Oznaka: top

Potrošači i privreda trpe veliko opterećenje. Nakon pada ekonomskih aktivnosti početkom pandemije uslijedila je velika potražnja za energentima.

Cijene struje, plina i lož ulja u Njemačkoj naglo su porasle. U roku od nekoliko mjeseci umnogostručila se veleprodajna cijena plina popevši se na historijski maksimum. Uzrok su pored povećane potražnje i nenapunjena skladišta plina u zemljama, ali i smanjene isporuke pojedinih zemalja koje proizvode plin. Tu su i skupi emisioni certifikati, piše DW.

Njemački Savezni zavod za ekonomiju i kontrolu izvoza mjeri cijene. Portal za zaštitu potrošača Verivoks navodi da su se cijene od početka 2021. godine utrostručile. Na kratkoročnom tržištu plina tokom godine cijene zemnog gasa su se više nego usedmostručile. Megavatsat trenutno košta 150 eura, dugogodišnji prosjek cijene je bio između 10 i 25 eura.

Plin tokom godine poskupio za 50 posto

Verivox tvrdi da su troškovi jednog prosječnog domaćinstva koje troši oko 20.000 kilovatsati godišnje u 2021. godine bili prosječno 1.704 eura. Međutim, početkom godine iznosili su 1.162 eura. To je rast cijene od 47 posto.

“Početkom 2022. godine početi će da djeluju faktori koji dodatno povećavaju cijene”, kaže stručnjak za energiju Torsten Štork.

Osim veleprodajnih cijena, očekuje se rast nameta na emisiju ugljen-dioksida upotrebom fosilnih goriva i to već od januara, sa 25 na 30 eura po toni.

Štork kaže da to sve snabdjevače gasom prisiljava da povećaju cijene, i to značajno. Prema istraživanju Verivoxa 515 od 700 firmi koje se bave snabdijevanjem plinom najavile su da će u februaru povećati cijene u prosjeku za 23,1 posto. Pri godišnjoj potrošnji od 20.000 kilovatsati, to će značiti godišnje povećanje troškova za 339 eura.

Lož ulje je skuplje za 41 posto

Slično su se razvijale cijene u slučaju lož ulja. Naime, 100 litara je prije godinu dana koštalo prosječno 49 eura. U decembru je cijena bila 69 eura – to je plus od 41 posto.

“Cijena lož ulja u suštini prati razvoj međunarodne cijene nafte. Početkom pandemije ona je pala na historijski minimum. Trenutno su cijene lož ulja veće nego prije krize”, kaže stručnjak za energetska pitanja Štork.

Cijene električne energije porasle za 18 procenata

Prosječna cijena struje je od januara do septembra prošle godine porasla za 18,4 posto. Prosječno domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovatsati za to je početkom godine moralo da planira 1.171 eura, a u decembru je cijena bila 1.386 eura. Time je računa za struju za privatne potrošače povećan za 215 eura godišnje.

Verivox konstatuje da do sada nije postojala takva dinamika cijena na godišnjem nivou. Prema istraživanju, između jula i novembra, cijena električne energije za potrošače pet puta je obarala historijske rekorde. A na tržištima za kratkoročne kupovine već se barata cijenom od 325 eura. Do sada se višegodišnji prosjek cijene kretao između 35 i 55 eura.

Na početku nove godine, namet na kilovatsat za finansiranje obnovljive energije pao je sa 6,5 na 3,7 centi. To bi prosječno domaćinstvo rasteretilo na godišnjem nivou za 133 eura. Međutim, u isto vrijeme su porasli transportni troškovi na električnoj mreži na nivou cijele zemlje za oko četiri posto, dostižući još jednu rekordnu visinu. Čak 280 od 800 lokalnih snabdjevača električnom energijom najavili su porast cijena za februar 2022. prosječno za 7,6 procenata. Godišnje to opterećuje novčanik potrošača sa 100 eura više.

Porezi i nameti također utiču na cijene

Trebalo bi uzeti u obzir da se konačna cijena u Njemačkoj formira i na osnovu poreza i raznih nameta. Nabavna cijena struje i marža sačinjavaju svega jednu četvrtinu cijene. Dakle, najveći negativni uticaj na razvoj cijene električne energije ima država sa svojim nametima. Kod plina je to nešto drukčije, jer produkcioni i pogonski troškovi bivaju do 49 posto ugrađeni u cijenu, a u lož ulju je to 59 posto.

