Oznaka: top

Turistički radnici iz BiH sabiraju zarade od novogodišnjih praznika

BANJALUKA, MOSTAR, TUZLA – Turistički radnici u brojnim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini sabiraju zarade koje su ostvarili tokom novogodišnjih praznika, a skoro svi smještajni kapaciteti u gradovima koji su organizovali proslave Nove godine su bili popunjeni.

FOTO: Pixabay

Branka Branković, stručni saradnik za odnose sa javnošću Turističke organizacije grada Banjaluka, istakla je da je za novogodišnje praznike bila velika zainteresovanost kako gostiju iz BiH, tako i iz regiona.

“Bilo je sve rezervisano do 2. januara, čak i stanovi na dan. Grad je bio prepun gostiju. Možemo reći da Banjaluka nikad nije bila punija”, navela je Brankovićeva.

Prema njenim riječima, u Banjaluci su se, osim domaćih gostiju, mogli čuti posjetioci kako razgovaraju na turskom, grčkom, mađarskom, albanskom, a posebno slovenačkom jeziku.

“Ono što je problem jeste da nemamo tačan podatak koliko je gostiju boravilo u Banjaluci za novogodišnje praznike, i za to nije krivac TOBL. Krenućemo sa kampanjom ka Ministarstvu trgovine i turizma RS, kako bi se stvorila jedna aplikacija i sve se uvezalo – od finansija, Poreske uprave RS, republičke inspekcije, Turističke organizacije Republike Srpske i TOBL, Zavoda za statistiku RS i APIF-a, kako bi bilo sve objedinjeno i kako bi se znao tačan broj gostiju dan poslije”, naglasila je Brankovićeva za “Nezavisne novine”.

Ugostitelji, trgovci i turistički radnici su i u Mostaru, zahvaljujući odličnoj posjeti turista iz svih krajeva svijeta, u novu godinu ušli zadovoljni.

Prema riječima Mensuda Durakovića, direktora Turističke organizacije tog grada, u novogodišnjoj noći je bilo između 10.000 i 12.000 turista, a svi prijavljeni smještajni kapaciteti su bili popunjeni.

“U odnosu na prošlu godinu, to je ogromni pomak. Puno je sive ekonomije i smještaja na crno pa ne mogu sa preciznošću reći koliko je to procentualno više u odnosu na početak 2021. godine, ali znamo da je ogroman porast broja posjeta”, rekao je Duraković za “Nezavisne novine”. Kaže da je najviše posjetilaca došlo iz regiona, Njemačke, Italije i Austrije, ali je nemoguće izračunati koliki su prihodi ostvareni u prva tri dana nove godine.

“Ne izdaju svi fiskalne račune, nisu svi prihodi na osnovu potrošnje u ugostiteljskim objektima, ima i drugih prihoda. U ovom trenutku nije moguće izračunati koliko se zaradilo”, zaključuje Duraković.

Sarajevo je za novogodišnje praznike ugostilo veliki broj turista, a iz Turističke zajednice KS je saopšteno da je u tim danima ostvareno više od 20.000 noćenja. Najveći broj turista koji su Novu godinu dočekali u Sarajevu i uživali u zimskim praznicima dolazi iz susjedne Hrvatske, potom slijede druge zemlje regije – Srbija, Crna Gora i Slovenija, a zatim Ujedinjeni Arapski Emirati, Njemačka, Turska, Austrija, Makedonija, Švedska, Mađarska, Saudijska Arabija… “U obzir treba uzeti da je više od 95% noćenja ostvareno u hotelskom smještaju, kao i direktne benefite od turista koje imaju ugostitelji, trgovci, turistički radnici i sve povezane djelatnosti koje generišu prihode od turizma”, saopšteno je iz ove zajednice.

Jedan od gradova u BiH u kojem je takođe bio organizovan javni doček je Tuzla.

