Oznaka: top

BANJALUKA – Postupajući sudija Okružnog suda Banjaluka potvrdio je danas optužnicu protiv bivšeg premijera RS Aleksandra Džombića koji se tereti za krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja.

“Postupajući sudija za prethodno saslušanje Okružnog suda u Banjalci, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, je 17. januara 2022. godine, donio rješenje kojim se potvrđuje optužnica Republičkog javnog tužilaštva” saopšteno je iz ovog suda.

Bivši predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić je optužen zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja, a u vezi sa nezakonitom dodjelom kredita Investiciono-razvojne banke RS pravnom licu Energolinija d.o.o. Zvornik 2012. godine u iznosu od 19,4 miliona KM, “iako je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva”.

Na ovaj način Investiciono-razvojnoj banci RS nanesena je šteta, a Energoliniji d.o.o. Zvornik pribavljena imovinska korist u navedenom iznosu, ističe se u optužnici. Mondo

Objava Potvrđena optužnica protiv bivšeg premijera RS Aleksandra Džombića prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Iako je uvoz plemenitih metala u BiH lani dostigao 40,79 miliona KM u zemlju je stiglo zlato vrijedno tek 656.000, što je za skoro dva i po puta manje nego u 2020. godini, a stručnjaci smatraju da su ti podaci ogledalo slabe kupovne moći građana, koji nakit kupuju samo za posebne prilike, poput svadbe i krštenja.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazali su da je prošle godine u BiH stiglo zlato vrijedno 656.743 KM, što je za 942.290 maraka manje u odnosu na godinu ranije.

I izvoz tog plemenitog metala lani je bio manji u odnosu na godinu ranije.

“Prošle godine vrijednost izvezenog zlata iznosila je 946.375 KM, a 2020. godine ta cifra je bila nešto veća od 1,7 miliona maraka”, kazali su u UIO, dodajući da je ukupni izvoz plemenitih metala iz BiH lani bio oko 48,47 miliona maraka.

Član Udruženja ekonomista RS “SWOT” Marko Đogo kazao je za “Glas Srpske” da su ovi podaci ogledalo kupovne moći građana, a ne ekonomskih kretanja.

“Činjenica jeste da naši sugrađani skupocjeni nakit kupuju uglavnom za svadbe, rođenja, krštenja i slično. Ako se uzme u obzir da je lani uvoz robe u BiH iznosio 17,21 milijardu KM, a izvoz 14,62 milijarde, brojke koje se odnosne na plemenite metale su male i pokazuju nisku kupovnu moć naših građana”, rekao je Đogo.

Da je tako potvrđuju i u zlatarama širom Srpske.

“Prodaja zlata opala je u posljednje dvije godine, a naročito prošle koja je, mogu slobodno reći, bila katastrofalna. Ljudi nemaju novca, nakit kupuju samo za posebne prilike kao što su vjenčanja i krštenja”, kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je lani zakazala i prodaja nakita dijaspori koja je inače izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci. Prema njenim riječima, mnogo više se i prodaje i uvozi zlata u FBiH, nego u Srpsku.

U prijedorskoj zlatari dijele sličnu sudbinu. Kako su rekli i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala lani su bili znatno slabiji, nego 2020. godine.

“Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene, a bilo je onih koji su se opraštali od dukata koji su dobili od najmilijih. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju šta više da prodaju”, kazali su u toj zlatari.

Da su se mnogi tokom pandemije odrekli uspomena ističu i zaštitnici prava potrošača.

“Pandemija i neizvjesna situacija primorala je ljude da prodaju zlato, koje je kod nas uvijek bilo neka vrsta štednje. Nije bilo grada bez bar dva-tri mjesta na kojima se otkupljuje zlato. Taj posao su uglavnom radile inostrane firme koje su se registrovale kod nas”, rekao je predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” u Bijeljini, Jovan Vasilić, dodajući da je ono što je otišlo u izvoz najvećim dijelom upravo nakit koji su građani prodali.

Lomljevine

Prema podacima UIO BiH, lani je u zemlju najviše stiglo otpadaka i lomljevina plemenitih metala, te draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala.

“Prošle godine tih predmeta u BiH uvezeno je u vrijednosti oko 39,1 milion maraka”, kazali su u UIO.

Biznis.ba / NN

BANJALUKA – Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske planira u ovoj godini na javne nabavke da potroši 153,5 miliona KM bez PDV-a, što je 29 miliona KM manje u odnosu na konačnu vrijednost nabavki u prošloj godini.

Najveći iznos, 149 miliona KM, planiran je za potrebe zdravstvenih ustanova, za usluge 2,2 miliona, a za robe milion maraka.

Fond u ovoj godini planira kupovinu automobila za 50.000 KM, a kao i ranijih godina značajan iznos planiran je za nabavke u IT sektoru.

