Oznaka: top

BANJALUKA – Iako Pravilnik o nagradama i naknadama definiše da bi stečajni upravnik po jednom postupku mogao da zaradi i do 200.000 KM, stečajni upravnici u Srpskoj tvrde da su im te visoke naknade nedostižne.

Naime, da bi ostvarili pomenutu zaradu upravnici su dužni da unovče više od 50 miliona maraka stečajne mase u nekom preduzeću, kao i da razlučne povjerioce namire u iznosu većem od deset miliona KM. 

Iskusni stečajni upravnici u Republici Srpskoj u izjavama za CAPITAL ističu da se na prste jedne ruke mogu nabrojati preduzeća koja raspolažu vrijednom stečajnom masom, kao i da je pomenuti Pravilnik napravljen da se ne bi primjenjivao. 

Radivojac: Samo „Birač“ ima toliko vrijednu imovinu 

Goran Radivojac, koji je vodio brojne stečajne postupke, u izjavi za CAPITAL navodi da je kandidat broj jedan sa veoma vrijednom imovinom samo Fabrika glinice „Birač“. 

„Koliko ja znam toliko vrijednu imovinu, a da se vodi po Zakon o stečaju, ima samo „Birač“. Imamo dvije banke, Banku Srpske i Bobar banku, ali je tu Zakon o bankama primarni zakon po kojem se vodi stečaj. Od privrednih društava iz realnog sektora se ne mogu sjetiti nijednog da mu je imovina blizu te vrijednosti. Sve ostalo su firme čija je vrijednost mnogo manja. „Čajavec“ je završen i stečajni postupci za druga preduzeća iz privatizacije su odavno završeni, a od privatnih preduzeća niko nema ni blizu toliko imovine“, istakao je Radivojac. 

Jokić: Pravilnik kreiran da se ne bi primjenjivao

Iskusni stečajni upravnik koji je vodio mnoge stečajne postupke Radomir Jokić navodi da je Pravlinik o nagradama donesen da se ne bi primjenjivao.

„U svakom ozbiljnom stečajnom postupku sudija na početku daje akontaciju stečajnom upravniku, koja je otprilike u visini dvije prosječne plate. Na kraju se u više slučajeva dešava da se dio te akontacije vraća u stečajnu masu, nego da ona bude prekoračena i da se mora namiriti upravniku“, tvrdi Jokić i dodaje da ni iskustva njegovih kolega ne govore da je neko zaradio previše novca u stečajnom postupku.

Zakon o stečajnom postupku neprovodiv

Jokić naglašava i da je novi Zakon o stečajnom postupku dobrim dijelom neprovodiv te da je napravljen „s lošom namjerom prema upravnicima“.

„Administriranje je toliko da se time samo povećavaju troškovi stečajnog postupka. Moraju se praviti finansijski izvještaji za preduzeća u stečaju isti kao za preduzeća koja redovno posluju. Moraju se poštovati zakonski propisi koji regulišu poreze, bilo direktne ili indirektne, te se moraju poštovati računovodstveni standardi i Zakon o računovodstvu i reviziji. Ako ove godine mi unovčimo neku imovinu za milion maraka imamo troškova 200.000 KM i mi treba da platimo porez na dobit“, istakao je Jokić.

Dodaje i da su stečajni upravnici konstantno na rubu krivičnog djela s obzirom na to da je neplaćanje doprinosa u određenom vremenskom periodu krivično djelo. 

„Zna se desiti da stečajni upravnici po godinu, dvije uopšte nemaju novčanih sredstava, a moraju imati zaposlene kako bi obezbjeđivali stečajnu masu, kako bi je štitili od propadanja i krađe. Dužni su da ih prijave Poreskoj upravi, a ako ne plaćaju poreze nakon tri mjeseca oni su već zagazili na granicu krivičnog djela“, kazao je Jokić te dodao da nijednom odredbom Zakona o stečaju nije rečeno da stečajni upravik za svoj rad ima pravo na nagradu i naknadu.