Iz Turističke organizacije Tuzlanskog kantona kažu da podatke o broju dolazaka i turista sumiraju tek na kraju mjeseca. “Također, trenutno nemamo uvid u podatke o ostvarenim prihodima u prva tri dana januara 2022. godine jer isti sada nisu na raspolaganju”, rekli su iz TO Tuzlanskog kantona za “Nezavisne novine”. Nezavisne novine

Objava Turistički radnici iz BiH sabiraju zarade od novogodišnjih praznika prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

6. Januara 2022.
Hrvatska narodna banka poziva ljude da prebacuju gotovinu “iz čarapa” u banke

ZAGREB – Hrvatska narodna banka pozvala je ljude da počnu prebacivati svoje skrivene novčanice kuna iz madraca ili ladica za čarape u banke kako bi olakšale usvajanje evra u zemlji, koje se očekuje sljedećeg januara.

Četiri miliona stanovnika Evropske unije očekuje u julu konačnu odluku država članica europodručja o datumu kada će se moći pridružiti jedinstvenoj valuti.

“Građani koji kod kuće drže veće iznose kuna, bilo da se radi o štednji ”u čarapama” ili gotovini za transakcijske potrebe, mogu se pripremiti za prijelaz na euro smanjenjem iznosa gotovine koju drže, bilo polaganjem u banke ili postepenim trošenjem”, navela je centralna banka u odgovoru e-poštom na pitanja Bloomberga.

Tako bi sebi pojednostavili proces konverzije.

Kao i u drugim bivšim komunističkim zemljama, Hrvati često drže gotovinu kod kuće iz nepovjerenja u državu i banke. Popularno poznata kao “čarapa štednja”, gotovina je bila popularna tokom visoke inflacije i političkih previranja koje je nacija doživjela 1990-ih.

Centralna banka nema procjene koliko se od 36 milijardi kuna (5,4 milijarde dolara) koji su trenutno u opticaju drži izvan banaka.

Iako će obje valute biti prihvaćene kao zakonsko sredstvo plaćanja dvije sedmice nakon formalne promjene, ljudi će moći mijenjati kune u bankama do 2023. godine, pa čak i kasnije.

Ukupni troškovi scentralne banke koji se odnose na promjenu valute u tri godine zaključno s 2024. procjenjuju se na 916 miliona kuna (138 miliona dolara).

Komercijalne banke kažu da će, iako bi ih konverzija mogla koštati milijardu kuna godišnje na ime izgubljenih kursnih naknada, će redukovati valutni rizik i poboljšati stabilnost. Indikator.ba

Objava Hrvatska narodna banka poziva ljude da prebacuju gotovinu “iz čarapa” u banke prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

6. Januara 2022.
Slovenija: Novo zaduženje od 1,75 milijardi evra

LJUBLJANA – Izdavanjem dvije obveznice, Slovenija se zadužila za 1,75 milijardi evra, što je njeno prvo zaduženje u 2022. godini, u kojoj država planira da se ukupno zaduži za pet milijardi evra.

izvor: Agencije

U prvom izlasku na finansijska tržišta ove godine Slovenija je plasirala četvorogodišnju obveznicu kojom je obezbijedila 1,25 milijardi evra, dok je obveznicom sa dospijećem od 40 godina prikupila 500 miliona evra.

Prikupljena sredstva Slovenija će iskoristiti za finansiranje budžeta i refinansiranje starih kreditnih obaveza.

Interes na finansijskom tržištu za slovenačke obveznice premašio je ponudu, pa je, kako navodi Rojters, potražnja dostigla 6,6 milijardi evra.

Pritom je prinos na četvorogodišnju obveznicu negativan i iznosi 0,241 odsto, za šta iz Ministarstva finansija Slovenije navode da je dokaz efikasnosti i uspješnosti politike slovenačke Vlade.

I prinos na četrdesetogodišnju obveznicu, koji je 1,183 odsto, dokazuje odličan položaj države na tržištima kapitala, naveli su iz Ministarstva finansija.

