Oznaka: top

BEOGRAD – Devizne rezerve Srbije povećane su u 2021. godini za tri milijarde evra i na kraju novembra iznose 16,5 milijardi evra, rekla je guvernerka Narodne banke Jorgovanka Tabaković.

Devizne rezerve, koje su jedan od najvažnijih stubova sadašnje i buduće stabilnosti, znatno su veće nego prije krize, navode iz NBS.

„Pored toga, povećane su i rezerve zlata za 1,7 tonu i sada iznose rekordnih 37,2 tone“, rekla je Tabakovićeva.

U trezore NBS vraćeno je sve zlato iz inostranstva, ukupno 13 tona, kao dodatna garancija postignute finansijske stabilnosti.

Priliv stranih direktnih investicija iznosio je oko 3,6 milijardi evra (prema poslednjim podacima), tako da se Srbija po prilivu stranih direktnih investicija približila rekordnoj 2019. godini, ističu u NBS.

Nakon izuzetno niskog nivoa u 2020. godini, inflacija je u 2021. godini privremeno povećana u Srbiji i u gotovo svim drugim zemljama u svetu, kažu u centralnoj banci.

„Osnovu kretanja inflacije u 2021. godini činili su privremeni faktori, pre svega snažan rast svetskih cena energenata i hrane, kao i troškovni pritisci usled zastoja u globalnim lancima snabdevanja. Po prestanku delovanja faktora iz međunarodnog okruženja koji su vodili inflaciju u 2021. godini, odnosno sa stabilizacijom svetskih cena energenata i hrane, postepenim rešavanjem problema zastoja u globalnim lancima snabdevanja i dolaskom nove poljoprivredne sezone, od drugog tromesečja 2022. godine očekujemo da inflacija uspori i da se vrati u granice cilja sredinom godine“, ističe Tabakovićeva.

Ona objašnjava da se srpska ekonomija oporavila u relativno kratkom vremenskom periodu i nivo prije pandemije prestigla već u prvom tromesečju 2021. godine.

„Pritom, zahvaljujući povoljnoj makroekonomskoj perspektivi zemlje, visokom prilivu stranih direktnih investicija i efektima investicija iz prethodnog perioda, procene za rast Srbije u 2021. godini konstantno smo revidirali naviše, što su činile i relevantne međunarodne institucije“, istakla je Tabakovićeva. Tanjug

Objava Devizne rezerve Srbije povećane za tri milijarde evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle izjavio je za Fenu da u 2022. nije realno očekivati rast kamatnih stopa na kredite fizičkih, ali i pravnih lica.

– Jasno je da bi prema rastu inflacije, a pogotovu očekivanju još većeg rasta u ovoj godini to bilo teoretski očekivano. Kažem teoretski jer po ekonomskim kriterijima bi to bilo normalno – očekivano. Situacija sa kamatama u EU je takva da, bez obzira na inflaciju, do sredine 2023. Evropska centralna banka neće dirati kamate, a i ako bi ih nakon toga podizala to bi bilo postepeno u promilima – naveo je Kutle.

Dodao je da je, nažalost, potražnja za kreditima puno manja od ponude tako da banke u BiH ne mogu ni razmišljati o povećanju kamata.

Kutle je precizirao da su u BiH kamate na sve kredite, osim na minus po tekućem računu, manje od tržišno očekivanih, što dugoročno nije dobro.

– Nije dobro jer se na taj način ne može razvijati zdrava konkurencija i tako potreban rast. One kratkoročno, i kod nas kao i u EU, pomaže slabima a dugoročno uništavaju zdrave – smatra Kutle.

Istakao je da nije realno očekivati ni značajnije smanjenje kamatnih stopa, niti bi to dovelo do bilo kakvog pozitivnog pomaka.

– Iluzija je da je visina kamata bilo kakav problem u BiH i ko se ne može razvijati sa ovakvom kamatom on ima problem sa kvalitetom proizvoda, a ne sa cijenom kapitala – dodao je Kutle.

