Oznaka: top

Bečki metro, autobusi i tramvaji su prešli ukupno 78 miliona kilometara u toku prošle godine, što otprilike odgovara udaljenosti od Zemlje do Marsa. Na taj način se ostvarila ušteda od preko pola miliona tona CO2.

Iako se, prema procjenama, broj putnika još uvijek nije približio visokoj razini prije pandemije, 2021. nije bilo pauze za bečku flotu od gotovo 1.000 sredstava javnog prijevoza. U proteklih dvanaest mjeseci javni prijevoz u Beču uspješno je prešao oko 78 miliona kilometara.

Da su se putnici odlučili za korištenje automobila umjesto autobusa, tramvaja i podzemne željeznice, proizveli bi oko 550.000 tona ugljen dioksida. Ipak, rekord je postavljen 2019. godine kada je broj prijeđenih kilometara iznosio 78,1 milion. Sredstva javnog prijevoza dnevno su prelazila približno 214.000 kilometara, što odgovara više od pet krugova oko Zemlje.

Najdužu rutu 2021. godine Bečlije su prešle u autobusima, gotovo 39,5 miliona kilometara. Nakon njih dolaze tramvaji sa 23,3 miliona kilometara te podzemne željeznice sa 15,2 miliona kilometara.

– Bilans pokazuje šta dobro razvijena mreža javnog prijevoza – poput ove koju imamo u Beču – može učiniti u smislu aktivne zaštite klime. Veliko hvala svim putnicima koji su ostavili automobile i putovali podzemnom željeznicom, tramvajem i autobusom – izjavio je član bečke vlade, zadužen za javni prijevoz, Peter Hanke, koji je oduševljen ovogodišnjim rezultatima.

Putnici “Wiener Linien” u Beču se smatraju i jednim od najpoštenijih u Evropi. Protekle godine od oko tri miliona kontrolisanih osoba samo 2,7 posto se “švercalo”, što je vjerovatno najniži postotak u Evropi. U Berlinu taj postotak iznosi 3 posto putnika, u Hamburgu i Frankfurtu oko 5 posto, dok je u Parizu zabilježeno čak 10 posto, saopćeno je iz Eurocomm PR Sarajevo.

Biznis.ba / FENA

Engleski nogometni prvak Manchester City ostvario je rekordne prihode za sezonu 2020/21. unatoč tome što je veći dio sezone igrao bez navijača na stadionu zbog pandemije covid-19.

“Građani” su zabilježili ukupan prihod od 569.8 miliona funti za godinu koja je završila 30. lipnja, objavio je klub u godišnjem izvješću, a prenosi Hina.

Dosadašnji rekordni prihod Cityja je iznosio 535.2 milijuna funti zabilježen u 2018/19., posljednjoj kompletnoj sezoni prije izbijanja pandemije.

To je treći put u posljednjih pet sezona da su probili granicu od 500 milijuna funti, a dodajmo i kako su zabilježili dobit od 2.4 milijuna funti.

“Covid-19 nas nije zaustavio, a mi smo nastavili rasti, inovirati i razvijati nove ideje. Nadamo se da će izazovi povezani s pandemijom iz posljednje dvije sezone i dalje jenjavati,” rekao je izvršni direktor Ferran Soriano.

Prihodi kluba na dan utakmica pali su za 98% u odnosu na prethodnu godinu, ali to je nadoknađeno drugim prihodima, prije svega od emitiranja koji su porasli za 56 posto u odnosu na prethodnu godinu na 297 milijuna funta.

Komercijalni prihod porastao je za 10 posto na 271.7 milijuna funti zahvaljujući novim partnerima kao što su Cadbury i AxiTrader.

City je prošle sezone osvojio naslov engleskog prvaka i Liga kupa, stigao je i do finala Lige prvaka, te polufinala FA kupa.

Biznis.ba / FENA

Objava I prebijanje dugova gubi vrijednost prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Međutim, prema zvaničnim statističkim podacima, samo u prošloj godini u javnoj administraciji su se skrasila 2.232 zaposlena. Taj nivo javne potrošnje ne može izdržati ova privreda, ukazuju ekonomisti, ali i radnici.   

Radnik u pogonu, za mašinom, na njivi, u rudniku ne može zaraditi koliko javni sektor može da potroši. Traži se stolica više u kancelarijama, a nema ko da zaradi novac u privredi i napuniti isti taj budžet iz koga administracija grabi plate.

Kažu da u javnom sektoru ima bar 80 odsto tehnološkog viška, kada bi se mjerilo, privrede de fakto i nema u RS. Prije rata u Bijeljini u fabrikama je radilo preko 30.000 radnika, a koliko ih sada radi.

Ministar finansija Zora Vidović potvrđuje da je Vlada RS uvidjela da budžet ne može da iznese teret javne administracije, te da su preduzete adekvatne mjere kako bi se napravio balans između javnog i privatnog sektora.

Javni sektor, restruktuiranje teče i mi smo u prethodnim godinama u velikoj mjeri zastavljali rast plata, izuzev u zdravstvu i školstvu. Mi svodimo javni sektor na najoptimalniju mjeru. I u slučaju kada neko ide u penziju, bar u Vladi Republike Srpske ne možemo da zaposlimo nikoga ako se ne dobije saglasnost Vlade, tvrdi Zora Vidović, ministar finansija.

Ovakva obećanja Vlada RS nudi građanima već 20 godina, tvrdi ekonomista Aleksa Milojević. 

On navodi da Vlada jedan dan daje obećanja, a drugi dan povećava državni aparat.