CAPITAL: Bojana Ninković

Objava Visoke naknade nedostižne stečajnim upravnicima prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LAKTAŠI – Zgrada i prateći objekti preduzeća „Pingvin“ iz Laktaša u stečaju sad se prodaju po minimalnoj cijeni od 773.391 KM, što je oko 200.000 KM manje u odnosu na prethodnu licitaciju kada je imovina tog preduzeća nuđena za gotovo milion maraka, odnosno više miliona maraka u odnosu na procijenjenu vrijednost.

Koliko je oborena vrijednost nepokretne imovine ove firme govori i podatak da je zgrada na prvoj licitaciji u decembru 2020. godine ponuđena po cijeni od 2,8 miliona maraka, a da je sada umanjena za više od dva miliona KM. 

Obaranje cijene posljedica je nezainteresovanosti kupaca jer zgradu i prateće objekte „Pingvina“ stečajni upravnik ne uspijeva prodati već više od godinu dana. 

Još veće je spuštanje cijene u odnosu na prvobitno procijenjenu vrijednosti nepokretne imovine „Pingvina“ koja je bila procijenjena na čak 4,2 miliona maraka. 

„Preduslovi za učešće i dostavljanje ponuda su uplata depozita u iznosu od 50.000 KM, kao i preuzimanje dokumentacije koja sadrži izjavu o gubitku depozita“, navedeno je u Oglasu. 

Kako je istaknuto, krajnji rok za dostavu ponuda je 8. februar ove godine, a njihovo otvaranje će biti organizovano dva dana kasnije odnosno 10. februara.

Prodaju i vozila

Nedavno je ovo preduzeće oglasilo i prodaju četiri motorna vozila od kojih su tri neispravna. Sva četiri vozila se prodaju po cijeni od 17.350 KM. 

Ispravan je samo Mercedes benc vito koji je ponuđen za 9.850 KM.

Kako je CAPITAL ranije pisao Slavica Grebenar i njeno slastičarsko preduzeće „Pingvin“ iz Laktaša u kojem je početkom juna pretprošle godine otvoren stečaj, ostali su dužni bankama i poslovnim partnerima sedam miliona maraka.

Podsjećamo, zbog kredita bez posrednika koji su dobili “Pingvin” i njegova vlasnica Slavica Grebenar, ali i brojne druge kompanije bliske vlasti, MUP Srpske je 2016. godine istraživao IRB RS.

“Pingvin” je imao više slastičarni i kafe lokala, među kojima i onaj u robnoj kući “Boska”, na mjestu gdje danas uspješno posluje i radi Gorica Dodik, kćerka Milorada Dodika sa svojim restoranom “Agape”.

Interesantno, Slavica Grebenar je u planu imala i izgradnju panoramskog lifta koji bi vodio do lokala koji se nalazio u potkrovlju “Boske”, ali nikada nije uspjela dobiti dozvolu za izgradnju. Više „sreće“ je imala Gorica Dodik, koja ga je bez problema izgradila.

CAPITAL: Bojana Ninković

Objava Imovina „Pingvina“ ide u bescijenje prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 77.469 KM, kroz 15 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,80% i iznosi 659,52 poena, saopšteno je iz berze.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Trebišnjici Trebinje, trgovalo se u iznosu od 1.361 KM, po prosječnoj cijeni od 0,231 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -2,12%.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 75.900 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – dev. štednja 9 u vrijednosti od 75.900 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rafinerija nafte Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 35 KM, po prosječnoj cijeni od 0,02 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 100%.

“Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Rafinerija nafte Brod (100%), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,02 KM, u vrijednosti 35,82 KM”, saopšteno je.

Više podataka o performansama hartija od vrijednosti možete naći na sljedećem linku.

Objava Promet na Banjalučkoj berzi 77.469 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Privatizacija Elektroprivrede RS ili nekog njenog dijela kao i dokapitalizacija je potpuno neprihvatljiva. To su strateška pitanja za Republiku Srpsku i nikakva promjena vlasničkog udjela ne smije da se desi „na mala vrata“, izjavio je predsjednik SDS-a Mirko Šarović povodom najave moguće dokapitalizacije dijela Elektroprivrede RS odnosno Hidroelektrane na Trebišnjici.