Potcrtao je da je, nažalost po sve nas i budućnost ove zemlje, potražnja za kreditima na razini koja ne obećava brzi rast i razvoj.

– Zašto je to tako zahtijevalo bi dublju analizu, ali je jasno da se situacija neće brzo promijeniti na bolje –  tvrdi Kutle.

 

(Biznis.ba / Fena)

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier službeno je imenovao Joachima Nagela novim guvernerom centralne banke ove države.

Pedesetpetogodišnji ekonomist preuzeo je dužnost već na prelazu u 2022. godinu, a službeno je imenovan na današnjoj svečanosti u predsjedničkoj palati Bellevue u Berlinu, javlja DPA.

Nagel preuzima dužnost od Jensa Weidmanna, koji je podnio ostavku u oktobru prošle godine iz privatnih razloga, nakon gotovo 10 godina provedenih na čelu Bundesbanka.

Njegov drugi osmogodišnji mandat trebao je završiti u aprilu 2027. godine.

Nagel je bio u izvršnom odboru Bundesbanka od 2010. do 2016. godine, a potom je prešao u državnu razvojnu banku.

U Bundesbank se vraća iz Banke za međunarodna poravnanja (BIS).

Član je Socijaldemokratske stranke (SPD), koja je nedavno formirala novu koalicionu vladu sa Zelenima i liberalnom Slobodnom demokratskom strankom (FDP).

Na guvernersku poziciju dolazi na prijedlog kancelara Olafa Scholza iz SPD-a i ministra finansija Christiana Lindnera iz FDP-a.

Biznis.ba / FENA

Energenti u Njemačkoj je 2021.godini poskupjela kao nikada do sada. Potrošači i privreda trpe veliko opterećenje. Nakon pada ekonomskih aktivnosti početkom pandemije uslijedila je velika potražnja za energentima.

Cijene struje, plina i lož ulja u Njemačkoj naglo su porasle. U roku od nekoliko mjeseci umnogostručila se veleprodajna cijena plina popevši se na historijski maksimum. Uzrok su pored povećane potražnje i nenapunjena skladišta plina u zemljama, ali i smanjene isporuke pojedinih zemalja koje proizvode plin. Tu su i skupi emisioni certifikati, piše DW.

Njemački Savezni zavod za ekonomiju i kontrolu izvoza mjeri cijene. Portal za zaštitu potrošača Verivoks navodi da su se cijene od početka 2021. godine utrostručile. Na kratkoročnom tržištu plina tokom godine cijene zemnog gasa su se više nego usedmostručile. Megavatsat trenutno košta 150 eura, dugogodišnji prosjek cijene je bio između 10 i 25 eura.

Plin tokom godine poskupio za 50 posto

Verivox tvrdi da su troškovi jednog prosječnog domaćinstva koje troši oko 20.000 kilovatsati godišnje u 2021. godine bili prosječno 1.704 eura. Međutim, početkom godine iznosili su 1.162 eura. To je rast cijene od 47 posto.

“Početkom 2022. godine početi će da djeluju faktori koji dodatno povećavaju cijene”, kaže stručnjak za energiju Torsten Štork.

Osim veleprodajnih cijena, očekuje se rast nameta na emisiju ugljen-dioksida upotrebom fosilnih goriva i to već od januara, sa 25 na 30 eura po toni.

Štork kaže da to sve snabdjevače gasom prisiljava da povećaju cijene, i to značajno. Prema istraživanju Verivoxa 515 od 700 firmi koje se bave snabdijevanjem plinom najavile su da će u februaru povećati cijene u prosjeku za 23,1 posto. Pri godišnjoj potrošnji od 20.000 kilovatsati, to će značiti godišnje povećanje troškova za 339 eura.

Lož ulje je skuplje za 41 posto

Slično su se razvijale cijene u slučaju lož ulja. Naime, 100 litara je prije godinu dana koštalo prosječno 49 eura. U decembru je cijena bila 69 eura – to je plus od 41 posto.

