Biznis info portal – Bilans.ba

Oznaka: top

  • Hirurg iz Foče u Kataru niže uspjehe: “U Bosni nisam vidio perspektivu za sebe, ali ni svoju porodicu”.

    Hirurg iz Foče u Kataru niže uspjehe: “U Bosni nisam vidio perspektivu za sebe, ali ni svoju porodicu”.

    Sudbina, stanje u BiH, ali i znanje i rezultati, poznatog hirurga, dr. Dražana Erića 2018. godine smjestili su u Katar, gdje je dio tima najveće privatne klinike „Al Emadi“ u Dohi i, zajedno s njima, niže uspjehe.

    Brojni podvizi

    Jedan od najboljih mladih bh. plastičnih hirurga u fočanskoj bolnici pravio je prave podvige izvodeći i najkompliciranije hirurške zahvate poput replantacija dijela šake, prsta, rekonstrukcije teških povreda. Prije više od tri godine prihvatio je ponudu koja se ne odbija, a nakon šest mjeseci pridružili su mu se supruga i djeca.

    – U Dohi živi već jedna zajednica ljudi iz BiH, ali i cijele bivše Jugoslavije. Imamo dosta uspješnih ljekara, arhitekata, jer se Doha gradi za Svjetsko prvenstvo u fudbalu. S njima se uglavnom družimo, tu smo se adaptirali i navikli, pa se osjećamo približno kao kod kuće – kaže Erić.

    Podsjeća da su razlozi zbog kojih je napustio BiH slični kao i u stotinama hiljada sličnih priča. Često to nije materijalni status, već mogućnost napredovanja, pa i opremljenost zdravstvenih ustanova.

    – Odlučio sam se za odlazak jer u Bosni nisam vidio daljnju perspektivu za sebe, ali ni svoju porodicu. Situacija politički nije bila stabilna, a sad je još više ugrožena, ako se tako nastavi – a hoće, jer za ovoliko se ništa promijenilo nije – onda će još više mladih ljudi napuštati zemlju. Problem je što odlaze ljudi koji su kvalifikovani, fakultetski obrazovani, zajedno s porodicama. Mi smo u Bosni dobro živjeli, ali razlog nije ekonomski, već nesigurnost, nestabilnost, neperspektivnost – pojašnjava dr. Erić.

    Fabrike i farme

    U Katar je prodrla turska kuhinja, odgovara na naše pitanje kako živi bez bosanskih specijaliteta, a u blizini su i grčki, restorani iz Libana, evropski, mediteranski.

    – Nakon blokade Katara u junu 2017. država se okrenula vlastitoj proizvodnji pa imaju fabrike mlijeka i mliječnih proizvoda. Imaju i svoje farme, poljoprivredna dobra. U pustinji to rade tako što navodnjavaju i prave staklenike, tako da proizvode sve vrste voća i povrća. Blokada je okončana, ali napravljen je veliki iskorak – ističe Erić, kojem je humus najdraže jelo na novoj adresi.

    Božić u grčkoj crkvi

    Veliki hrišćanski praznik Erić je dočekao u grčkoj pravoslavnoj crkvi, u posebnom kompleksu u kojem se susreću ljudi svih velikih svjetskih religija. Prisustvovao je i obredu paljenja badnjaka koji je predvodio vladika katarski.

    – Katarski emir dao je veliki posjed da se napravi religijski kompleks. U njemu su sve crkve, od pravoslavnih, katoličkih, anglikanskih, protestantskih… Pravoslavci imaju grčku pravoslavnu crkvu i tu se obilježavaju Božić i ostali vjerski obredi i praznici – kaže on.

    (Haber.ba)

  • Skijaši okupirali bh. planine

    Skijaši okupirali bh. planine

    Turistički radnici u skijaškim centrima u Bosni i Hercegovini zadovoljno trljaju ruke jer su im staze prepune skijaša, a rezervacije imaju i za naredni period.

    Naime, kako kažu, najveći broj gostiju je iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, ali bilježe i veliki broj gostiju iz dijaspore.

