Oznaka: top

Današnji promet na Banjalučkoj berzi bio 97.446 KM

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 97.446,36 KM, kroz 20 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 8,20 posto i iznosi 754,37 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje, trgovalo se u iznosu od 3.154,40 KM, po prosječnoj cijeni od 0,301 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 19,92 posto.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 92.873,22 KM. Od obveznica se najviše trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – ratna šteta 15 u vrijednosti od 92.873,22 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,97 posto.

Biznis.ba

14. Januara 2022.
Prosječna neto plata u novembru u FBiH 1.022 KM

SARAJEVO – Prosječna isplaćena neto plata u novembru 2021. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.022 KM i nominalno je viša za 2,3 odsto, a realno za 1,1 odsto u odnosu na prethodni mjesec, podaci su federalnog Zavoda za statistiku.

Foto: Capital

U odnosu na novembar 2020. godine nominalno je viša za 5,8 odsto, a realno za 0,4 odsto.

Prosječna isplaćena bruto plata za novembar 2021. godine u FBiH iznosila je 1.583 KM i nominalno je viša za 2,4 odsto, a realno za 1,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na novembar 2020. godine nominalno je viša za 6,3 odsto, a realno za 0,9 odsto.

U novembru 2021. godine ukupan broj zaposlenih u FBiH bio je 534.119, što je u odnosu na prethodni mjesec povećanje za 0,6 odsto, a i broj zaposlenih žena veći je za 0,9 odsto.

Broj zaposlenih u pravnim licima u odnosu na prethodni mjesec povećao se za 0,5 odsto, a broj zaposlenih žena za 0,8 odsto.

U zanatskim i srodnim djelatnostima broj zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec povećan je za 1,3 odsto, a broj zaposlenih žena za 1,7 odsto.

Broj nezaposlenih u novembru prošle godine u odnosu na prethodni mjesec smanje je za jedan odsto, a broj nezaposlenih žena za 0,8 odsto. Srna

Objava Prosječna neto plata u novembru u FBiH 1.022 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

14. Januara 2022.
Duhanski dim ili nikotin – šta je zapravo najštetniji sastojak cigarete

Međutim, naučnici su utvrdili da između nikotina i duhanskog dima nikako ne može stajati znak jednakosti te da je zapravo duhanski dim taj koji je glavni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem.

S druge strane, nikotin je supstanca koju su još sedamdesetih godina prošlog stoljeća zdravstvene institucije uvrstile u terapije odvikavanja od pušenja. Iako nije bez rizika i izaziva zavisnost, nikotion dokazano nije najštetniji sastojak cigarete.

Duhanski dim je gorući problem

Nauka je utvrdila da se zapravo u dimu cigarete nalazi se više od 6.000 materija od kojih je oko 100 klasifikovano kao štetno ili potencijalno štetno. Sve one nastaju sagorijevanjem duhana, a među njima je i ugljen-monoksid koji dokazano povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Jasno je da nikotin nije bez rizika, i da izaziva ovisnost. Međutim, mnoštvo naučnih istraživanja sprovedenih do danas pokazuje da on zapravo nije krivac broj jedan za posljedice koje na zdravlje ostavlja pušenje cigareta.

Činjenica da u svijetu danas postoji više od milijardu pušača koji su svakodnevno izloženi lošem uticaju duhanskog dima, pokrenula je nauku da razmišlja o primjeni koncepta smanjenja štete i kada je pušenje u pitanju.

Naučno dokazane alternative mogu biti dio rješenja

Kako bi omogućili primjenu principa smanjenja štete i na ovom području, tehnologija i nauka su se ujedinile i intezivno radile na pronalaženju alternativa koje predstavljaju bolji izbor za pušače od nastavka pušenja tradicionalnih cigareta.

Danas bolje alternative pušenju cigareta dobijaju sve više podrške i od zdravstvenih institucija, pa tako se u Engleskoj pušačima umjesto cigareta već preporučuju alternative, u Australiji se nikotin prepisuje na recept, dok su u Japanu naročito popularni proizvodi koji su zasnovani na tehnologiji zagrijavanja a ne sagorijevanja duhana, čime se eliminiraju štetne materije koje se ispuštaju putem duhanskog dima.

Naučno dokazana alternativa, a ujedno i dostupna u Bosni i Hercegovini je IQOS, uređaj baziran na tehnologiji koja zagrijava duhan, umjesto da ga sagorijeva. To znači da nema duhanskog dima i više od šest hiljada potencijalno štetnih materija koje ga čine vrlo opasnim. Ova opcija je bolja od nastavka pušenja, ali i dalje nije bez rizika jer oslobađa nikotin koji izaziva ovisnost.

