Konačna odluka Vijeća Europske unije o pristupanju Hrvatske eurozoni očekuje se u junu, Hrvatska bi kunu trebala zamijeniti eurom na početku iduće godine, ali već ovog ljeta cijene u trgovinama i ugostiteljskim objektima i web-shopovima trebale bi biti istaknute i u kunama i u eurima.
“Pritom će cijene u kunama biti veće, izraženije, a cijene u eurima će biti manjim fontom napisane”, komentirao je Tomislav Kramarić, član Uprave Konzuma, za HRT.
Za vrijeme sniženja hrvatski će kupci imati četiri cijene – u kunama punu i sniženu cijenu te isto u eurima.
O zaokruživanju cijena
“Ni u jednom slučaju od danas pa do kraja cijelog procesa implementacije kupac neće biti oštećen konverzijom valute iz kune u euro”, dodaje Kramarić.
I ugostitelji se slažu da će poslovanje s gostima i turistima biti znatno jednostavnije.
“Moći će vidjeti da je ta cijena bila euro i deset u šestom mjesecu, euro i deset u desetom mjesecu i euro i deset u trećem mjesecu sljedeće godine. Vidjet će da nije došlo do nekakve strašne eksplozije. Sad je enormno poskupjelo, nabava je otišla Bogu iza nogu”, ističe Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.
Zbog toga će, kažu, cijene već sada rasti, dok ih trošak zamjene dviju valuta toliko ne zabrinjava.
S druge pak strane, veliki sustavi maloprodaje imat će velike troškove. “Procjena je da će cijeli proces sigurno koštati. To će, u eurima, biti sigurno više od milijun eura”, kaže Kramarić.
Inače Ministarstvo gospodarstva u završnoj je fazi pripreme smjernica za zamjenu kune eurom koje će biti dostavljene svim gospodarstvenicima.
Uvođenje eura 1.1.2023.
Hrvatska će euro kao valutu uvesti 2023. godine, a goruće pitanje je kako će ta tranzicija izgledati. Izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a Tihomir Mavriček kazao je nedavno za HRT da je cilj uvesti euro 1.1.2023. godine, no konačnu odluku donosi Vijeće Europske Unije.
“Pripreme su već krenule, a jedna od mjera je praćenje da cijene značajno ne poskupe. Planira se da se minimalno šest mjeseci prije uvođenja dvojno iskazuju cijene, s tim da ćemo imati pripremni period od nekih tridesetak dana, kada će se svi poslovni subjekti i trgovci pripremiti za dvojno iskazivanje cijena. To je fizički zahtjevan posao, treba sve otisnuti i staviti na proizvode i police”, kaže i dodaje da će biti istaknut i konverzijski tečaj kako bi građani mogli provjeriti jesu li cijene točno izračunate.
Tihomir Mavriček ističe da će se fiksni tečaj odrediti netom prije odluke Vijeća EU o uvođenju eura.
“Kretat će se oko 7.53, no konačno će biti utvrđen u svibnju ili lipnju sljedeće godine i vrijedit će od 1.1.2023. godine. Do 31.12.2022. vrijedit će komercijalni tečaj, kao što ga imamo i sada”, objašnjava.
“Ne treba se bojati povećanja cijena”
Velik broj ljudi boji se povećanja cijena kod prelaska na euro, no Mavriček kaže da je praksa zemalja koje su već uvele euro pokazala da je zamjena nacionalne valute imala vrlo malen utjecaj na rast cijena, odnosno inflaciju.
“Zemlje koje su prve uvele euro imale su malen takozvani harmonizirani rast indeksa potrošačkih cijena, koji se kretao između 0.09 i 0.28 postotnog boda. Zemlje koje su kasnije uvele euro, imale su oko 0.3, a tako i mi očekujemo da neće biti značajan utjecaj na cijene, nekih 0.37 postotnih poena, s tim da su najveći utjecaj imale uslužne djelatnosti i nešto manji broj proizvoda koji se često koriste, poput peciva i novina”, kaže Mavriček.
Nakon uvođenja eura u Sloveniji su poskupjeli prijevoz, cijene u restoranima i frizerskim salonima, dok su u Slovačkoj rasle cijene hrane i građevinskih radova.
“Istraživanja su pokazala da se uglavnom radi o proizvodima koji nemaju utjecaja na ljude s nižim primanjima, nego na one s višim, poput usluga smještaja, restorana, sportskih usluga”, to su obično usluge koje koriste ljudi s višim primanjima, objašnjava Mavriček.
Dvojno plaćanje samo dvije sedmice nakon uvođenja eura
Dvojno plaćanje s kunama i eurima bit će omogućeno samo dvije sedmice nakon uvođenja eura, odnosno do 15. januara 2023. godine.
“To je jedan od mehanizama kako će ljudi lakše zamijeniti kune koje su im preostale u džepovima, s tim da je obveza trgovaca vraćanje novca u eurima. Naravno, nije to bezuvjetno, već kada bude postojala ta mogućnost. Sigurno će biti trgovina ili kafića koji neće moći uzvratiti u eurima, već u kunama. Nakon tog perioda od dva tjedna svi povrati i plaćanja će biti isključivo u eurima”, kaže Mavriček i dodaje da period od dva tjedna nije prekratak, jer se na primjerima svih zemalja koje su uvele euro taj period pokazao kao optimalan rok za zamjenu valuta.
“Mi već možemo puno ranije polagati kune koje imamo kod kuće na naše račune, kako bi se automatizmom s 1.1. konvertirale u eure. To je jedan od načina. Također, šest mjeseci nakon uvođenja će postojati besplatna konverzija kuna za eure u bankama, Fini i pošti, a nakon tih šest mjeseci banke će moći naplatiti naknadu”, objašnjava.
Kunske kovanice promijeniti u tri godine, novčanice će se moći uvijek
Svi kunski računi otvoreni u bankama će tako biti pretvoreni u europske račune, a Mavriček ističe da je bitno napomenuti periode u kojima će biti moguće zamijeniti gotov novac.
“Kovanice će se mijenjati svega tri godine, za razliku od novčanica, koje će se mijenjati neograničeno. Prvih godinu dana moći će se zamijeniti u bankama, Fini i pošti, a nakon toga isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci bez naknade”, kaže i napominje da banke nisu dužne primiti više od sto novčanica i sto komada kovanica u jednoj transakciji.
Što se tiče štednji i kredita, oni će se također automatizmom konvertirati u eure, a nakon 1.1.2023. plaće i mirovine također će sjedati u eurima.
Hrvatska narodna banka pripremila je i poseban trezor u koji će skladištiti i čuvati sav prikupljeni novac do uništenja.
“Za kovani novac pripremamo suradnju s Ministarstvom obrane RH, gdje ćemo koristiti njihove prostorije kako bismo smjestili kovani novac, a novčanice će se nalaziti na sigurnijem mjestu – u trezorima, koji su već izgrađeni”, kaže Mavriček i dodaje da su u tijeku sve pripremne aktivnosti kako bi se građanima olakšao prijelaz na euro, a izrađen je i nacionalni program te je ustrojeno šest koordinacijskih odbora koji se brinu da sve pripreme teku što lakše.
“Opsežne pripreme su u tijeku, strahovito puno posla je pred nama, ali imamo dovoljno vremena da to završimo”, zaključuje Mavriček.
(N1)