• Vlast može da gomila javnu administraciju koja ne služi nikome već je to stajaća vojska za izborne pobjede. Mi imamo tri puta više zaposlenih u administraciji nego što je potrebno i plate u administraciji su za 30 odsto veće nego u privredi, što je potpuno suprotno i našem predratnom iskustvu i evropskom iskustvu. Svugdje u Evropi su plate u privredi veće nego u administraciji“, tvrdi Milojević.

S druge strane, u Vladi tog entiteta ukazuju da je sad vrijeme za borbu za svakog radnika u privredi. Novim smanjenjem poreskih stopa stekli su se uslovi za podizanje privrede na noge, tvrdi ministar finansija.

• Mi smatramo da privreda u ovom momentu može da poveća plate, s obzirom na to da smo i rasteretili da u ovom okruženju imamo najmanje opterećenje rada i najmanje opterećenje dobiti gdje je porez deset odsto, a poreza na dividendu uopšte nemamo. Znači, poreska politika je u Republici Srpskoj najpovoljnija i vjerujem da će to privući određeni broj investitora, ali sad moramo obezbijediti i radnike“.

Ovo su vladine igre sa radnicima i poslodavcima, smatra ekonomista Milojević.

Vlada kupuje socijalni mir povećanjem plata i snižavanjem poreskih opterećenja, ali ne podizanjem produktivnosti privrede, već novim zaduženjem od 611 miliona maraka, što će itekako da košta ovaj narod kada stranci otvore vrata inflacije.  

• Dizanje kredita da bi se iz tih kredita podmirivale povećanje plate, je velika prevara. Ti krediti će u budućnosti biti itekako gorka pilula onima kojima se smanjuju porezi i povećaju plate. Oni će to višestruko da plate“.

Niska produktivnost, sa nedovoljno kvalifikovanom radnom snagom, uz milionska zaduženja i budžet koji se 90 odsto puni od PDV-a, teško da može podići privredu, smatra Milojević.

“Uvažavajući inicijativu premijera Federacije BiH Fadila Novalića i postupajući po istoj, JP Elektroprivreda BiH iskazuje zainteresovanost i spremnost za kupovinu akcija preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici iz sastava mješovitog holdinga Elektroprivreda RS, koji je vlasnik 65 posto dionica preduzeća”, stoji u saopćenju EPBiH.

Svoju spremnost za kupovinu akcija Hidroelektrana na Trebišnjici, JP Elektroprivreda BiH temelji na nužnosti očuvanja energetske nezavisnosti i stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH koje bi omogućavanjem “otuđenja” značajnih proizvodnih potencijala bile ozbiljno ugrožene. Posljedica ovakvog scenarija bilo bi i neminovno ekonomsko urušavanje BiH.

“Spremnost JP Elektroprivreda BiH za kupovinu akcija preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici u skladu je sa strateškim opredjeljenjem kompanije za povećanjem udjela obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije u prozvodnom portfoliju i ispunjavanju obaveza koje je država BiH preuzela kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici. Uz planiranu izgradnju novih pogona, JP Elektroprivreda BiH je s ciljem povećanja kapaciteta iz obnovljivih izvora, javno oglasila i svoju zainteresovanost za otkup, odnosno kupovinu projekata u razvoju ili završenih proizvodnih objekata, upućivanjem poziva zainteresovanim stranama”, kazali su.

Hidroelektrane na Trebišnjici su sa pogonima Trebinje 1 i 2, Čapljina i dio HE Dubrovnik (Hrvatska) od puštanja u proizvodnju (sukcesivno u periodu 1965-1981.godina) sve do 1992.godine, djelovale u sastavu Elektroprivrede BiH koja je finansirala njihovu izgradnju.

Od 1992.godine hidroelektrane Trebinje 1 i 2 ukupne instalisane snage 176 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 384 do 434 GWh električne energije su u sastavu mješovitog holdinga Elektroprivreda RS. Hidroelektrana Dubrovnik iz sliva rijeke Trebišnjice je na teritoriji Hrvatske i njena proizvodnja, koja u godišnjem prosjeku prelazi količinu 1160 GWh, se raspodjeljuje između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i holdinga Elektroprivreda RS kojem u raspodjeli pripada više od 75 posto proizvedene električne energije. Od 1992.godine, HE Čapljina djeluje u sastavu Elektroprivrede HZHB.

Biznis.ba

BUDIMPEŠTA – Vlada Mađarske od 1. februara smaljuje cijene šest osnovnih životnih namirnica, poput brašna i šećera, izjavio je premijer Viktor Orban, najavljujući nove mjere za borbu protiv rastuće inflacije.

Orban, koji se suočava sa borbom za reizbor 3. aprila, rekao je da se cijena brašna, šećera, suncokretovog ulja, mlijeka, svinjetine i pilećih prsa mora smanjiti na nivo od sredine oktobra.

“Cijene rastu širom Evrope zbog povećanja cijena energenata“, rekao je Orban poslije sastanka Vlade.

On je dodao da se smanjenje cijena mora primijeniti širom zemlje.

Inflacija je u novembru porasla na 14-godišnji maksimum od 7,4 odsto, što je iznad očekivanja. Ekonomisti, koje je anketirao Rojters, smatraju da će decembarska inflacija biti još visokih 7,2 odsto.

Orban je u novembru najavio tromjesečno ograničenje cijena goriva koje bi moglo biti produženo nakon revizije u februaru.

Orban je, takođe, uveo gornju granicu kamatnih stopa na hipotekarne kredite do kraja juna kako bi zaštitio zajmoprimce od povećanja otplate kredita nakon što je porast inflacije primorao centralnu banku da poveća kamatne stope mnogo više nego što se ranije očekivalo.   Srna

Objava Mađarska smanjuje cijene osnovnih životnih namirnica prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.