Jeftini snabdjevači zaustavljaju isporuku

Snabdjevači koji su imali politiku niskih cijena zapali su jedan za drugim u finansijske teškoće, jer njihove niske tarife koje su ugovorno nudili nisu mogle da pokriju sve veće dobavljačke cijene. Mnogi su proglasili insolventnost, jer nemaju dugoročne ugovore sa velikim proizvođačima energije.

Potrošači čiji je snabdjevač insolventan počinju dobijati energente od gradskih mreža, ali po nepovoljnoj tarifi za nove mušterije. Na primjer, kelnski veliki energetski koncern Rajnenergi od početka godine nudi struju za nove mušterije po cijeni od 72, 8 centi po kilovatsatu umjesto 30,76 cenata.

Ovi veliki snabdjevači rijetko dozvoljavaju da se promijeni tarifa, kao što je to bilo moguće ranije. Od 5. januara nove mušterije ponovo mogu da biraju između nekoliko tarifa, ali najjeftinija je i dalje 40 posto skuplja od one koju imaju stare mušterije.

Veće cijene i za industriju

Mnoge industrijske firme, velike i male imaju isti problem. Hiljade njih se nisu osigurale dugoročnim ugovorima, kako navodi list Handelsblat, a kod nekih od njih, isto kao kod privatnih mušterija, snabdjevači su insolventni i ne isporučuju više gas.

U listu Handelsblat navodi se i izjava vlasnika jedne veće private firme iz Sjeverne Rajne – Westfalen: “Rast cijena je bio već u trećem kvartalu tako dramatičan, da smo mislili da će uskoro početi da padaju.”

Ovaj preduzetnik iz oblasti mašinogradnje, koji kao i mnogi drugi, želi ostati anoniman, ima godišnji promet od dvije milijarde eura, i teško se preračunao: “Predugo smo čekali I propustili smo pravi trenutak”.

Njegovo preduzeće će sljedeće godine samo u Njemačkoj u pogonima platiti pet do šest miliona eura za struju i plin. Do sada su ti troškovi budžetirani sa tri miliona eura. Ne treba da čudi da preduzetnici koji ne mogu da podnesu eksplozivni rast cijena, sve glasnije zahtijevaju državnu pomoć.

Turska lira je nastavila danas uzlazni trend, dijametralno suprotan prošmjesečnom nekontolisanom padu, mada je Svjetska banka smanjila prognoze ekonomskog rasta zemlje.

Lira je ojačala na 13,73 lira za dolar na ranom trgovanju na Istanbulskoj berzi i stabilizovala se na nivou 13,79 do 08:24 časova po srednjoevropskom vremenu, izvještava Rojters.

Zahvaljujući dijelom inventivnim mjerama tržišnih regulatora, koje su pomogle da se smiri valutna kriza koja je eksplodirala krajem prošle godine, turska valuta se držala u rasponu od 13,7-13,94 lira za dolar tokom protekle nedjelje.

Tokom 2021. godine, izgubila je 44 posto vrijednosti prema dolaru, a prošle nedjelje je oslabila za 5,0 posto.

Procjenjuje se da je ova velika tržišna ekonomija u usponu porasla za snažnih 9,5 procenata u 2021. godini, uprkos tržišnim nestabilnostima posljednjih mjeseci, prema najnovijem izvještaju Svjetske banke o globalnim ekonomskim izgledima.

Međutim, Svjetska banka predviđa da će rast bruto domaćeg proizvoda Turske naglo usporiti na 2,0 posto ove godine i na 3,0 procenta u 2023. U izvještaju iz prošlog juna, ova međunarodna finansijska institucija je predviđala rast Turske od 5,0 odsto u 2021, i od 4,5 procenata u 2022. i 2023. godini.

Turska ekonomija, vrijedna 720 milijardi dolara, zabilježila je rast od 0,9 posto u 2019. i od 1,8 odsto u 2020. godini, usljed recesije izazvane s jedne strane valutnom krizom i, s druge strane, pandemijom virusa korona.

Nakon pada lire krajem decembra na rekordno nizak nivo od 18,4 lira za dolar, predsjednik Tajip Erdoan je najavio program čiji je cilj da motiviše štediše da ne konveruju depozite u domaćoj valuti u devize, tako što će deponentima biti nadoknađen bilo kakav gubitak uzrokovan slabljenjem lire.

Turska je u utorak ovaj program proširila i na korporativne depozitne račune, što je prema saopštenju Ministarstva finansija rezultirano privlačenjem oko 108 milijardi lira (7,8 milijardi dolara) na depozitne račune kompanija.