Tako je za nabavku računarske opreme planirano 300.000 KM, za održavanje računarske opreme 50.000 KM i isto toliko za iznajmljivanje štampača.

Za održavanje LAN и WAN мреже Fond je planirao da potroši 45.000 KM.

Izrada poslovne aplikacije koštaće 43.000 KM, dok je za održavanje poslovnog informacionog sistema u ovoj godini planirano 512.000 maraka.

Prvobitnim planom Fonda zdravstvenog osiguranja u prošloj godini planirane su javne nabavke teške 122,8 miliona KM bez PDV-a, ali je izmjenama plana na kraju taj iznos povećan na 182,5 miliona. Tome je, kako se vidi iz izmjena plana, najviše doprinijelo povećanje izdvajanja za zdravstvene ustanove i za borbu protiv pandemije virusa korona.

„Prointer“ za održavanje mreže ponudio 13 puta nižu cijenu

Na tenderu za održavanje LAN i WAN mreže, koji je Fond raspisao krajem 2021. godine, kao najpovoljniji ponuđač prije nekoliko dana izabran je „Prointer ITSS“. Zanimljivo je da je „Prointer“ tražio daleko manji iznos od onog koji je FZO bio spreman da plati. Naime, „Prointer“ je ponudio da ovaj posao uradi za 3.148 KM bez PDV-a, iako je procijenjena vrijednost nabavke bila 40.000 KM.

CAPITAL: M. Č. Lj.

Objava Nabavke Fonda zdravstva RS „teške“ 153 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Na trgovanju na Banjalučkoj berz danas je ostvaren promet od 110.754,11 KM, kroz 22 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa je povećana za 9,42 posto i iznosi 825,44 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Drini a.d. Višegrad, trgovalo se u iznosu od 7.787,82 KM, po prosječnoj cijeni od 0,312 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 17,74 posto, saopćila je Banjalučka berza.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 100.495,48 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – dev. štednja 9 u vrijednosti od 96.517,48 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rafinerija nafte Brod a.d. Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 820,00 KM, po prosječnoj cijeni od 0,02 KM.

Biznis.ba / FENA

BANJALUKA – Akcije „Hidroelektrana na Trebišnjici“ (HET) danas se prodaju po cijeni od 0,36 KM po akciji, što je skok za više od 50 odsto u odnosu na prije sedam dana kada je CAPITAL otkrio namjeru tog preduzeća da emisijom akcija ide u dokapitalizaciju.

Iako količina akcija HET-a kojima se zadnjih dana trguje na Banjalučkoj berzi nije velika, cijena je porasla na 0,36 KM po akciji, dok je 11. januara, na dan objave plana dokapitalizacije HET-a, bila 0,23 KM po akciji.

Banjalučka berza, trgovanje akcijama HET-a

Uprava ERS-a i HET-a u četvrtak je održala konferenciju za novinare na kojoj su rekli da dokapitalizacija nije privatizacija.

Direktor HET-a Gordan Mišeljić je rekao da pravo prvenstva kupovine novih akcija imaju već postojeći akcionari, a u procesu dokapitalizacije Vlada Srpske će, kroz “Elektroprivredu Republike Srpske” i fondove čiji je vlasnik, obezbijediti isti procenat učešća, odnosno dokupiće akcije, tako da će i dalje ostati vlasnik 80 odsto ovog preduzeća.

Ono što nisu odgovorili je odakle će biti uzet novac za te namjene.

Podsjećamo, CAPITAL je otkrio da HET planira dokapitalizaciju, što su stručnjaci ocijenili pokušajem privatizacije, ali su iz ERS istakli da to nije tačno. Mali akcionari su ogorčeni i tvrde da je na sceni smišljeno otimanje pola (46,5 odsto) vrijednosti akcija malih akcionara HET-a.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Objava Cijena akcija HET-a „skočila“ za više od 50 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Iako je uvoz plemenitih metala u BiH lani dostigao 40,79 miliona KM u zemlju je stiglo zlato vrijedno tek 656.000, što je za skoro dva i po puta manje nego u 2020. godini, a stručnjaci smatraju da su ti podaci ogledalo slabe kupovne moći građana, koji nakit kupuju samo za posebne prilike, poput svadbe i krštenja.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazali su da je prošle godine u BiH stiglo zlato vrijedno 656.743 KM, što je za 942.290 maraka manje u odnosu na godinu ranije.

I izvoz tog plemenitog metala lani je bio manji u odnosu na godinu ranije.

“Prošle godine vrijednost izvezenog zlata iznosila je 946.375 KM, a 2020. godine ta cifra je bila nešto veća od 1,7 miliona maraka“,  kazali su u UIO, dodajući da je ukupni izvoz plemenitih metala iz BiH lani bio oko 48,47 miliona maraka.