Konsolidovani bruto dug Slovenije je krajem trećeg kvartala 2021. godine iznosio 40,34 milijarde evra, odnosno 79,6 odsto bruto domaćeg proizvoda. Srna

Objava Slovenija: Novo zaduženje od 1,75 milijardi evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

6. Januara 2022.
Sarajevski aerodrom u 2021. opslužio 767.133 putnika, decembar bio rekordan

U odnosu na 2019. godinu prije pandemije, putnički promet manji je za 33 posto ili 376.547 putnika manje.

Prema Eurocontrolu, oporavak zračnog prometa u Bosni i Hercegovini je daleko iznad europskog prosjeka i zemlja bi tokom ove godine trebala dostići broj putnika prije pandemije, dok velika europska tržišta očekuju da će broj putnika iz 2019. dostići tokom 2025. godine, izvještava flyingbosnian.blogspot.

Prošlog mjeseca Zračna luka Sarajevo zabilježila je 70.230 putnika, što je najprometniji decembar ikada. Zračna luka imala je porast od 425% ili 56.833 putnika više u odnosu na isti mjesec 2020. godine, 22% ili 12.482 putnika više u odnosu na decembar 2019. godine.

Prošlog mjeseca sarajevski aerodrom imao je 1.083 operacije aviona, dok je odjel za teret zabilježio rekordnih 767.134 kilograma tereta, prenosi indikator.

(Haber.ba)

6. Januara 2022.
Unicredit banka Banjaluka se žali na kriptovalutnu presudu od 256 miliona KM

BANJALUKA – “Unicredit banka” Banjaluka će se žaliti na presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci prema kojoj firmi “Bitminer Factory” moraju da plate 256 miliona maraka odštete zbog propusta koji je doveo do propasti projekta za proizvodnju kriptovaluta.

Foto: EPA

Ovo su za CAPITAL potvrdili pravni zastupnici banke, advokati dr Milica i Jovan Čizmović, koji kažu kako se presuda može osporavati iz nekoliko osnova.

Prema njihovoj ocjeni dosuđeni iznosi, po različitim osnovima, nisu dokazani, a iznos od 238 miliona maraka na ime naknade štete je obračunat na temelju pretpostavke vještaka ekonomske struke, ne egzaktno i na bazi iskustva, jer takvo iskustvo vještak nema jer je riječ o prvom takvom projektu u BiH.

Vještak je pretpostavio da se u realizaciji projekta za tri mjeseca, poslije isteka trajanja projekta, mogao ostvariti promet od 86 miliona dolara, a da je zanemario činjenicu da je za više od tri mjeseca trajanja projekta ostvaren promet od samo 1.103.349,58 evra.

“Kada se to ima u vidu, pretpostavka o takvoj realizaciji ne da je oboriva već je i apsurdna”, kaže Jovan Čizmović.

On dodaje da su presudom uračunate i vrijednosti fiktivnih narudžbi tokena, za koje nije izvršena naplata protivvrijednosti niti isporuka po narudžbi.

“Stava smo da je izjavljivanje žalbe opravdano, pa tako i da će žalba biti usvojena, da će prvostepena presuda u dosuđujućem dijelu biti preinačena i odbijen tužbeni zahtjev u cjelosti, ili da će biti ukinuta i predmet vraćen na ponovno odlučivanje”, zaključio je Čizmović.

U Advokatskoj kancelariji “Sajić” koja je zastupala “Bitminer Factory” kažu kako ne isključuju mogućnost da i oni podnesu žalbu s obzirom da je odštetni zahtjev bio 420 miliona KM, ali da će o tome zauzeti stav naredne sedmice.

“Ključna stvar u ovom slučaju je da banka nije opravdala otkazivanje ugovora o otvaranju računa. Sud je ovde stao u zaštitu tehnologije koja se smatra najboljom za dobijanje apsolutne pravne sigurnosti i sa tog aspekta je presuda revolucionarna”, kaže za advokat Aleksandar Sajić.

Podsjećamo, najveći kriptovalutni spor u Evropi okončan je u posljednjim danima prošle godine, nakon što je trajao nešto manje od dvije i po godine.