Biznis.ba

Korporacija za nuklearnu energiju Emirata (ENEC) saopštila je danas da će proizvoditi 85 odsto čiste električne energije u Abu Dabiju do 2025. godine.

Nuklearna elektrana Barakah ima potencijal da proizvodi milion tona vodonika godišnje, rekao je Mohamed Ibrahimal-Hamadi, glavni izvršni direktor ENEC-a, prenosi Rojters.

“Ovo gorivo sa niskim sadržajem ugljenika je od esencijanog značaja za prelazak na svijet sa neto nultom emisijom CO2“, rekao je on na konferenciji posvećenoj energetici.

Elektrana u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, prva je nuklearka u arapskom svijetu i dio je napora te zemlje Persijskog zaliva koja proizvodi naftu da diverzifikuje svoj energetski miks.

 

Biznis.ba

BEOGRAD – Za razliku od Zapadnog Balkana, gdje je tržište kripto – bankomata tek u povoju, u svijetu je ono dostiglo vrijednost od preko 75 miliona dolara. Najveće učešće u prihodima, više od 45 odsto, ima Sjeverna Amerika.

Tržište kripto-bankomata u svijetu trenutno vrijedi nešto više od 75 miliona dolara, procijenjuje se u izveštaju „Grand View Reaserch“, sa očekivanjima da će se povećati za preko 59 odsto do 2028. godine, zahvaljujući sve većem interesovanju za kriptovalute, piše portal Biznis i Finansije.

Prošle godine funkcionisalo je više od 29.000 ovakvih uređaja širom svijeta, najviše u Sjevernoj Americi, koja imala udio u ukupnim prihodima veći od 45 odsto.

Brzom rastu ovog tržišta u SAD doprinijelo je postavljanje bankomata na javnim mjestima, a prošle godine su američki operatori bitkoin bankomata oformili koaliciju “Cryptocurrency Compliance Corporative“, s ciljem da se usklade standardi radi sprečavanja zloupotreba na tržištu kripto valuta.

Predviđa se da će tržište kripto-bankomata najbrže rasti u azijsko-pacifičkim zemljama, naročito na Filipinima, zahvaljujući širenju 5G tehnologije i sve većem broju dvosmjernih bankomata za transakcije sa digitalnim valutama.

Hardverske komponente za kripto-bankomate, kao što su prekidači na vratima, automati za izdavanje novca, kutije za proširenje, reciklažni uređaji i kutije za gotovinu, učestvovale su sa preko 78 odsto u ukupnim prihodima na ovom tržištu.

Ipak, stručnjaci procenjuju da će narednih godina rasti najbrže softverska rješenja koja povezuju kripto-bankomate i računarstvo u oblaku. Zahvaljujući tome, oni koji pružaju ovakve usluge mogu imati potpunu kontrolu nad finansijskim transakcijama i pratiti njihovu usklađenost sa regulatornim zahtjevima.

Prošle godine bankomati za transakcije sa bitkoinom su preovlađivali na tržištu i ostvarili su nešto više od 30 odsto ukupnih prihoda. Na to utiče sve veća tražnja za ovom digitalnom valutom, ali i odluke pojedinih kompanija, poput Pej Pala, da omoguće plaćanje bitkoinom u trgovinskim objektima.

Očekuje se da će u narednom periodu značajan rast zabilježiti i bankomati koji nastoje da više promovišu upotrebu lajtkoina. Tome će doprinijeti i sve veći broj kompanija koje posluju sa bankomatima za bitkoin transakcije, ali daju mogućnost da se trguje i lajtkoinom, prenosi Blic.

“Kripto” Priština

Ugostitelji su prošle godine prednjačili u svijetu po dozvolama da se usluge plaćaju kriptovalutama. Oni su činili trećinu ukupnih plaćanja virtuelnim novcem, a primijetno je da se sve više kripto-bankomata instalira i u noćnim klubovima širom svijeta.

Podsjetimo da su domaći mediji krajem prošle godine, pozivajući se na neimenovani izvor, objavili da u Srbiji ima najviše bankomata u Prištini, ukupno četiri, dok se u Beogradu i Novom Sadu nalaze po dva, a jedan funkcioniše u Nišu. U Bosni i Hercegovini ih ima ukupno šest, tri u Banjaluci i isto toliko u Prijedoru, dok u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji nema nijednog bankomata za transakcije sa kriptovalutama.