14. Januara 2022.
PAD CIJENA PŠENICE I SOJE, SLABIJA TRAŽNJA KUKURUZA

[ad_1]

Pad cijena pšenice i soje, i izostanak intenzivnije tražnje za kukuruzom obilježili su trgovanje na Produktnoj berzi tokom protekle sedmice, navodi se u sedmičnom izvještaju.

Ukupan promet je iznosio 4.100 tona robe, u finansijskoj vrijednosti od 158,2 miliona dinara.

Količinski obim prometa je manji za 15,6 posto, dok je finansijska vrijednost prometovanog niža za 13,4 procenta.

Berzanski ugovori za kukuruz su zaključeni u opsegu od 25 do 26 dinara za kilogram bez PDV-a.

Tokom čitave sedmice zabilježen je silazni trend cijena pa je ponderisana iznosila 25,94 din/kg bez PDV-a, što je pad od 1,38 posto.

Pšenica sa minimum 12,5 posto proteina za promptnu isporuku imala je cijenu od 32 din/kg bez PDV-a, a ugovor za januarsku isporuku je zaključen na 31,5 dinara.

U odnosu na prethodnu sedmicu, pšenica je pojeftinila za 1,31 posto.

Mala tražnja za sojom uticala je da ova uljarica zabilježi negativan cjenovni trend od 1,88 posto.

Realizacija se kretala u cjenovnom opsegu od 73 do 73,5 din/kg bez PDV-a, a ponder cijena bila je 73,1 dinara.

Stočnim ječmom se trgovalo po jedinstvenoj cijeni od 28,20 din/kg bez PDV-a.

Na tržištu vještačkog đubriva ruska urea prometovana je od 860 do 880 eura po toni u zavisnosti od veličine pakovanja, a ruski AN prodavan je po cijeni od 670 eura po toni.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

Hayat.ba

14. Januara 2022.
Razotkrivene obmane: KS dobio više od tražene količine gasa

– Iako smo nastojali da ograničimo naše objave i sugerisali i ostalim učesnicima u ovom poslu tj. Kantonalnoj Vladi i Kantonalnim preduzećima Sarajevogas i Toplane, da se uzdrže od svakodnevnih objava te da se timski posvetimo rješavanju problema, nažalost stičemo dojam da je kreiranje uznemirujuće atmosfere prema građanima bilo uporno forsirano. Na meti napada se neopravdano nalazi uglavnom Energoinvest kao snabdjevač gasa te stoga iznosimo slijedeće konkretne podatke koje ilustruju dole navedene tabele, navode iz Energoinvesta.

Iz Tabele 1. koju je dostavio Sarajevogas vidljivo je da je planirana i tražena količina gasa za mjesec januar 2022 .god. iznosila ukupno 26.500.000 m3 što na dnevnoj osnovi čini prosječnu potrošnju od 854.839 m3 gasa.

U tabeli 2 se nalazi tačan pregled potrošnje gasa u navedena tri dana. Upoređujući traženu prosječnu dnevnu količinu gasa sa stvarno isporučenom količinom, vidljivo je da je Energoinvest u svakom od navedena tri dana isporučivao po 15% više gasa od prosječne tražene količine.

Saglasno navedenim egzaktnim podacima, jasno je da tvrdnje da Energoinvest nije obezbijedio dovoljne količine gasa apsolutno nisu tačne.

Uz ovo Energoinvest je obezbjedio i ponudu za isporuku dodatnih količina gasa, koje je Sarajevogas tražio zbog ekstremno niskih temperatura, koja je bazirana na tržišnim uslovima na dan narudžbe. Na ovu ponudu se Sarajevogas nikada nije očitovao.

Na kraju želimo istaći da je pohvalno da je Vlada KS donijela odluku o subvencioniranju dijela troškova nastalih zbog povećanja cijena gasa, ali u svojim nastupima niti Prmijer Forto niti predstavnici Kantonalne Vlade nisu niti jednom pomenuli da je ukupno povećanje nabavne cijene gasa od Januara 2021. do januara 2022. godine bilo 86,71%, te da je razliku od 49,6% prethodno već kompenzirao Energoinvest svojim pravovremenim poslovnim potezima uz podršku Vlade Federacije, navode iz Energoinvesta.

Biznis.ba

14. Januara 2022.
Kina ostvarila rekordan spoljnotrgovinski suficit u 2021.

PEKING – Kina je zabilježila rekordan spoljnotrgovinski suficit u decembru i u cijeloj 2021. godini, jer je rast izvoza nadmašio očekivanja uprkos globalnoj pandemiji.