“Cijena lož ulja u suštini prati razvoj međunarodne cijene nafte. Početkom pandemije ona je pala na historijski minimum. Trenutno su cijene lož ulja veće nego prije krize”, kaže stručnjak za energetska pitanja Štork.

Cijene električne energije porasle za 18 procenata

Prosječna cijena struje je od januara do septembra prošle godine porasla za 18,4 posto. Prosječno domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovatsati za to je početkom godine moralo da planira 1.171 eura, a u decembru je cijena bila 1.386 eura. Time je računa za struju za privatne potrošače povećan za 215 eura godišnje.

Verivox konstatuje da do sada nije postojala takva dinamika cijena na godišnjem nivou. Prema istraživanju, između jula i novembra, cijena električne energije za potrošače pet puta je obarala historijske rekorde. A na tržištima za kratkoročne kupovine već se barata cijenom od 325 eura. Do sada se višegodišnji prosjek cijene kretao između 35 i 55 eura.

Na početku nove godine, namet na kilovatsat za finansiranje obnovljive energije pao je sa 6,5 na 3,7 centi. To bi prosječno domaćinstvo rasteretilo na godišnjem nivou za 133 eura. Međutim, u isto vrijeme su porasli transportni troškovi na električnoj mreži na nivou cijele zemlje za oko četiri posto, dostižući još jednu rekordnu visinu. Čak 280 od 800 lokalnih snabdjevača električnom energijom najavili su porast cijena za februar 2022. prosječno za 7,6 procenata. Godišnje to opterećuje novčanik potrošača sa 100 eura više.

Porezi i nameti također utiču na cijene

Trebalo bi uzeti u obzir da se konačna cijena u Njemačkoj formira i na osnovu poreza i raznih nameta. Nabavna cijena struje i marža sačinjavaju svega jednu četvrtinu cijene. Dakle, najveći negativni uticaj na razvoj cijene električne energije ima država sa svojim nametima. Kod plina je to nešto drukčije, jer produkcioni i pogonski troškovi bivaju do 49 posto ugrađeni u cijenu, a u lož ulju je to 59 posto.

Jeftini snabdjevači zaustavljaju isporuku

Snabdjevači koji su imali politiku niskih cijena zapali su jedan za drugim u finansijske teškoće, jer njihove niske tarife koje su ugovorno nudili nisu mogle da pokriju sve veće dobavljačke cijene. Mnogi su proglasili insolventnost, jer nemaju dugoročne ugovore sa velikim proizvođačima energije.

Potrošači čiji je snabdjevač insolventan počinju dobijati energente od gradskih mreža, ali po nepovoljnoj tarifi za nove mušterije. Na primjer, kelnski veliki energetski koncern Rajnenergi od početka godine nudi struju za nove mušterije po cijeni od 72, 8 centi po kilovatsatu umjesto 30,76 cenata.

Ovi veliki snabdjevači rijetko dozvoljavaju da se promijeni tarifa, kao što je to bilo moguće ranije. Od 5. januara nove mušterije ponovo mogu da biraju između nekoliko tarifa, ali najjeftinija je i dalje 40 posto skuplja od one koju imaju stare mušterije.

Veće cijene i za industriju

Mnoge industrijske firme, velike i male imaju isti problem. Hiljade njih se nisu osigurale dugoročnim ugovorima, kako navodi list Handelsblat, a kod nekih od njih, isto kao kod privatnih mušterija, snabdjevači su insolventni i ne isporučuju više gas.

U listu Handelsblat navodi se i izjava vlasnika jedne veće private firme iz Sjeverne Rajne – Westfalen: “Rast cijena je bio već u trećem kvartalu tako dramatičan, da smo mislili da će uskoro početi da padaju.”

Ovaj preduzetnik iz oblasti mašinogradnje, koji kao i mnogi drugi, želi ostati anoniman, ima godišnji promet od dvije milijarde eura, i teško se preračunao: “Predugo smo čekali I propustili smo pravi trenutak”.