    Dejan Ljevnaić, direktor Olimpijskog centra “Jahorina”, kaže za “Nezavisne novine” da ovaj centar nastavlja s dobrim rezultatima, da se novi rekordi nižu iz dana u dan i da olimpijska ljepotica blista punim sjajem.

    “Mnogobrojne investicije koje smo uradili tokom ljeta u potpunosti su opravdane kada iznesemo činjenice da je Jahorina apsolutno popunjena. I ne samo Jahorina. U periodu praznika do 10. januara nemoguće je pronaći slobodan smještaj čak ni u Palama, Istočnom Sarajevu i Sarajevu i to sve zbog Jahorine”, kazao je Ljevnaić.

    Prema njegovim riječima, Jahorina je definitivno mjesto sakupljanja domaćih i turista iz regiona.

    “U ovom terminu trenutno bilježimo najveći broj turista iz Hrvatske i Slovenije, zatim su zastupljeni turisti iz Srbije, Crne Gore, Mađarske. Zaista nam imponuje što se svi vraćaju na Jahorinu, iako su ove godine otvoreni svi ski-centri u Evropi koji nisu radili prošle godine”, ističe Ljevnaić za “Nezavsine novine”. Kako je pojasnio, za 35 dana skijanja na Jahorini skijalo je 75.000 skijaša, što je za 50 odsto bolje u odnosu na isti period prošle godine.

    “Zahvaljujući novim investicijama i poboljšanju ponude te bogatom zabavnom programu i koncertima, siguran sam da je ispred nas najuspješnija ski-sezona u istoriji”, kaže Ljevnaić.

    Što se tiče cijena, ističe da su ih ove sezone minimalno povisili.

    “Cijene karata za korištenje naših staza u ovoj skijaškoj sezoni blago su povećane u odnosu na prošlogodišnje. Tako cijena dnevne ski-karte za odraslu osobu u toku sezone iznosi od 55 do 65 KM, dok jedna od omiljenih ski-karata svih posjetilaca, kako lokalnih, tako i iz drugih zemalja, iznosi 440 KM, takođe, za odraslu osobu, a u pitanju je ski-karta 10 u sezoni”, dodao je Ljevnaić.

    U skijalištu “Ski Vlašić”, gdje je cijena dnevnog ski-pasa 30 KM, kažu da je sezona dosad odlična te da je u danima Nove godine bilo najviše gostiju. Dodaju da su prošle godine na ovom skijalištu uglavnom prevladavali domaći gosti, dok ove sezone bilježe veliki broj gostiju iz dijaspore.

    “Slobodno možemo reći da je ove sezone dijaspora preplavila naše skijalište, a posebno u periodu katoličkog Božića i oko Nove godine”, ističu iz “Ski Vlašića” za “Nezavisne novine” i dodaju da u narednom periodu očekuju domaće goste.

    Zvonko Bagarić, direktor “Adria Ski Kupresa” na Kupresu, kaže da su zadovoljni sezonom i rekorde obaraju svake godine.

    “Staze su pune prirodnog snijega i skijalište radi sve vrijeme. U odnosu na prošlu godinu, ova sezona je dosta bolja jer je ranije i počela”, kazao je Bagarić za “Nezavisne novine”. Dodao je da su u vrijeme katoličkog Božića imali dosta gostiju iz Hrvatske, tačnije iz Zadra i Dubrovnika, kao i građana iz RS, u najvećem broju iz Banjaluke i Mrkonjić Grada.

    (Nezavisne)

  • Tri puta više pijemo stranu nego domaću vodu

    Tri puta više pijemo stranu nego domaću vodu

    Na domaće tržište u 11 mjeseci prošle godine dotekla je voda vrijedna više od 170 miliona maraka, što je više od tri puta više u odnosu na količinu vode koju je BiH izvezla u inostranstvo.

    Naime, kako kažu ekonomisti većina građana nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća uvoznoj robi.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom 11 mjeseci 2021. godine u BiH su uvezene 177 tone vode u vrijednosti višoj od 170 miliona maraka, dok je tokom čitave 2020. uvezeno 158 tona u vrijednosti od 146 miliona KM.

