne dobavljače u onoj mjeri u kojoj su potrebni za proizvodnju proizvoda ili usluga; te indirektne dobavljače, ali samo kada kompanija dobije saznanja o mogućim kršenjima ljudskih prava ili ekoloških obaveza s njihove strane.

    • Od kompanija se posebno traži da osiguraju poštene uslove rada na nivou dobavljača. Dječiji i prinudni rad strogo su zabranjeni, radni uslovi moraju biti dostojanstveni i ne smiju biti štetni po zdravlje radnika, a njihovi interesi moraju biti pravilno zastupani”, pojašnjavaju iz “Sustineri Partners”.

    Iako će mnoge obaveze koje proizlaze iz usklađivanja praksi sa novim zakonom povećati opterećenje dobavljačima, s novim propisima dolaze i koristi. To uključuje dugoročnu saradnju, zbog većih barijera za odabir dobavljača i uključivanje u rad, te veću integraciju dobavljača sa klijentima u Njemačkoj.

    Novi njemački zakon o lancu nabavke pridružuje se skupini nacionalnih regulativa koje uvode provjere u lancu nabavke u Francuskoj i Velikoj Britaniji.

    Firme će se ubrzo suočiti i sa planiranom direktivom Evropske unije koja će na sličan način uvesti obaveze i odgovornost korporacija za upravljanje u cijelim lancima partnera.

    Vijeće stranih investitora u BiH, Sustineri Partners i AIRE Centar su najavili konferenciju koja ce se baviti tematikom novih propisa koji se usvajaju širom EU te novim obavezama kompanija po pitanju upravljanja, zaštite ljudskih prava i zaštite okoliša.

    • Bosna i Hercegovina ima priliku da uhvati korak sa promjenama zahtjeva na tržištu EU, te ovo može biti prilika za bh. kompanije”, poručuju iz “Sustineri Partners”.



    Hayat.ba

  • U Crnoj Gori od ponoći poskupljuje gorivo

    U Crnoj Gori od ponoći poskupljuje gorivo

    Sve vrste goriva poskupjeće od ponoći za tri do šest centi po litru, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija u Podgorici.

    Cijene evrosupera 95 i 98 poskupiće po tri centa, pa će u naredne dvije sedmice iznositi 1,45 evra, odnosno 1,49 evra.

    Lož ulje i evrodizel će poskupjeti po šest centi i koštaće 1,32 evra, odnosno 1,34 evra.

    Posljednje promjene cijena goriva bile su 5. januara, kada su sve vrste goriva poskupjele jedan do dva centa.

    Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će biti obavljen 31. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 1. februara.

    Biznis.ba