Preduzeće iz Gradiške je imalo plan da preko obnovljivih izvora energije proizvodi struju koja bi se dijelom prodavala partnerskom preduzeću za rudarenje kriptovaluta, dok bi dio išao u elektroenergetsku mrežu.

Za to su im trebali investitori koje su privukli tako što su emitovali digitalne tokene u zamjenu za novac koji se prikupljao preko računa koji je otvoren u “Unicredit banka” u Banjaluci.

Međutim, tek što krenule stizati uplate, banka je odlučila da ih vrati, pravdajući se kako ne može poslovati sa preduzećima koja se bave kriptovalutama, o čemu je prvi pisao CAPITAL u ovom tekstu prošle godine.

Kako je cijeli projekat bio zasnovan i uvezan preko Blockchain tehnologije, vremena i prostora za otvaranje novih računa nije bilo, pa je tako projekat već na startu osuđen na propast.

Sud u presudi, koja je u posjedu CAPITAL-a, navodi kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa klijentima koji se bave kriptovalutama.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Unicredit banka Banjaluka se žali na kriptovalutnu presudu od 256 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

5. Januara 2022.
Ove namirnice bi mogle drastično poskupjeti ove godine

NJUJORK – U godini koja je pred nama očekuju se brojna poskupljenja. Sve od kafe do senfa trebalo bi ove godine poskupiti, piše Wall Street Journal. Mnogi proizvođači hrane govore kako će povećati cijene u 2022. godini, a to znači da će ljudi u trgovinama više plaćati za namirnice.

Foto: N1

“Ne postoji ništa što je imuno na rast cijena”, rekao je Tony Sarsam iz firme SpartanNash Co. koja se bavi prodajom i distribucijom prehrambenih proizvoda.

Dodao je i kako su mliječni proizvodi, te kruh i sokovi među namirnicama koje će poskupiti.

Procjenjuje se da će cijene namirnica u prvoj polovici 2022. godine narasti za pet odsto.

Iz poznate firme Mondelez International, koja stoji iza mnogih slatkiša, rekli su kako će podići cijene keksa, slatkiša i ostalih proizvoda i to za između šest i sedam odsto.

Iz Heinza, pak, kažu da će cijena nekih njihovih proizvoda rasti i do 20 odsto.

Wall Street Journal piše i kako će rast cijena u 2022. godini varirati od dva do 20 odsto.

Poskupjeće i povrće poput krompira i celera, te namirnice poput vina, piva i ostalog alkohola, posebno ako se radi o onim uvoznim.

Takođe, očekuje se da će poskupiti, na pirmjer, majoneza i smrznuta gotova jela. N1

Objava Ove namirnice bi mogle drastično poskupjeti ove godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

5. Januara 2022.
Značajan efekat “memorijskih B stanica” na omikron soj

Pošto organizam nauči prepoznati SARS-CoV-2, bilo nakon prirodne infekcije ili nakon cijepljenja, B stanice stvaraju svježa antitijela protiv virusa ako otprije nema dovoljno antitijela koja cirkuliraju u krvi i koja ga mogu neutralizirati.

B-limfociti ili B-stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma-stanice koje izlučuju antitijela. B-limfociti i T-limfociti zajedno čine takozvani “adaptivni imunosni sustav” koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.

B limfociti uz T limfocite igraju vitalnu ulogu u obrani organizma. Glavna im je funkcija da nakon aktivacije i prijelaza u plazma stanice produciraju antitijela (imunoglobuline) te da prelaze u kategoriju memorijskih stanica.

Ako se B-stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazme ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što duže ti B-limfociti ostanu u tijelu, to se imunosni sustav može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.

Otprilike 5 do 15 posto limfocita u krvi su B stanice, a prisutni su i u slezeni, limfnim čvorovima i krajnicima. Njihova primarna funkcija je stvaranje i sekrecija protutijela.

B-limfociti proizvode antitijela samo kad su aktivirani. Sazrijevanje B-limfocita se odvija u koštanoj srži, ali se njihova aktivacija događa u limfnim čvorovima.