    “BiH je za 11 mjeseci 2021. godine što se tiče uvoza vode skoro dostigla predpandemijsku godinu kada je u toku čitave godine  uvezeno vode u vrijednosti većoj od 171 miliona maraka”, kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Francuske i Njemačke.

    Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Turske, odakle nam je stigla voda vrijedna 19.107 KM . Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama iz Saudijske Arabije.

    S druge strane, izvoz je dosta skromniji od uvoza, pa je  tako BiH izvezla  vode u vrijednosti oko 51 miliona KM.

    “Najviše vode smo izvezli u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru”, kazali su iz UIO BiH.

    Komentarišući podatke o uvozu vode, Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” ističe da je ovo upravo odličan primjer zašto je bilo pogrešno nadati se “povratku na staro” tokom pandemije, jer naša ekonomija nije bila u dobrom stanju ranije i mnogo je toga negativnog što je pandemija u određenoj mjeri privremeno ublažila.

    “U početnoj fazu prekida transportnih veza i prestanka ili znatnog smanjenja uvoza određenih proizvoda konačno su i oni autodestruktivni građani koji preferiraju uvoznu robu bili prinuđeni kupovati domaće proizvode, a manja potrošnja u ugostiteljstvu gdje također često dominiraju uvozni proizvodi je opet umanji tražnju za uvozom”, pojašanjava Gavran.

    Dodaje da nažalost, izgleda da većina nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća na uvoznu  robi čak i u najbesmislenijoj kategoriji od svih a to je uvoz vode.

    “Ne postoji nijedan kriterij kojim se uvozna voda može smatrati boljim izborom – niti je kvalitetnija, niti je jeftinija, u prosjeku, jednostavno razumnog razloga za njen izbor nema”, ističe Gavran.

    Kako je rekao jedino što možemo konstativati da je ovaj ogroman odliv novca potpuno neopravdan i štetan.

    “Jedan od razloga sigurno je i to što domaći proizvođača za promociju ili imaju ograničena sredstva kako u ugostiteljstvu tako i u medijskom prostoru”, ističe Gavran i zaključuje da je ključni problem pogrešan izbor kupaca.

    Uvoz vode  po godinama

    Period   Masa (kg)            Vrijednost (KM)

    01.01-30.11.2021             177,282.152       170.062,882

    01.01-31.12.2020             158,613.389       149.096,882

    01.01-31.12.2019             189.198,957       171.176,100

    01.01-31.12.2018             171.400,873       154,382,889

    01.01-31.12.2017             166,122.310       143.845,111

    Izvoz iz BiH po godinama

    Period   Masa (kg)            Vrijednost (KM)

    01.01-30.11.2021             88.086,689          40.420,510

    01.01-31.12.2020             98.203,887          42.917,794

    01.01-31.12.2019             110.356,824       51.417,605

    01.01-31.12.2018             120.457,874       56.661,339

    01.01-31.12.2017             101.967,084       49.467,881

    (nezavisne)

  • Musk zaradio pa izgubio 30 milijardi dolara

    Musk zaradio pa izgubio 30 milijardi dolara

    Bogatstvo Elona Muska oscilira u prvoj nedjelji januara, pa je za samo nekoliko dana zaradio i onda izgubio skoro 30 milijardi dolara.

    Izvršni direktor Tesle je sada, prema “Forbesu”, “težak” 271,5 milijadi dolara, a prije samo tri dana je zbog skoka vrijednosti dionica od 13,5 odsto njegovo bogatstvo bilo procjenjeno na više od 300 milijardi dolara, prvi put od novembra prošle godine.

    “Forbes”, međutim, konstatuje, da je njegova zarada “kako došla tako i otišla”.

    (Tanjug)

  • Banke u BiH ne očekuju rast kamatnih stopa u 2022. godini

    Banke u BiH ne očekuju rast kamatnih stopa u 2022. godini

    SARAJEVO – Predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle izjavio je da u 2022. nije realno očekivati rast kamatnih stopa na kredite fizičkih, ali i pravnih lica.

