Oznaka: top

Potrošačke cijene u Sjedinjenim Državama poskočile su u prosincu za sedam posto u odnosu na isti mjesec godine ranije, najsnažnije u posljednjih gotovo 40 godina, pokazali su podaci ministarstva rada.

Godišnja stopa inflacije bila je iznad šest posto

Najnoviji podaci pokazuju da je u prosincu, treći mjesec zaredom, godišnja stopa inflacije u SAD-u bila iznad šest posto, što znatno premašuje razinu od dva posto, koju cilja američki Fed.

Skok potrošačkih cijena od sedam posto na kraju prošle godine najveći je od lipnja 1982. godine. U studenome cijene su na godišnjoj razini bile porasle 6.8 posto.

Cijene hrane uvećane su za 6.5 posto

Najviše su na kraju prošle godine u SAD-u porasle cijene energije, za 29.3 posto. Cijene hrane uvećane su 6.5 posto, znatno iznad prosjeka u posljednjih deset godina, a troškovi stanovanja 4.1 posto, pokazalo je objavljeno izvješće ministarstva rada. Snažno su porasle i cijene rabljenih vozila, za 37.3 posto.

Temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene energije i hrane, u prosincu je dosegnula 5.5 posto i najviša je od veljače 1991. godine. Na mjesečnoj razini cijene energije blago su oslabile, za 0.4 posto, prvi put od prošlogodišnjeg travnja. Rast cijena hrane usporio je pak s 0.7 na 0.5 posto.

Biznis.ba / Hina

Mnogi paketi sada moraju biti isporučeni u najkraćem mogućem roku.

No je li posao barem uredno plaćen? Kolika je plaća dostavljača paketa, pita se Fenix-magazin?

U Njemačkoj dostavljači paketa u DHL-u, Hermesu, UPS-u, Amazonu ili DPD-u u prosjeku zarađuju 13,65 € bruto po satu. To je rezultat procjene portala Jobted. To znači da dostavljači paketa primaju prosječnu bruto plaću od oko 2.102 € mjesečno. Za usporedbu: prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća za stalno zaposlene je oko 3.975 eura mjesečno (od 2020).

Međutim, zarade osoblja za dostavu paketa uveliko variraju. Oni koji su plaćeni po tarifi imaju izglede za veće plaće na kraju mjeseca. A mjesto rada također igra ulogu. Naprimjer, dostavljači paketa u DHL-u zarađuju između 12 i 25 eura plus kolektivno ugovorene naknade, ovisno o regiji, izvještavaju iz kompanije Stern.de magazina. Prema tarifnoj tablici Sindikata DPVKOM-a, koji je nadležan za vozače paketa, prijevoznici paketa ostvaruju početnu plaću od oko 2.350 eura bruto mjesečno (puno radno vrijeme, platna grupa 3). S povećanjem profesionalnog iskustva, to se povećava na cca 3.030 eura bruto. Za mnoge zaposlenike uključene su i božićnice i plaćeni godišnji odmori.

Šta je s ostalim dostavljačima paketa?

Prema izvještaju NDR-a, kompanija za dostavu paketa Amazon najavila je da će se osnovna početna plaća povećati na najmanje 12,50 eura po satu u 2022, ali samo za zaposlenike koji su izravno zaposleni u Amazonu. Većina vozača Amazona, međutim, radi za podizvođače, kažu iz sindikata Verdi.

Podizvođači koji rade za velike dostavne službe primaju daleko manje od kolektivne plaće. Shodno tome, niža je i plaća zaposlenih. Često je uključena samo minimalna plaća. Jer uvjete rada dostavljača paketa kod kooperanata, sindikat Verdi već godinama proziva: “Ne postoji kolektivni ugovor, a zakonski propisana minimalna plaća ne isplaćuje se uvijek. Postoje zaposlenici koji rade i do 16 sati dnevno, a rezultat je samo šest eura po satu ili čak i manje”, navodi sindikat u članku na svojoj web stranici.

Posljednjeg dana prošle godine u evidenciji nezaposlenih Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona bilo je 52.365 osoba koje su tražile posao, što je za 3.794 nezaposlenih manje nego u istom periodu 2020. godine – kazao je u izjavi za Fenu direktor SZZDK Anto Pešić.

Naime, na kraju 2020. godine, u evidenciji nezaposlenih u tom kantonu bilo je 56.159 osoba.

-Samo mjesec dana ranije, na kraju novembra 2021. godine, u evidenciji smo imali 52.685 ili 320 osoba više koje su tražile posao. Prema evidenciji Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine – Kantonalni ured Zenica, na kraju prošle godine na području ZDK-a bilo je zaposleno 86.527 osoba. To je i više zaposlenih nego na kraju 2020. godine, kada je bilo zaposleno 85.766 osoba – ističe Pešić.

Međutim, broj zaposlenih bio je veći na kraju novembra prošle godine, nego na kraju 2021. Tako je, naime, u novembru bilo zaposleno 87.303 osobe.

Bio je to i rekordan broj zaposlenih u toku prošle godine, u kojoj je najmanje zaposlenih bilo u februaru – 85.242. Najviše nezaposlenih tokom prošle godine bilo je na početku godine, u januaru, kada je posao tražilo 56.601 lice.

-Tokom prošle godine smanjivao se broj nezaposlenih, dok je u blagom porastu bio broj zaposlenih. Naročito je to vidljivo prema podacima iz devetog mjeseca, kada je broj zaposlenih bio 87.039, a samo mjesec dana ranije zaposlenih je bilo 85.920. Broj nezaposlenih na kraju devetog mjeseca bio je 53.486, a mjesec ranije 55.103. Nadamo se da će se ovaj trend nastaviti u tokom 2022. godine – kaže Pešić.