U studiji objavljenoj na internetskoj stranici bioRxiv, koja još treba proći recenziju, znanstvenici su analizirali snagu više od 300 antitijela što ih proizvedu memorijske B stanice, dobivenih od cijepljenih dobrovoljaca, ali i osoba koje su prirodno preboljele infekciju SARS-CoVom-2.

“Čini se da je omikron uspio izbjeći vrlo velikom dijelu memorijskih B stanica”, rekli su znanstvenici, no dodaju kako se “čini da ga još uvijek učinkovito prepoznaje 30 posto ukupnih antitijela i blizu 10 posto svih moćnih neutralizirajućih antitijela”.

To su zaključili Matthieu Mahevas i Pascal Chappert, znanstvenici sa sveučilišta Universite de Paris.

Oni vjeruju da bi snažna sposobnost memorijskih B stanica da reproduciraju i proizvode antitijela mogla nadoknaditi oslabljenu učinkovitost tih antitijela u manje od dva dana.

U kombinaciji s ostalim komponentama imunosnog sustava, posebice T stanicama, učinak B stanica vjerojatno pridonosi objašnjenju zbog se čega većina cijepljenih osoba koje se zaraze omikronom ne razboli u tolikoj mjeri da bi trebala hospitalizaciju, rekli su francuski znanstvenici. prneosi N1“.

Haber.ba

5. Januara 2022.
Povučen svjetlosni lanac iz Kine i dva modela bicikla

SARAJEVO – Sa tržišta BiH povučeni su svjetlosni lanac sa 100 lampica, jer predstavlja opasnost od strujnog udara i požara, kao i dva modela bicikla za djecu zbog rizika od povreda, a kupcima se preporučuje da ove kineske proizvode vrate u prodavnice.

FOTO: Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Svjetlosni lanac sa 100 lampica, bez oznake modela i tipa, te nepoznatog bar koda, predstavlja opasnost od strujnog udara i požara, jer napojni kabl ne ispunjava zahtjeve električne izdržljivosti i nema propisanu dužinu, a proizvod ne sadrži neophodna upozorenja.

Svjetlosni lanac nije propisno označen, a ni usklađen sa Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica i standardom BAS EN 60598-2-20:2016, objavila je Agencija za nadzor nad tržištem BiH.

Nadležna inspekcija je naložila mjere povlačenja proizvoda sa tržišta i njegovo uništavanje, navode iz Agencije.

Bicikl za djecu “smart 12” , čiji je bar kod 8602090030121 predstavlja rizik od povrede, jer sile kočenja na prednjem i zadnjem točku nisu dovoljne, zahtjevi za označavanje i uputstva za upotrebu nisu u skladu sa propisanim zahtjevima, a proizvod ne ispunjava bezbjednosne zahtjeve propisane u standardu BAS EN ISO 8098:2015.

Ni bicikl za djecu “džon spid 618-16” ne ispunjava zahtjeve propisane u navedenom standardu, ni njemu sile kočenja na prednjem i zadnjem točku nisu dovoljne, držači na upravljačima ne ispunjavaju propisane zahtjeve, zaštita na lancu nije u skladu sa propisanim zahtjevima, a zahtjevi vezani za označavanje i uputstva za upotrebu nisu u skladu sa propisanim. Srna

Objava Povučen svjetlosni lanac iz Kine i dva modela bicikla prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

5. Januara 2022.
OTPISANO 106 MILIONA KM KREDITA Dužnici NE VRAĆAJU ZAJMOVE IRB-u koje je odobrila Vlada RS

Veći broj pravnih lica kojima je, na osnovu odluka Vlade Republike Srpske, Fond za razvoj i zapošljavanje RS odobravao direktne zajmove kasni sa vraćanjem kredita, dok pojedini korisnici svoje obaveze uopšte ne izmiruju. Fond je otpisao čak 106,3 miliona KM kredita.