    Foto: Fena/UBBiH

    „Jasno je da bi prema rastu inflacije, a pogotovu očekivanju još većeg rasta u ovoj godini to bilo teoretski očekivano. Kažem teoretski jer po ekonomskim kriterijima bi to bilo normalno – očekivano. Situacija sa kamatama u EU je takva da, bez obzira na inflaciju, do sredine 2023. Evropska centralna banka neće dirati kamate, a i ako bi ih nakon toga podizala to bi bilo postepeno u promilima“, naveo je Kutle.

    Dodao je da je potražnja za kreditima puno manja od ponude tako da banke u BiH ne mogu ni razmišljati o povećanju kamata.

    Kutle je precizirao da su u BiH kamate na sve kredite, osim na minus po tekućem računu, manje od tržišno očekivanih, što dugoročno nije dobro.

    „Nije dobro jer se na taj način ne može razvijati zdrava konkurencija i tako potreban rast. One kratkoročno, i kod nas kao i u EU, pomaže slabima a dugoročno uništavaju zdrave“, smatra Kutle.

    Istakao je da nije realno očekivati ni značajnije smanjenje kamatnih stopa, niti bi to dovelo do bilo kakvog pozitivnog pomaka.

    „Iluzija je da je visina kamata bilo kakav problem u BiH i ko se ne može razvijati sa ovakvom kamatom on ima problem sa kvalitetom proizvoda, a ne sa cijenom kapitala“, dodao je Kutle. Fena

    Objava Banke u BiH ne očekuju rast kamatnih stopa u 2022. godini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Džindić: Pitanje gasa riješiti na odgovoran način, a ne press konferencijom

    Džindić: Pitanje gasa riješiti na odgovoran način, a ne press konferencijom

    Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Džindić pozvao je ministra za komunalne poslove i infrastrukturu Kantona Sarajevo Envera Hadžiahmetovića na radni sastanak u Vladu Federacije BiH u ponedjeljak, 10. januara, kako bi zajednički riješili problematiku snabdijevanja gasom.

    Kako je naveo u pozivu, cijeni njihove napore da se pronađe rješenje kojim bi se smanjio udar na korisnike zbog povećanja cijena gasa, ali je Kantonalnu vladu obavijestio da se Vlada FBiH još od početka 2021. godine kontinuirano bavi ovim pitanjem te su poduzete brojne akcije kako bi se u potpunosti amortizirao udar povećanja cijena gasa koji se dešavao tokom cijele 2021. godine.

    – Također, izražavamo potpunu spremnost za sagledavanje svih eventualnih rezervi kada je u pitanju formiranje cijene gasa do krajnjih potrošača što obuhvata sagledavanje troškova, marži kao i organizacionih i kadrovskih optimuma i kantonalnih preduzeća – naveo je Džindić u dopisu.

    Mišljenja je da je ovo zadatak koji je potrebno interno i odgovorno izvršiti, a ne činiti to putem konferencija za medije te je pozvao ministra Hadžiahmetovića na sastanak u ponedjeljak dođe s odgovarajućim podacima, ali i da se sastanku po potrebi pridruže i njegovi saradnici.

    Predstavnici Vlade KS pozvali su ranije Vladu Federacije Bosne i Hercegovine da ih do utorka naredne sedmice obavijeste na koji način planiraju učestvovati u subvenciji cijene plina, budući da je u posljednjih nekoliko mjeseci cijena porasla za 37,8 posto.

     

    Biznis.ba / FENA

  • KUTLE OBRAZLOŽIO DA LI ĆE DOĆI DO RASTA kamatnih stopa u ovoj godini

    KUTLE OBRAZLOŽIO DA LI ĆE DOĆI DO RASTA kamatnih stopa u ovoj godini

    Jasno je da bi prema rastu inflacije, a pogotovo očekivanju još većeg rasta u ovoj godini to bilo teoretski očekivano. Kažem teoretski jer po ekonomskim kriterijima bi to bilo normalno – očekivano. Situacija sa kamatama u EU je takva da, bez obzira na inflaciju, do sredine 2023. Evropska centralna banka neće dirati kamate, a i ako bi ih nakon toga podizala to bi bilo postepeno u promilima – naveo je Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH.