„Ovo je za Srpsku demokratsku stranku jedno od najvažnijih pitanja i zato ćemo narednih dana pomno pratiti šta će se desiti i da li će se ove najave obistiniti te preduzeti odgovarajuće aktivnosti“ – poručio je Šarović.

On ističe da dokapitalizacija na način kako se najavljuje, prodajom akcija na banjalučkoj berzi, je u suštini privatizacija energetskog sektora Republike Srpske.

„Privatizacija znači preuzimanje kontrole nad ključnim resursom Republike Srpske, što bi ukoliko se ova predviđanja obistine, značilo direktno odustajanje od ranije politike Republike Srpske, da se ovaj najvažniji resurs ne prodaje odnosno da mora ostati u vlasništvu Republike Srpske. Bilo koji potez ukoliko se bude povlačio od vlade ili neke druge institucije po pitanju dokapitalizacije i promjene vlasničke strukture mora biti predmet rasprave u Narodnoj skupštini RS“ – zaključio je Šarović, prenosi Sektor za politiku i medije SDS-a.

Biznis.ba

SARAJEVO – Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 34.328 KM. U sklopu 12 transakcija ukupno je prometovano 1.697 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 910,48 poena.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,62 indeksnih poena na 990,80 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,06 odsto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 0,67 indeksnih poena na 1.789,47 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,04 odsto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 18,09 indeksnih poena na 11.076,27 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,16 odsto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 3,25 indeksnih poena na 15.078,82 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,02 odsto.

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama Bosnalijek Sarajevo u iznosu od 15.794 KM, u sklopu četiri transakcije prometovano je 530 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 29,80 KM.

Na Kotaciji fondova i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet od 14.634,09 KM, u sklopu sedam transakcija prometovano je 1.157 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH Sarajevo u iznosu od 10.500,54 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 11,59 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2, ostvaren je ukupan promet od 3.900 KM, u sklopu jedne transakcije prometovano je 10 dionica emitenta NLB Banka Sarajevo. Kurs ovog emitenta iznosio je 390 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST-3 i Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta NLB Banka Sarajevo od 50,00 odsto i dostigle cijenu od 390 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrovale dionice emitenta BH Telecom Sarajevo od 0,37 odsto i dostigle su cijenu od 11,96 KM, saopšteno je iz Sarajevske berze. Fena

Objava Na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 34.328 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Cijene nafte su danas stabilne nakon rasta na prethodnoj sesiji, jer trgovci procenjuju da će potražnja za gorivom nastaviti da jača.

Fjučersi Brenta i američke sirove nafte trguju se po najvišoj cijeni od novembra, kada se pojavio veoma zarazan omikron soj kovida-19 koji, za razliku od ranijih mutacija virusa, nije uticao na potražnju za gorivom, izvještava Rojters.

Cijena fjučersa američke WTI nafte je porasla za 16 centi ili 0,2 posto, na 81,38 dolara za barel na azijskom trgovanju u 07:31 časova po srednjoevropskom vremenu, nakon skoka od 3,8 odsto na prethodnoj sesiji.

Fjučersi sjevernomorske nafte Brent su ojačali za dva centa na 83,74 dolara po barelu, produživši uspon sa prethodne tgovinske sesije kada je cijena porasla za 3,5 procenata.

Predsjednik Federalnih rezervi Džerom Pauel rekao je u utorak da će privreda Sjedinjenih Država, najveći svetski potrošač nafte, trenutni skok infekcija kovidom-19 prebroditi uz samo “kratkotrajne” posljedice i da je centralna banka spremna za početak pooštravanja monetarne politike.

“Pauel je iznio uvjeravanja da će FED suzbiti rastuću inflaciju, što povećava izglede za podizanje kamatnih stopa u martu, ali je istovremeno rekao da je FED kadar da očuva snažan ekonomski rast netaknutim. To bi moglo da podstakne potražnju za naftom koja je osjetljiva na ekonomski rast“, kaže Leona Liu, analitičarka u singapurskoj kompaniji DejliFX.