Član Udruženja ekonomista RS “SWOT” Marko Đogo kazao je za “Glas Srpske” da su ovi podaci ogledalo kupovne moći građana, a ne ekonomskih kretanja.

“Činjenica jeste da naši sugrađani skupocjeni nakit kupuju uglavnom za svadbe, rođenja, krštenja i slično. Ako se uzme u obzir da je lani uvoz robe u BiH iznosio 17,21 milijardu KM, a izvoz 14,62 milijarde, brojke koje se odnosne na plemenite metale su male i pokazuju nisku kupovnu moć naših građana“, rekao je Đogo.

Da je tako potvrđuju i u zlatarama širom Srpske.

“Prodaja zlata opala je u posljednje dvije godine, a naročito prošle koja je, mogu slobodno reći, bila katastrofalna. Ljudi nemaju novca, nakit kupuju samo za posebne prilike kao što su vjenčanja i krštenja“,  kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je lani zakazala i prodaja nakita dijaspori koja je inače izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci. Prema njenim riječima, mnogo više se i prodaje i uvozi zlata u FBiH, nego u Srpsku.

U prijedorskoj zlatari dijele sličnu sudbinu. Kako su rekli i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala lani su bili znatno slabiji, nego 2020. godine.

“Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene, a bilo je onih koji su se opraštali od dukata koji su dobili od najmilijih. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju šta više da prodaju“,  kazali su u toj zlatari.

Da su se mnogi tokom pandemije odrekli uspomena ističu i zaštitnici prava potrošača.

“Pandemija i neizvjesna situacija primorala je ljude da prodaju zlato, koje je kod nas uvijek bilo neka vrsta štednje. Nije bilo grada bez bar dva-tri mjesta na kojima se otkupljuje zlato. Taj posao su uglavnom radile inostrane firme koje su se registrovale kod nas“, rekao je predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” u Bijeljini, Jovan Vasilić, dodajući da je ono što je otišlo u izvoz najvećim dijelom upravo nakit koji su građani prodali.   Glas Srpske

Objava I dijaspora zaobilazi zlatare prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Skok cijena na najviše razine u dva i pol mjeseca zahvaljuje se nadi trgovaca da će potražnja za naftom rasti, usporedo s rastom gospodarstava, jer širenje omikrona nije izazvalo toliko restriktivnih mjera kao prijašnje varijante koronavirusa.

Uz to, u fokusu trgovaca je manja nego što se očekivalo ponuda vodećih proizvođača iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika predvođenih Rusijom.

Članice OPEC-a proizvele su u prosincu samo 70 tisuća barela dnevno više nego u studenome, a dogovor od prošlog ljeta otvorio im je prostor za povećanje za 253 tisuće barela dnevno.

Neke zemlje nisu uspjele iskoristiti dodijeljene im kvote zbog nedovoljnih ulaganja i kašnjenja s održavanjem bušotina u vrijeme pandemije covida-19, pa bi potražnja mogla nadmašiti ponudu.

“Kada uzmete u obzir činjenicu da OPEC+ još ni izdaleka nije dosegnuo ukupnu proizvodnu kvotu, moglo bi se zaključiti da će približavanje potražnje ponudi postati faktor koji će u idućim mjesecima najsnažnije podupirati cijene”, ističe Stephen Brennock iz PVM-a.

Potporu cijenama pružila je i slabost dolara jer to povećava kupovnu moć vlasnika drugih valuta, a time i potražnju za naftom.

Zabrinutost za ponudu zasjenile su vijesti da Kina planira oko Lunarne nove godine provesti novu dražbu nafte iz strateških rezervi u sklopu inicijative skupine zemalja, predvođenih SAD-om, čiji je cilj obuzdavanje rasta cijena.

Američko ministarstvo energetike objavilo je prošle sedmice da je prodalo 18 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.

Uzlet cijena nafte mogla bi ipak zakočiti zabrinutost za potražnju u Kini zbog širenja omikrona na gradove Dalian i Tianjin. Mnogi su gradovi, uključujući Peking, pozvali građane da ne putuju za novogodišnje praznike, koji traju od 31. januara do 6. februara.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, u prva dva tjedna nove godine cijene su nafte skočile više od 10 posto.

(Hina)

U junu 2021. godine Njemačka je donijela Zakon o lancu nabavke (Lieferkettengesetz) kojim je regulirano poslovno ponašanje u pogledu zaštite ljudskih prava i životne sredine. Iako se novi zakon odnosi na kompanije sa sjedištem u Njemačkoj, novi propis će imati efekte i na bh. kompanije koje sarađuju sa njemačkom privredom. Rezultat je to činjenice da će njemačke kompanije imati obavezu da ulože “razumne napore“ da osiguraju primjenu zakona kroz čitav lanac nabavke i proizvodnje, navodi se u analizi koju je izradio Sustineri Partners, u saradnji sa Vijećem stranih investitora u BiH i AIRE Centrom.