Njegovo preduzeće će sljedeće godine samo u Njemačkoj u pogonima platiti pet do šest miliona eura za struju i plin. Do sada su ti troškovi budžetirani sa tri miliona eura. Ne treba da čudi da preduzetnici koji ne mogu da podnesu eksplozivni rast cijena, sve glasnije zahtijevaju državnu pomoć.

Biznis.ba / DW

Na natječajima za električnu energiju i plin stižu ponude i 130 posto veće od procijenjenih, piše u subotu Večernji list ističući da je struja za vladu RH, sabor i Ured predsjednika čak 58 posto skuplja od plana.

Zbog divljanja cijena energenata na svjetskim tržištima neminovno je i poskupljenje plina i električne energije za hrvatska kućanstva početkom travnja.

Cijenu plina Hrvatska energetska regulatorna agencija određuje svake godine od 1. travnja, a vlada je dosad uspijevala izbjeći poskupljenje struje iako su cijene električne energije na burzama počele naglo rasti već prije nekoliko mjeseci.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ovih je dana najavio na proljeće poskupljenje i struje i plina za kućanstva uz napomenu da će vlada učiti sve da dođe do što manjeg rasta cijena tih energenata.

A koliko su cijene struje i plina drastično porasle i koliko će vlada morati uložiti truda da za kućanstva to poskupljenje bude što bezbolnije pokazuju cijene koje se postižu za nabavu tih energenata putem javnih natječaja za razne naručitelje.

Struja za vladu i sabor 58 posto skuplja?

Najbolji primjeri za to je Središnji državni ured za javnu nabavu u kojem su bili procijenili da će im za nabavu električne energije za sljedeće dvije godine biti potrebno 390 milijuna kuna bez PDV-a. Ta nabava bila je podijeljena u tri grupe. Naime, ured ugovara isporuku struje za Ured predsjednika RH, Hrvatski sabor, vladu RH i njezine urede i stručne službe te za tijela državne uprave – ministarstva i državne upravne organizacije.

Procijenjena vrijednost za tu grupu je iznosila 125 milijuna kuna, a 25. studenog, kad je bio rok za slanje ponuda, stigla je samo jedna ponuda, i to HEP Opskrbe vrijedna čak 197.3 milijuna kuna, dakle 72 milijuna kuna, odnosno 58 posto skuplja od procijenjenog iznosa.

U Središnjem uredu su stoga odlučili pred Božić poništiti taj natječaj uz obrazloženje da ponude HEP Opskrbe u sve tri grupe značajno premašuju procijenjene vrijednosti nabave i planirana sredstva, piše novinar Večernjeg lista Josip Bohutinski.

 

Biznis.ba / Hina

Poznato je da Slovenija vapi za bh. radnicima, a jedna od kompanija koje omogućavaju našim radnicima zaposlenje u toj zemlji je Adecco International Mobility.

Tim ove posredničke kompanije u januaru dolazi u Bosnu i Hercegovinu u potrazi za radnicima. Ovog puta, između ostalog, traže radnike svjetski poznatog proizvođača guma – Goodyear.

– U saradnji sa našim poslovnim partnerom, kompanijom Goodyear iz Kranja, koja se redovno nalazi na listama najvećih, najuspješnijih i najuglednijih slovenskih kompanija dolazimo u Bosnu i Hercegovinu gdje ćemo zajedno sa predstavnicima kompanije obaviti razgovore sa kandidatima zainteresovanim za zaposlenje – naveli su.

Sve koji ste zainteresovani za ovu priliku pozvani su da se odazovu na razgovore koji će se održati od 17. do 19. januara u Bihaću, Ključu, Travniku, Zenici, Tuzli i Gradačcu.

Osim toga, u potrazi su i za raznim drugim profilima radnika za mnoge kompanije.

– Ako ste zainteresovani za neke druge oglase koje imamo trenutno u ponudi i poslodavci osiguravaju radne dozvole i dozvole za boravak, takođe se možete odazvati – navode.