    Ne može se razvijati zdrava konkurencija

    Dodao je da je, nažalost, potražnja za kreditima je dosta manja od ponude tako da banke u BiH ne mogu ni razmišljati o povećanju kamata. Kutle je precizirao da su u BiH kamate na sve kredite, osim na minus po tekućem računu, manje od tržišno očekivanih, što dugoročno nije dobro.

    – Nije dobro jer se na taj način ne može razvijati zdrava konkurencija i tako potreban rast. One kratkoročno, i kod nas kao i u EU, pomaže slabima a dugoročno uništavaju zdrave – smatra Kutle.

    Avaz.ba

    Realno ne bi dovelo do pozitivnog pomaka

    Istakao je da nije realno očekivati ni značajnije smanjenje kamatnih stopa, niti bi to dovelo do bilo kakvog pozitivnog pomaka.

    – Iluzija je da je visina kamata bilo kakav problem u BiH i ko se ne može razvijati sa ovakvom kamatom on ima problem sa kvalitetom proizvoda, a ne sa cijenom kapitala – dodao je Kutle.

    Potcrtao je da je, nažalost po sve nas i budućnost ove zemlje, potražnja za kreditima na nivou koja ne obećava brzi rast i razvoj. Zašto je to tako zahtijevalo bi dublju analizu, ali je jasno da se situacija neće brzo promijeniti na bolje – tvrdi Kutle.

    Objava KUTLE OBRAZLOŽIO DA LI ĆE DOĆI DO RASTA kamatnih stopa u ovoj godini prenesena sa portala Aloonline.ba.

  • Objavljena konačna lista projekata koji će biti predstavljeni na izložbi EXPO

    Objavljena konačna lista projekata koji će biti predstavljeni na izložbi EXPO

    Komisija za izbor privrednika koji će uz paket podrške Ministarstva privrede Kantona Sarajevo predstavljati Bosnu i Hercegovinu na svjetskoj izložbi EXPO 2020 Dubai objavila je danas konačnu listu privrednih subjekata čiji će projekti biti predstavljeni na ovoj izložbi.

    Prvih deset s konačne liste imat će priliku predstaviti svoje projekte na ovoj izložbi, a ukoliko neko od prvih deset iz bilo kojeg razloga odustane od učešća, Ministarstvo će pozvati sljedećeg s ove liste – saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.

    Lista privrednih subjekata čiji projekti ispunjavaju, ali i onih koji ne ispunjavaju uvjete Poziva dostupna je na web stranici Ministarstva privrede KS.

    Obzirom da je završen proces izbora za sve tri kategorije – kompanije, turističke zajednice i projekte, spreman je i program predstavljanja industrija na izložbi EXPO 2020 Dubai, prema kojem turističke zajednice i kompanije iz oblasti turizma na EXPO 2020 Dubai putuju u nedjelju, 9. januara.

    Oblast turizma na ovoj izložbi predstavljat će 15 kompanija i tri turističke zajednice, koje će tokom petodnevnog boravka učestvovati na nekoliko foruma. Najbitniji od njih je cjelodnevni Travel & Connectivity Business Forum – Poslovni forum putovanje i spajanje.

    Prema biznis programu, nakon turizma, krajem mjeseca predstavit će se 19 kompanija iz kategorije „ostale industrije“, a u drugoj polovini februara priliku da se predstave na izložbi EXPO 2020 Dubai, imat će sedam kompanija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene inudstrije.

    Početkom marta u Dubai putuju predstavnici ukupno 21 kompanije, 11 iz oblasti IT industrije i 10 kompanija koje će predstaviti svoje projekte, među kojima je i projekat aerodroma iz Bihaća.

    U posljednjoj sedmici marta planirano je predstavljanje kompanija iz oblasti šumarstva i drvne industrije, metalno – prerađivačke industrije i auto industrije, ukupno 15 kompanija – navodi se u saopćenju.