Objava Raste tržište kripto-bankomata: Sve ih je više u noćnim klubovima prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Nakon snažnog oporavka u 2021., globalna ekonomija se suočava s izrazitim usporavanjem uz prijetnje uzrokovane novim varijantama Covid-19 i povećanjem inflacije, duga i nejednakosti prihoda, što bi moglo ugroziti oporavak u ekonomijama u nastanku i razvoju, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke pod nazivom Globalni ekonomski izgledi.

Očekuje se osjetno usporavanje globalnog rasta s 5,5 procenata u 2021., na 4,1 procenat u 2022. i 3,2 procenta u 2023., kako se neobično velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna i monetarna podrška prekidala širom svijeta.

Brzo širenje omikron varijante ukazuje da će pandemija, vjerovatno, u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti da prekida ekonomske aktivnosti. Pored toga, primjetno usporavanje u glavnim ekonomijama – uključujući Sjedinjene Države i Kinu – će uticati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju. U vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi valovi Covid-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, bi mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja.

– Svjetska ekonomija se istovremeno suočava s Covid-19, inflacijom i neizvjesnosti politike i ne zna se kakva će biti potrošnja i monetarne politike vlada. Sve veća nejednakost i sigurnosni problemi su naročito štetni za zemlje u razvoju. Da bi se više zemalja postavilo na povoljnu putanju rasta, potrebno je koordinirano međunarodno djelovanje, kao i sveobuhvatan niz odgovora nacionalnih politika – rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.

Usporavanje će se poklopiti s povećanjem razlika u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u razvoju. Očekuje se da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s 5 procenata u 2021. na 3,8 u 2022. i 2,3 u 2023. – što predstavlja nivo, iako opadajući, dovoljan da se proizvodnja i investicije varate u pred-padnemijske trendove u tim ekonomijama. Međutim, u ekonomijama u nastanku i razvoju se očekuje pad sa 6,3 procenta u 2021. na 4,6 u 2022. i 4,4, u 2023.

Sve napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje; dok će proizvodnja u ekonomijama u nastanku i razvoju ostati 4 procenta ispod pred-pandemijskog obima. Za mnoge ranjive ekonomije, to će nazadovanje biti čak i veće, proizvodnja u slabim i sukobima zahvaćenim ekonomijama će biti 7,5 procenata ispod svog pred-pandemijskog obima, a kod malih otočnih država 8,5 procenata ispod.

U međuvremenu, rastuća inflacija – koja naročito teško pogađa radnike s niskim primanjima – ograničava monetarnu politiku. Na globalnom nivou i u naprednim ekonomijama, inflacija je na najvišim nivoima još od 2008. Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju, dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače svoju podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak – dosta prije završetka oporavaka.

Najnoviji izvještaj Globalni ekonomski izgledi sadrži analitičke odjeljke koji daju aktuelni uvid u tri prepreke koje se javljaju i stoje na putu trajnog oporavaka u zemljama u razvoju. Prvi odjeljak, o dugu, poredi posljednje međunarodne inicijative za prevazilaženje problema neodrživog duga u zemljama u razvoju – Zajednički okvir G20 – s prethodnim koordiniranim inicijativama za olakšanje smanjenja duga. Uz napomenu da je Covid-19 doveo ukupni svjetski dug do najviših nivoa u posljednjih pola stoljeća, iako je okruženje kreditora postalo izuzetno složeno, zaključuje da će se buduće koordinirane inicijative za smanjenje duga suočavati s većim poteškoćama za ostvarivanje uspjeha. Primjena iskustva stečenih tokom prethodnih restrukturiranja na Zajednički okvir G20, može povećati njegovu efektivnost i izbjeći nedostatke s kojima su se suočavale ranije inicijative.

– Odluke koje kreatori politike donesu u narednih nekoliko godina će odrediti tok naredne decenije. Neposredni prioritet bi trebalo biti osiguranje šire i ravnomjernije raspodjele vakcina, tako da se pandemija može staviti pod kontrolu. Ali rješavanje neostvarivanja napretka na razvoju, kao što je rastuća nejednakost, će zahtijevati istrajnu podršku. U vremenima visokog duga, od ključnog značaja će biti globalna saradnja da bi se pomoglo na povećanju finansijskih resursa za zemlje u razvoju, tako da one mogu ostvariti zeleni, otporan i inkluzivan rast – rekla je Mari Pangestu, upravna direktorica Svjetske banke za razvojnu politiku i partnerstvo.