U potrazi su za bravarima, zavarivačima, CNC operaterima, kuharima, električarima, radnici u livnici, operaterima mašina (razne proizvodnje), monterima stolarije i monterima namještaja, automehaničarima i bageristima.

Kako navode, Adecco Group, sa sjedištem u Cirihu, vodeći je svetski lider u pružanju HR usluga (ljudski resursi).

– Svakodnevno povezujemo preko 700.000 ljudi sa poslodavcima. Poslujemo u više od 60 zemalja svijeta, sa preko 32.000 zaposlenih stručnjaka u 5.100 kompanija – ističu.

BERLIN – Njemački regulator Bafin izrekao je Dojče Banci novčanu kaznu od 8,66 miliona evra zbog ‘propusnih’ mehanizama kontrole i prevencije manipulacija pri proračunu kamatnih stopa.

Dojče Bank dostavlja podatke koji se koriste za proračun referentne kamatne stope euribor, a kažnjen je zato što njegovi sistemi prevencije, mehanizmi kontrole i strategije s vremena na vrijeme nisu dobro funkcionisali, saopštio je njemački finansijski regulator.

Euribor se koristi kao osnova za bankovne transakcije vrijedne hiljade milijardi evra i utiče na finansijske proizvode u rasponu od raznih vrsta kredita do složenih finansijskih izvedenica.

Prije nekoliko godina utvrđeno je da su zaposleni nekoliko velikih svjetskih banaka, uključujući Dojče Bank, godinama manipulisali podacima koji se koriste pri proračunu tih referentnih kamatnih stopa kako bi povećali zaradu.

Od početka 2018. godine banke koje dostavljaju podatke za proračun euribora zakonski su obavezne da spriječe eventualne manipulacije i garantuju tačnost podataka.

Prema navodima bankarskih supervizora, Dojče Bank nije ispunio te obaveze u više navrata u razdoblju revizije 2019. i 2020. godine.

Dojče Bank prihvata kaznu, rekla je portparolka, dodavši ipak da ne vide naznaka da su “navedene činjenice rezultirale netačnim podacima u izvještaju koji je dostavljen rukovodicu postupka proračuna referentnih vrijednosti. Bankar.me

Objava Njemačka kaznila Dojče banku prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi pali, drugi dan zaredom, jer su ulagači i dalje pod dojmom agresivnijeg nego što se očekivalo stava čelnika američke središnje banke o zaoštravanju monetarne politike.

Dow Jones oslabio je 170 bodova ili 0,47 posto, na 36.236 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,10 posto, na 4.696 bodova, a Nasdaq indeks 0,13 posto, na 15.080 bodova.

Pritisak na indekse ipak je jučer bio manji nego dan prije, kada su potonuli više od 1,5 posto jer je ulagače neugodno iznenadio agresivan stav čelnika Feda o zaoštravanju monetarne politike.

Naime, u srijedu je zapisnik s decembarske sjednice Feda pokazao da čelnici središnje banke smatraju da se tržište rada oporavilo, a da inflacija postaje sve veća prijetnja.

Stoga je za očekivati da će Fed prije nego što se očekivalo povećati ključne kamatne stope, nakon što je na sjednici u prosincu ubrzao plan ukidanja programa kupnje obveznica.

Zbog toga su porasli prinosi na američke državne obveznice, što negativno utječe na tehnološke dionice, koje zbog toga postaju manje privlačne.

Jučer je S&P 500 indeks tehnološkog sektora skliznuo daljnjih 0,5 posto, nakon oštrog pada dan prije.

S druge strane, kako se očekuje povećanje kamata Feda, rastu cijene dionica banaka, kojim odgovara okruženje s višim kamatama.

S&P 500 indeks bankarskog sektora skočio je 2,6 posto, a pratili su ga sektori koji su također vrlo osjetljivi na kretanja u privredi.

Tako je energetski sektor, zahvaljujući rastu cijena nafte i drugih sirovina, ojačao daljnjih 2,3 posto, pa je povećao dobitak od početka godine na 9 posto.