“Zakon predviđa obavezu kompanija sa sjedištem u Njemačkoj da identificiraju rizike povreda ljudskih prava i standarda životne sredine od strane direktnih dobavljača, a također i od strane indirektnih dobavljača ukoliko budu imali jasne informacije i upute o potencijalnim povredama“ pojašnjavaju iz “Sustineri Partners” tima koji je javnosti predstavio ključne informacije po ovom pitanju.

Ljudska prava i standardi zaštite životne sredine koje će prema novom propisu kompanije morati da  obuhvate svojom strategijom uključuju niz pitanja kao sto su: jednak tretman na radu i sigurnost na radnom mjestu; usklađenost sa adekvatnim životnim standardom uključujući plate za život; slobodu od dječjeg i prisilnog rada i modernog ropstva; mjere zaštite od torture; kao i mjere koje se odnose na zagađenje okoliša u vezi sa kršenjima ljudskih prava; oduzimanje zemljišta; rizici po okoliš koji su od važnosti za proizvodnju i odlaganje žive, trajnih organskih zagađivača i otpada.

– Od januara 2023. zakon će se primjenjivati na partnerstva i korporacije sa sjedištem u Nemačkoj sa 3.000 zaposlenih; od januara 2024. će se proširiti na partnerstva i korporacije sa sjedištem u Njemačkoj sa 1.000 zaposlenih. Ove kompanije moraju identificirati rizike kršenja ljudskih prava i uništavanja okoliša kod direktnih dobavljača, ali i utvrditi potencijalne zloupotrebe čak i kod indirektnih dobavljača. Stupanjem na snagu ovog zakona u januaru 2023. godine, preduzeća će imati obavezu sprovođenja adekvatne kontrole poštovanja ljudskih prava i prava životne sredine garantovana međunarodnim konvencijama (takozvana “due diligence” obaveza) kroz čitav lanac nabavke – ističu iz “Sustineri Partners”.

Ova obaveza obuhvata: uspostavljanje sistema upravljanja rizikom i definiranje interne odgovornosti ili službenika za ljudska prava, provođenje redovnih analiza rizika, usvajanje izjave o politici o ljudskim pravima, uspostavljanje preventivnih mera u okviru sopstvene poslovne jedinice i prema direktnim dobavljačima, preduzimanje korektivnih radnji u slučaju kršenja ljudskih prava, uspostavljanje žalbenog postupka, provođenje analize rizika sa indirektnim dobavljačima, zahtjevi za dokumentacijom, zahtjevi za izvještavanje.

Due diligence koji se provodi mora obuhvatiti vlastito poslovanje kompanije, što uključuje podružnice koje su dio vlastitog poslovanja kompanije; direktne dobavljače u onoj mjeri u kojoj su potrebni za proizvodnju proizvoda ili usluga; te indirektne dobavljače, ali samo kada kompanija dobije saznanja o mogućim kršenjima ljudskih prava ili ekoloških obaveza s njihove strane.

– Od kompanija se posebno traži da osiguraju poštene uslove rada na nivou dobavljača. Dječji i prinudni rad strogo su zabranjeni, radni uslovi moraju biti dostojanstveni i ne smiju biti štetni po zdravlje radnika, a njihovi interesi moraju biti pravilno zastupani – pojašnjavaju iz “Sustineri Partners”.

Iako će mnoge obaveze koje proizlaze iz usklađivanja praksi sa novim zakonom povećati opterećenje dobavljačima, s novim propisima dolaze i koristi. To uključuje dugoročnu saradnju, zbog većih barijera za odabir dobavljača i uključivanje u rad, te veću integraciju dobavljača sa klijentima u Njemačkoj.

Novi njemački zakon o lancu nabavke pridružuje se skupini nacionalnih regulativa koje uvode provjere u lancu nabavke u Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Firme će se ubrzo suočiti i sa planiranom direktivom  Evropske unije koja će na sličan način uvesti obaveze i odgovornost korporacija za upravljanje u cijelim lancima partnera.

Vijeće stranih investitora u BiH, Sustineri Partners i AIRE Centar su najavili konferenciju koja ce se baviti tematikom novih propisa koji se usvajaju širom EU te novim obavezama kompanija po pitanju upravljanja, zaštite ljudskih prava i zaštite okoliša.

– Bosna i Hercegovina ima priliku da uhvati korak sa promjenama zahtjeva na tržištu EU, te ovo može biti prilika za bh. kompanije – poručuju iz “Sustineri Partners”.

(FENA)