Drugi analitički odjeljak ispituje uticaje ekspanzije i recesijeciklusa na cijena proizvoda za tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju, od kojih većina zavisi u velikoj mjeri od izvoza proizvoda. U izvještaju se navodi da su ti ciklusi bili naročito intenzivni u posljednje dvije godine, kada su cijene proizvoda doživjele kolaps s pojavnom Covid-19, a potom su se, prošle godine povećale, u nekim slučajevima do najviših nivoa do sada. Globalna makroekonomska kretanja i faktori snabdijevanja roba će vjerovatno uticati na nastavak ekspanzije i recesije ciklusa na tržištu proizvoda. Za mnoge proizvode, ti se ciklusi mogu pojačati faktorima klimatskih promjena i energetske tranzicije u cilju napuštanja fosilnih goriva. Analiza takođe pokazuje da su porasti cijena roba od 1970-tih bili uglavnom veći od njihovih padova, stvarajući značajne prilike za snažniji i održiviji rast u zemljama izvoznicama – ako provode discipliniranu politiku tokom perioda rasta, da bi iskoristile povoljne okolnosti.

Treći analitički odjeljak istražuje uticaj Covid-19 na nejednakosti u svijetu. Navodi da je pandemija povećala nejednakost prihoda u svijetu, dijelom dovodeći do preokreta u napretku ostvarenom u prethodne dvije decenije. Pandemija je povećala nejednakost i u mnogim drugim sferama ljudske aktivnosti – raspoloživost vakcina; ekonomski rast; pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti; te obim gubitka radnih mjesta i prihoda, koji se pokazao većim za žene, nisko-kvalificirane i radnike u neformalnom sektoru. Taj trend bi mogao ostaviti trajne posljedice: na primjer, gubici ljudskog kapitala uzrokovani prekidom obrazovanja se mogu preliti na naredne generacije.

– U svjetlu projiciranog usporavanja rasta proizvodnje i investicija, ograničenog prostora za intervencije politike i značajnih rizika, koji zasjenjuju izglede, ekonomije u nastanku i razvoju će trebati pažljivo prilagoditi svoju fiskalnu i monetarnu politiku. Takođe trebaju provesti reforme da bi otklonile posljedice od pandemije. Te reforme bi trebale biti dizajnirane da unaprijede investicije i ljudski kapital, dovedu do preokreta u nejednakosti prihoda i rodnoj nejednakosti i da se suočavaju s izazovima klimatskih promjena – rekao je Ayhan Kose, direktor Grupe za izglede Svjetske banke.

Biznis.ba / FENA

LONDON – Moderna i Pfizer, kao i njen njemački partner BioNTech, dominiraće tržištem vakcina 2022. godine s kumulativnom prodajom većom od 90 milijardi dolara, prognozira britanska analitička firma Airfinity.

Kako se navodi, njihovi konkurenti – švedsko -britanska AstraZeneca, američki Johnson & Johnson te ruski Nacionalni istraživački centar za epidemiologiju i mikrobiologiju N.F. Gamaleija gdje je stvoren Sputnik V, kao i novi učesnici na tržištu poput američkog Novavaxa, zauzeće ostatak tržišta procenjen na 124 milijarde dolara.

“Podaci o prodaji su bez presedana”, rekao je izvršni direktor Airfinity-ja Rasmus Bek Hansen i dodao da očekuje nastavak visokog nivoa prodaje tokom iduće godine, budući da će države nastojati da održe visok nivo zaštite od koronavirusa, a zemlje s niskim i srednjim dohotkom imaće želju da se približe nivou vakcinacije postignutim u bogatijim zemljama.   Agencije

Objava Evo ko će dominirati tržištem vakcina u 2022. godini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

VAŠINGTON – Predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas pozvao je da se ubrza ublažavanje dugova zemalja u razvoju uz puno učešće Kine, upozorivši da svako odlaganje povećava rizike po njihove ekonomije od viših kamatnih stopa, devalvacije valuta i prehrambene nesigurnosti.

Malpas je na konferenciji za novinare, povodom predstavljanja novog izvještaja Svjetske banke o svjetskim ekonomskim izgledima, rekao da se najsiromašnije zemlje suočavaju sa servisiranjem 35 milijardi dolara duga državnim i privatnim kreditorima, prenosi Rojters.

Naveo je da otplata dugova podrazumeva da najsiromašnije države ne mogu taj novac da koriste za rješavanje problema i borbu protiv pandemije kovid-19, te da se više od 40 posto ukupnog iznosa odnosi na dug Kini.

„Rastu rizici od haotičnog neizvršavanja obaveza“, rekao je Malpas.   Tanjug

Objava Najsiromašnije pritiska 35 milijardi dolara duga prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.