FOTO; Pixabay

Kineski trgovinski suficit je dostigao 676,43 milijarde dolara u 2021. godini, što je najviši nivo od 1950. godine kada je počela da se vodi ta evidencija, prema današnjim podacima statističkog zavoda. Prethodne godine suficit je iznosio 523,99 milijardi dolara, prenosi Rojters.

Ukupan izvoz je prošle godine skočio za 29,9 posto u poređenju s povećanjem od 3,6 procenata 2020. godine. Kineski uvoz je lani porastao za 30,1 procenata, nakon pada od 1,1 odsto prethodne godine.

Kina je takođe ostvarila rekordan višak u trgovini sa svijetom u mjesecu decembru, pošto je izvoz ostao snažan, dok je rast uvoza naglo usporio, pokazali su carinski podaci.

Decembarski trgovinski suficit je porastao na 94,46 milijardi dolara sa novembarskog nivoa od 71,72 milijarde dolara. To je, takođe, rekordan rezultat u seriji mjesečnih pokazatelja od 1994. godine, kada je počela da se vodi ta statistika.

Decembarski izvoz je porastao za 20,9 odsto u odnosu na isti mjesec 2020. godine, premašivši očekivani rast od 20 procenata, mada je usporio u poređenju sa novembrom kada je rast iznosio 22 posto.

Uvoz je u decembru povećan za 19,5 odsto na godišnjem nivou, prema podacima carine, podbacivši u odnosu na prognoze ekonomista koji su predviđali rast od 26,3 procenta, i oštro je pao u odnosu na novembarski rast od 31,7 posto. Tanjug

Objava Kina ostvarila rekordan spoljnotrgovinski suficit u 2021. prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

14. Januara 2022.
Šestosjed u Trnovu pušten u rad

Na Jahorini je jučer u rad puštena još jedna nova instalacija vertikalnog transporta, šestosjed Trnovo, čime je zaokružen ciklus investicija realizovanih tokom proteklog ljeta.

Direktor Olimpijskog centra Jahorina Dejan Ljevnaić pojasnio je da je kapacitet šestosjeda 2.400 skijaša na sat, dužine je 570 m, a da vožnja traje oko dvije minuta.

– Uz sam šestosjed ovdje smo izgradili i jednu potpuno novu ski stazu, stazu broj devet koja je blaga i široka i već sada dobijamo sjajne povratne reakcije od skijaša koji su imali priliku da isprobaju ovu ski stazu – kazao je.

Za 43 dana skijanja na Jahorini je skijalo 110.000 skijaša što je za 50 posto bolje u odnosnu na isti period prošle godine. Promet je premašen je za 60 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Na Jahorini je trenutno u pogonu kompletan vertikalni transport i svih 47 km dobro pripremljenih ski staza su na raspolaganju skijašima i borderima, saopćeno je iz OC Jahorina.

Biznis.ba / FENA

14. Januara 2022.
Alarmantni pokazatelji : Potrošačke cijene u Americi skočile najviše u zadnjih 40 godina

Potrošačke cijene u Sjedinjenim Državama poskočile su u decembru za sedam posto u odnosu na isti mjesec godine ranije, najsnažnije u posljednjih gotovo 40 godina, pokazali su podaci ministarstva rada.

Godišnja stopa inflacije bila je iznad šest posto

Najnoviji podaci pokazuju da je u decembru , treći mjesec zaredom, godišnja stopa inflacije u SAD-u bila iznad šest posto, što znatno premašuje razinu od dva posto, koju cilja američki Fed.

Skok potrošačkih cijena od sedam posto na kraju prošle godine najveći je od juna 1982. godine. U decembru cijene su na godišnjoj razini bile porasle 6.8 posto.

Cijene hrane uvećane su za 6.5 posto

Najviše su na kraju prošle godine u SAD-u porasle cijene energije, za 29.3 posto. Cijene hrane uvećane su 6.5 posto, znatno iznad prosjeka u posljednjih deset godina, a troškovi stanovanja 4.1 posto, pokazalo je objavljeni izvještaj ministarstva rada. Snažno su porasle i cijene rabljenih vozila, za 37.3 posto.

Temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene energije i hrane, u decembru je dosegnula 5.5 posto i najviša je od februara 1991. godine. Na mjesečnoj razini cijene energije blago su oslabile, za 0.4 posto, prvi put od prošlogodišnjeg aprila. Rast cijena hrane usporio je pak s 0.7 na 0.5 posto.

(Kliker.info-agencije)

Kliker.info

14. Januara 2022.
DOLARU SU DANI ODBROJANI: UGLEDNI INVESTITOR UVJEREN DA NAJMOĆNIJA SVJETSKA VALUTA NEĆE IZDRŽATI EKONOMSKU KRIZU
[ad_1]

Da li ćemo vidjeti kraj hegemonije dolara? Ugledni investitor misli da hoćemo.
Čuveni investitor Jim Rogers rekao je da planira rasprodati udjele u dolarima čim valuta dostigne sljedeći vrhunac, jer će trenutno stanje američke ekonomije neizbježno staviti tačku na globalnu hegemoniju dolara.