Podaci Američkog instituta za naftu (API), međutim, sugerišu na slabiju potražnju za gorivom, budući da je, prema njihovoj evidenciji, pad zaliha sirove nafte manji nego što se očekivalo, dok su zalihe benzina i destilata porasle.

Zalihe sirove nafte u SAD su pale za 1,1 milion barela u sedmici završenoj 7. januara, prema tržišnim izvorima na koje se poziva API. To je manje od očekivanog pada od 1,9 miliona barela, koliko je predviđalo 10 analitičara u anketi Rojtersa.

S druge strane, optimizam na tržištu nafte poduprle su prognoze američke Uprave za energetske informacije (EIA) objavljene u utorak, prema kojima će ukupna tražnja za naftom u SAD-u porasti za 840.000 barela dnevno (bpd) u 2022. u odnosu na prethodnu godinu, naspram ranije prognoze o povećaju potražnje za 700.000 barela dnevno.

Biznis.ba

WASHINGTON – Nakon snažnog oporavka u 2021, globalna ekonomija se suočava s izrazitim usporavanjem uz prijetnje uzrokovane novim varijantama COVID-19 i povećanjem inflacije, duga i nejednakosti prihoda, što bi moglo ugroziti oporavak u ekonomijama u nastanku i razvoju, navodi najnoviji izvještaj Svjetske banke pod nazivom Globalni ekonomski izgledi.

“Očekuje se osjetno usporavanje globalnog rasta s 5,5 procenata u 2021, na 4,1 procenat u 2022. i 3,2 procenta u 2023, kako se neobično velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna i monetarna podrška prekidala širom svijeta. Brzo širenje omikron varijante ukazuje da će pandemija, vjerovatno, u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti da prekida ekonomske aktivnosti. Pored toga, primjetno usporavanje u glavnim ekonomijama – uključujući Sjedinjene Države i Kinu – će uticati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju”, saopšteno je iz Svjetske banke.

Dodaju da bi, u vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi valovi COVID-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja.

“Svjetska ekonomija se istovremeno suočava s COVID-19, inflacijom i neizvjesnosti politike i ne zna se kakva će biti potrošnja i monetarne politike vlada. Sve veća nejednakost i sigurnosni  problemi su naročito štetni za zemlje u razvoju“, rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.

„Da bi se više zemalja postavilo na povoljnu putanju rasta, potrebno je koordinirano međunarodno djelovanje, kao i sveobuhvatan niz odgovora nacionalnih politika.”

Usporavanje će se poklopiti s povećanjem razlika u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u razvoju.

Iz Svjetske banke dodaju da se očekuje da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s pet procenata u 2021. na 3,8 u 2022. i 2,3 u 2023. – što predstavlja nivo, iako opadajući, dovoljan da se proizvodnja i investicije varate u pred-padnemijske trendove u tim ekonomijama.

“Međutim, u ekonomijama u nastanku i razvoju se očekuje pad sa 6,3 procenta u 2021. na 4,6 u 2022. i 4,4, u 2023. Sve napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje; dok će proizvodnja u ekonomijama u nastanku i razvoju ostati četiri procenta ispod pred-pandemijskog obima. Za mnoge ranjive ekonomije, to će nazadovanje biti čak i veće, proizvodnja u slabim i sukobima zahvaćenim ekonomijama će biti 7,5 procenata ispod svog  pred-pandemijskog obima, a kod malih otočnih država 8,5 procenata ispod”, navedeno je u saopštenju.

U međuvremenu, rastuća inflacija – koja naročito teško pogađa radnike s niskim primanjima – ograničava monetarnu politiku. Na globalnom nivou i u naprednim ekonomijama, inflacija je na najvišim nivoima još od 2008. Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju, dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače svoju podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak – dosta prije završetka oporavaka.

Najnoviji izvještaj Globalni ekonomski izgledi sadrži analitičke odjeljke koji daju aktuelni uvid u tri prepreke koje se javljaju i stoje na putu trajnog oporavaka u zemljama u razvoju.