    Biznis.ba / FENA

  • UN: Cijene hrane u 2021. porasle za 28 odsto

    UN: Cijene hrane u 2021. porasle za 28 odsto

    NJUJORK – Indeks cijena hrane za 2021. godinu iznosio je u prosjeku 125,7 poena, što je za 28,1 odsto više nego prethodne godine, stoji u izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) UN.

    Foto: Pixabay

    Iako su cijene hrane pred kraj godine, tačnije u decembru, bile nešto niže, njihov ukupni rast u 2021. dostigao je desetogodišnji rekord.

    Abdolreza Abasian, glavni ekonomista iz ove organizacije, rekao je tim povodom da je uobičajeno da poslije ovako oštrog rasta cijena uglavnom dođe do pojeftinjenja, kada se zadovolji tražnja za određenom robom na tržištu.

    Međutim ovaj put se zbog visokih troškova proizvodnih inputa, pandemije, ali i problema sa transportom i klimatskim promjenama, ne očekuje pad cijena hrane, bar ne u ovoj godini.

    Ništa optimističnije nisu ni prognoze domaćih stručnjaka za naše tržište. Oni očekuju da će cijene hrane u Srbiji rasti bar do sredine ove godine, ako ne i duže. Biznis i finansije

    Objava UN: Cijene hrane u 2021. porasle za 28 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Ministar Dedić posjetio Čapljinu: Prioritet je povećati proizvodnju hrane

    Ministar Dedić posjetio Čapljinu: Prioritet je povećati proizvodnju hrane

    Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je posjetio poljoprivredne proizvođače i projekte na području općine Čapljina čiju realizaciju prati i podržava ministarstvo kroz strukturne mjere podrške.

    Na plantažama firme Agroherc Organic koje se prostiru na 140 ha zemljišta u prošloj godini podignuta je plantaža od 5.000 sadnica masline, a u planu je podizanje novih zasada masline i šipka za koje je urađena rekultivacija i priprema zemljišta.

    – Ukupno smo do sada investirali oko 10 miliona KM. U proljetnoj sjetvi planiramo nove zasade masline i šipka – kazao je jedan od vlasnika Admir Rahimić.

    Kompaniju Adria Hishtil koja se bavi rasadničkom proizvodnjom u plastenicima, na površini od 22 ha i ostvaruje oko 90 posto izvoza u 16 zemalja, Federalno ministarstvo poljoprivrede je podržalo u proširenju proizvodnih kapaciteta. Kompanija Dominant koja se bavi rasadničkom proizvodnjom i proizvodnjom voća podršku je ostvarila u podizanju novih višegodišnjih zasada.

    U pratnji ministra Dedića bili su i direktor PIU jedinice Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Halil Omanović, te predsjednik Odbora za poljoprivredu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Ahmed Džubur.

    Ministar Dedić je obišao i pogone kompanije Lasta, a od novog vlasnika Petra Ćorluke informiran je da je u novoinstalirane pogone za proizvodnju keksa investirano oko 20 miliona eura koji mogu odgovoriti najmodernijim zahtjevima evropskog i svjetskog tržišta.

    – Kompanija Lasta ima u planu i sadnju smokve i lješnjaka, što planiramo organizirati u saradnji s kooperantima. Sve navedeno poslužit će nam kao sirovina u ovim pogonima za proizvodnju keksa. Montaža proizvodnih mašina je pri kraju, a to ujedno znači da će proizvodi s traka ove kompanije uskoro pronaći svoje mjesto na domaćem i inostranom tržištu – istakao je Čorluka.

    Zahvalio se na podršci u realizaciji ove investicije Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

    – U prošloj godini podržali smo veliki broj novih investicija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, a jedna od njih je i ova tvornica koja ima svoju tradiciju. Vjerujem da će organizacijom otkupa i prerade domaćih poljoprivrednih proizvoda od smokve, višnje, trešnje i lješnjaka ovi prerađivački kapaciteti doprinijeti povećanju dodane vrijednosti, stabilnijem i većem prihodu malih poljoprivrednih proizvođača i rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta – kazao je ministar Dedić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

    Biznis.ba / FENA