A da se američko gospodarstvo oporavlja od koronakrize pokazuju svi posljednji izvještaji.

Tako je jučer objavljeno da je broj novih radnih mjesta u privatnom sektoru u decembru porastao više nego što se na tržištu očekivalo.

Stoga će u fokusu ulagača u petak biti izvješće vlade o zapošljavanju u proteklom mjesecu, koje obično znatno utječe na smjer tržišta.

I na evropskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,88 posto, na 7.450 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 1,35 posto, na 16.052 boda, a pariški CAC 1,72 posto, na 7.249 bodova, prenosi Avaz.

SARAJEVO – Direktna strana ulaganja za period januar-septembar prošle godine, prema preliminarni podacima Cetralne banke BiH, iznose 1.049.000.000 KM i veća su za 65 odsto u odnosu na isti period 2020. godine.

Iz Agencije za promociju stranih investicija BiH (Fipa) ističu da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, te da se nadaju da će značajno povećanje biti registrovano i na godišnjem nivou za 2021. godinu.

Ocjenjuju da je riječ o značajnom porastu, s obzirom na otežane uslove poslovanja usljed pandemije virusa korona.

Iz Fipe navode da rast ekonomskih indikatora u BiH, što podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta za građane, dodatno ohrabruje i motiviše da se nastavi rad na sprovođenju ekonomskih reformi, koje su neophodne ukoliko se želi nastaviti sa rastom stranih ulaganja.

“Ovome je potrebno dodati da je za nastavak poboljšanja ekonomskih prilika u zemlji, potreban još snažniji rad na promociji zemlje u inostranstvu s ciljem privlačenja novih stranih investicija”, navodi se u saopštenju.

Fipa dodaje da računa na snažniji angažman bosanskohercegovačke ekonomske diplomatije na ovom polju, koju je ova agencija uspjela da značajno animira u posljednjih nekoliko godina.

Objava Strana ulaganja u prošloj godini povećana za 65 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Direktor Banje Mlječanica Darko Banjac isplatio je zaposlenim radnicima po 500 maraka povodom novogodišnjih praznika, pravdajući to dobrim poslovanjem, iako je ova zdravstvena ustanova jedan od najvećih poreskih dužnika u Srpskoj. 

“Radnici su najzaslužniji za dobro poslovanje ove zdravstvene ustanove. Profesionalni i ljubazni uposlenici koji dočekuju svakog pacijenta s osmijehom na licu zaslužuju uvijek nagradu i pohvalu”, kazao je Banjac prije nekoliko dana za jedan lokalni medij u Kozarskoj Dubici.

Međutim, prema saznanjima portala CAPITAL, situacija je daleko od idealne.

Ovih dana Ministarstva finansija Republike Srpske stigao je zahtjev da se “Mlječanici” odobri reprogram obaveza u iznosu od 800.000 maraka.

Njega je potpisao upravo Banjac koji na ovaj način sam sebe demantuje.

Sa jedne strane nagrađuje radnike za dobro poslovanje, a sa druge moli resorno ministarstvo za pomoć, jer očigledno ne može da plaća obaveze.

Treba napomenuti i to da banja “Mlječanica” već ima reprogram duga na iznos od dva miliona maraka.

Prema zvaničnim podacima Poreske uprave RS, oni zaključno sa novembrom prošle godine Republici Srpskoj duguju 3.179.228 KM.

Treći su najveći dužnici u Područnom centru “Prijedor” a u prvih 50 kada je u pitanju cijela RS.

Banjac je inače krajem 2020. godine “Mlječanicu” zadužio za 2,5 miliona maraka kod Nove banke. Samo po osnovu kamata će morati vratiti preko pola miliona KM.

Prošle godine se “počastio” automobilom od skoro 80.000 maraka koje je banja uzela putem lizniga.

Banjac po običaju nije odgovarao na pozive novinara CAPITAL-a.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Banjac radnike časti sa po 500 maraka, a traži reprogram duga prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.