Prvi odjeljak, o dugu, poredi posljednje međunarodne inicijative za prevazilaženje problema neodrživog duga u zemljama u razvoju – Zajednički okvir G20 – s prethodnim koordiniranim inicijativama za olakšanje smanjenja duga. Uz napomenu da je COVID-19 doveo ukupni svjetski dug do najviših nivoa u posljednjih pola stoljeća, iako je okruženje kreditora postalo izuzetno složeno, zaključuje da će se buduće koordinirane inicijative za smanjenje duga suočavati s većim poteškoćama za ostvarivanje uspjeha. Primjena iskustva stečenih tokom prethodnih restrukturiranja na Zajednički okvir G20, može povećati njegovu efektivnost i izbjeći nedostatke s kojima su se suočavale ranije inicijative.

“Odluke koje kreatori politike donesu u narednih nekoliko godina će odrediti tok naredne decenije,” rekla je Mari Pangestu, upravna direktorica Svjetske banke za razvojnu politiku i partnerstvo.

“Neposredni prioritet bi trebalo biti osiguranje šire i ravnomjernije raspodjele vakcina, tako da se pandemija može staviti pod kontrolu. Ali rješavanje neostvarivanja napretka na razvoju, kao što je rastuća nejednakost, će zahtijevati istrajnu podršku. U vremenima visokog duga, od ključnog značaja će biti globalna saradnja da bi se pomoglo na povećanju finansijskih resursa za zemlje u razvoju, tako da one mogu ostvariti zeleni, otporan i inkluzivan rast.”

Drugi analitički odjeljak ispituje uticaje ekspanzije i recesijeciklusa na cijena proizvoda za tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju, od kojih većina zavisi u velikoj mjeri od izvoza proizvoda. U izvještaju se navodi da su ti ciklusi bili naročito intenzivni u posljednje dvije godine, kada su cijene proizvoda doživjele kolaps s pojavnom COVID-19, a potom su se, prošle godine povećale, u nekim slučajevima do najviših nivoa do sada.

Globalna makroekonomska kretanja i  faktori snabdijevanja roba će vjerovatno uticati na nastavak ekspanzije i recesije ciklusa na tržištu proizvoda. Za mnoge proizvode, ti se ciklusi mogu pojačati faktorima klimatskih promjena i energetske tranzicije u cilju napuštanja fosilnih goriva. Analiza takođe pokazuje da su porasti cijena roba od 1970tih bili uglavnom veći od njihovih padova, stvarajući značajne prilike za snažniji i održiviji rast u zemljama izvoznicama – ako provode discipliniranu politiku tokom perioda rasta, da bi iskoristile povoljne okolnosti.

Treći analitički odjeljak istražuje uticaj COVID-19 na nejednakosti u svijetu. Navodi da je pandemija povećala nejednakost prihoda u svijetu, dijelom dovodeći do preokreta u napretku ostvarenom u prethodne dvije decenije. Pandemija je povećala nejednakost i u mnogim drugim sferama ljudske aktivnosti – raspoloživost vakcina; ekonomski rast; pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti; te obim gubitka radnih mjesta i prihoda, koji se pokazao većim za žene, nisko-kvalificirane i radnike u neformalnom sektoru. Taj trend bi mogao ostaviti trajne posljedice: na primjer, gubici ljudskog kapitala uzrokovani prekidom obrazovanja se mogu preliti na naredne generacije.

Ayhan Kose, direktor Grupe za izglede Svjetske banke je  rekao: “U svjetlu projiciranog usporavanja rasta proizvodnje i investicija, ograničenog prostora za intervencije politike i značajnih rizika, koji zasjenjuju izglede, ekonomije u nastanku i razvoju će trebati pažljivo prilagoditi svoju fiskalnu i monetarnu politiku. Takođe trebaju provesti reforme da bi otklonile posljedice od pandemije. Te reforme bi trebale biti dizajnirane da unaprijede investicije i ljudski kapital, dovedu do preokreta u nejednakosti prihoda i rodnoj nejednakosti i da se suočavaju s izazovima klimatskih promjena.“

Objava Globalni rast će se smanjivati, slijedi ‘otežano zaduživanje’ za ekonomije u razvoju prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.