Nadam se da sam dovoljno pametan da ga prodam tokom sljedećeg velikog jačanja – rekao je Rogers, a prenosi ruski poslovni dnevnik RBK.

Investicioni guru je priznao da ljudi i dalje vide američku nacionalnu valutu kao sigurno utočište u lošim vremenima. Međutim, američka ekonomija trenutno je u teškom stanju i taj dolarski “balon” bi vrlo lako mogao da pukne, rekao je on.

Godišnja inflacija u SAD dostigla je 6,8 posto u novembru, najviše u skoro četiri decenije, i navodno je na ivici dostizanja granice od 7,2 posto zabilježene krajem juna 1982. godina.

Rogers navodi da bi, kada sljedeći put dođe do pucanja “balona”, to moglo da znači kraj vladavine dolara kao vodeće svjetske valute.

Nijedna zemlja na svijetu nikada nije bila toliko zadužena kao SAD – rekao je Rogers.

Mislim da bi ovo moglo dovesti do kraja dominacije dolara – dodao je on.

Osim porasta inflacije u SAD, najnoviji pokušaji da se svjetska trgovina i finansije udalje od američkog dolara također potkopavaju poseban status dolara, rekao je strateg. Spomenuo je Rusiju, Kinu, Iran, Indiju i Brazil kao primjere ovog trenda.

Rogers je, inače, američki investitor i finansijski komentator i predsjedavajući kompanije Biland intrests. Koosnivač je Kvantnog foruma i Soroševog menadžment fonda kao i berze Rogers International Commodities Index.
Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

Hayat.ba
14. Januara 2022.
SVE SE MIJENJA IZ TEMELJA: UKOLIKO PLANIRATE NA RAD U NJEMAČKU, VAŽNE IZMJENE U POSLOVIMA STUPAJU NA SNAGU OD NOVE GODINE
Važne izmjene u mini poslovima stupit će na snagu već 1. januara 2022. godine. To također utječe na mnoge zaposlenike.
Povećava se propisana minimalna plaća

Zakonski propisana minimalna plaća bit će povećana 1. januara 2022. Za sve zaposlene u Njemačkoj raste s 9,60 eura na 9,82 eura po satu. Za 1. juli planirano je još jedno povećanje plaće po satu od 10,45 eura. Osobe koje rade mini poslove će tada možda morati prilagoditi broj sati kako ne bi prekoračili granicu zarade od 450 eura mjesečno, piše Fenix-magazin.

Minimalna bi plaća uskoro mogla porasti još značajnije: Nacrt koalicijskog sporazuma vlade predviđa povećanje na 12 eura po satu.

Podaci o zdravstvenom osiguranju

Od 1. januara 2022. poslodavci prilikom prijave na socijalno osiguranje moraju naznačiti zdravstveno osiguranje zaposlenih na neodređeno vrijeme. “Dokaz može biti, na primjer, potvrda zakonskog zdravstvenog osiguranja ili privatnog zdravstvenog osiguravajućeg društva zaposlenika, ali i kopija iskaznice osiguranja”, poručuju iz centra za zapošljavanje.

Povratne informacije o kratkoročnom zaposlenju

Poslodavci će od 1. januara 2022, nakon prijave kratkotrajnog mini posla, dobivati povratnu informaciju od centra za zapošljavanje je li zaposlenik već započeo kratkotrajni radni odnos u istoj kalendarskoj godini. Ta razdoblja prije zapošljavanja važna su za poslodavce, jer kratkoročni radni odnos može trajati najviše 3 mjeseca ili 70 radnih dana godišnje.

Ta obavijest sadrži samo informaciju o tome postoje li prijašnja razdoblja zaposlenja, ali ne i u kojoj mjeri – stoji na blogu iz centra za zapošljavanje. Potonje onda moraju pitati zaposlenici.

Prijava poreznog broja komercijalnih mini-poslova

Još jedna važna inovacija za mini poslove: od 2022. poslodavci moraju elektronskim putem prenositi ne samo porezni broj već i porezni identifikacijski broj (također poznat kao porezni ID ili IdNr) komercijalnih mini poslova u centar za mini poslove. Taj 11-znamenkasti broj izdaje se samo jednom u životu i ostaje trajno važeći. Taj broj se, između ostalog, nalazi na posljednjom poreznom rješenju.
Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

Hayat.ba
13. Januara 2022.