Njaviše nezaposlenih je sa KV kvalifikacijom – 19.140; NK je 15.409, a sa SSS 12.876. Nezaposlenih sa VSS bilo je 3.155, a sa VŠS 232 osobe.

Najviše nezaposlenih po starosnoj strukturi je osoba preko 60 godina starosti, kojih je na kraju prošle godine na birou bilo 9.032. Nezaposlenih pravnika najviše je sa VSS (461), a ekonomista sa VŠS (66) i SSS (2.338), dok je najviše trgovaca sa KV i VKV kvalifikacijom – 3.037.

Biro rada Zenica, prema očekivanju, i prošle je godine imao najviše nezaposlenih- 17.395 osoba, ali to je za 6,8 posto ili 1.269 osoba manje nego na kraju 2020. godine.

Biznis.ba / FENA

Na trgovanju na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 7.533,49 KM, kroz 18 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa je povećana za 5,72 posto i iznosi 697,23 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 1.252,44 KM, po prosječnoj cijeni od 1,42 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 6,77 posto, saopćila je Banjalučka berza.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 2.820,00 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – ratna šteta 15 u vrijednosti od 2.820,00 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,73 posto.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rafinerija nafte Brod a.d. Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 517,78 KM, po prosječnoj cijeni od 0,02 KM.

Biznis.ba / FENA

BANJALUKA – Povjeriocima „Medicinske elektronike“ u kojoj je prije dvije godine okončan stečaj biće podijeljeno dodatnih 2,7 miliona maraka jer je preduzeće dobilo spor protiv „Unicredit banke“, saznaje portal CAPITAL.

Naknadnu diobu odobrio je Okružni privredni sud u Banjoj Luci, 30. decembra prošle godine.

Sud u svom Rješenju navodi kako će se od ovog novca namiriti povjerioci opšteg isplatnog reda za 45 odsto priznatih potraživanja.

Stečajni upravnik Lazo Tomić kaže za CAPITAL da su tužili banku smatrajući da je neosnovano zarađivala na njihovoj imovini, što se ispostavilo kao tačno.

„Banka je po osnovu hipoteke koju je imala, rentala naše objekte i uzimala kiriju. Mi smo uspjeli osporiti tu hipoteku, a sudski vještak finansijske struke je obračunao da je to 2,7 miliona KM. Ta kirija je vraćena sa kamatama i biće raspodjeljena povjeriocima“, kazao je Tomić.

Podsjećamo, stečaj u Medicinskoj elektronici otvoren je 2010. godine.

Zatvoren je 12 godina kasnije, dvije godine nakon što je zgradu preduzeća u centru grada kupio kontroverzni biznismen i vlasnik firme „Grand Trade“ Mile Radišić za tri miliona maraka.

Nekretnine Medicinske elektronike Radišiću su bile potrebne kako bi objedinio građevinsku parcelu i nastavio sa izgradnjom još dvije poslovno-stambene zgrade u takozvanom Picinom parku gdje je izgradio poslovni objekat čiji je dio kupio M:tel i Lutrija RS.

Radišić je da posjetimo,  krajem 2013. godine osuđen na tri godine pred Okružnim sudom u Banjaluci zbog toga što je manipulisanjem cijenama Medicinske elektronike, te podstrekavanjem i širenjem lažnih informacija oštetio Republiku Srpsku za više od 550.000 evra.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Objava Povjeriocima „Medicinske elektronike“ neočekivani milioni maraka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj 30. i 31. decembra 2021. godine iznosio je 89.886.736 KM, potvrđeno je za “Nezavisne” iz Poreske uprave Republike Srpske.

Objava Za Novu godinu u RS potrošeno skoro 90 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Italijanske vlasti najavile su da će uvesti ograničenja na dozvoljeni broj ljudi u Veneciji, u pokušaju da smanje masovni turizam u gradu.

Dosadašnji podaci pokazuju da je do sada oko 100.000 turista svaki dan moglo da prošeta gradskim trgovima. Ipak, za nekoliko sedmica više neće moći slobodno da obilaze grad, prenosi B92.

Putnici će moći da posjete grad samo ukoliko rezervišu on line svoju ulaznicu u iznosu od pet eura, a ulaznice će vrijediti samo jedan dan u cilju ograničavanja broja ulazaka.

– Cilj je obeshrabriti jednodnevni turizam, hit-and-run turizam, dolazak i odlazak u istom danu, umor i stres za grad, a umjesto toga želimo da podstaknemo sporiji turizam – objasnila je Simone Venturini, zamjenica gradonačelnika.

Petsto kamera pratit će posjetioce, neprestano emitujući slike s ulica u potrazi za zalutalim turistima, a policija će također moći da utvrdi ​​identitet osoba u stvarnom vremenu zahvaljujući podacima s mobilnog telefona

– Ako podatke unesemo u zbirni anonimni obrazac, možemo da vidimo ko su ti ljudi: 977 stranaca, 800 Italijana, 135 stanovnika i 139 putnika koji idu na posao – otkrila je Maria Teresa Maniero, zamjenica komandanta venecijanske policije.

Međutim, sistem je također postavljen tako da omogući lokalnim stanovnicima da se slobodno kreću.

Turistička naknada i način ograničavanja ulaska u popularni grad, u planu je od 2019. godine, ali se njeno uvođenje odgađalo iz raznih razloga, uključujući i pandemiju.

Iako datum uvođenja naknade tek treba da bude objavljen, očekuje se da će do toga doći za nekoliko sedmica.

Prošlog ljeta Venecija je zabranila dolazak kruzera u Venecijansku lagunu kako bi zadržala status na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine.

Biznis.ba / FENA