Zbog loših plasmana gubitak do visine kapitala Fonda za razvoj i zapošljavanje RS, kojim upravlja Investiciono-razvojna banka (IRB), iznosi 85,7 miliona KM, dok je u prošloj godini imao dobit od 3,8 miliona KM.

U revizorskom izvještaju Fonda za 2020. godinu, kojem je Glavna službe za reviziju javnog sektora RS dala pozitivno mišljenje, navedeno je da je gubitak do visine kapitala nastao kao rezultat poslovnih aktivnosti Fonda u prethodnom periodu, piše Capital.

„Revizijom naplate potraživanja za glavnicu i kamatu zajmova pravnim licima koje odredi Vlada RS (plasmani iz sredstava Evropske investicione banke i plasmani zdravstvenim ustanovama) utvrđeno je da veći broj korisnika zajmova svoje dospjele obaveze ne uplaćuje najkasnije u roku do pet dana od dana dospjeća anuiteta na naplatu, kao i da pojedini korisnici svoje obaveze ne plaćaju“, navedeno je u izvještaju.

Dodaje se i da je, u cilju zaštite sredstava, Fond u ranijem periodu preduzimao mjere prinudne naplate nad pokretnom i nepokretnom imovinom dužnika, pokretao sudske sporove radi naplate potraživanja, zaključivao ugovore o reprogramu potraživanja, kao i prijavljivao potraživanja i vršio naplatu duga od dužnika iz stečajne mase, u slučaju otvorenog stečajnog postupka nad dužnikom.

Fond garantovao za obaveze MUP-a i Ustavnog suda

U izvještaju revizije navedeno je i da je Fond u junu 2020. godine izdao garanciju za dobro izvršenje posla kojom je garantovao za obaveze Ministrastva unutrašnjih poslova RS od 924.768 КM prema jednom preduzeću.

Fond garantovao i za obaveze Ustavnog suda RS prema u iznosu od 566.168 КM, dok je krajem 2020. godine izdao još jednu garanciju za obaveze MUP-a od 121.610 КM.

„Dugoročni krediti u zemlji iskazani su u bruto iznosu od 291,5 miliona КM, ispravke vrijednosti u iznosu od 106,3 miliona i neto vrijednosti u iznosu od 185,1 milion KM. Odnose se na plasmane date posredstvom finansijskih institucija i direktne plasmane odobrene iz sredstava Fonda, Evropske investicione banke i Svjetske banke“, piše u izvještaju.

Revizija je utvrdila da Fond ima problema i u naplati potraživanja po kupljenim obveznicama.

„Utvrđeno je da ima određenih kašnjenja u rokovima njihove naplate za tri preduzeća za koja je Fond odobrio reprogram naplate i koja su u značajnom iznosu ispravljena. Naplata po osnovu kupljenih obveznica Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave i banaka se u 2020. godini odvijala prema planu otplate bez materijalno značajnog kašnjenja“, dodaje se u izvještaju.

Inače, Fond za razvoj i zapošljavanje RS nije bio predmet kontrole Glavne službe za reviziju javnog sektora RS punih osam godina.

Objava OTPISANO 106 MILIONA KM KREDITA Dužnici NE VRAĆAJU ZAJMOVE IRB-u koje je odobrila Vlada RS prenesena sa portala Aloonline.ba.

4. Januara 2022.
Nafta skuplja uoči sastanka proizvođača

Barel brent nafte skuplji je za 43 centa i sada košta 79,41 dolar, a barel sirove nafte u SAD prodaje se za 76,41 dolara nakon poskupljenja za 33 centa, piše Srna.

“Glavni pokretač globalnih cijena u ovom trenutku je regulisanje isporuka na tržištu sa strane grupe OPEK plus, dok postoje i prekidi snabdijevanja iz Libije i Ekvadora”, izjavila je Vijendra Čauhan, analitičar iz kompanije “Enerdži aspekts”.

Ona je ocijenila da je efekat bojazni za potražnju usljed širenja omikrona i planiranog korištenja strateških rezervi nafte manji nego što se očekivalo.

OPEK, Rusija i ostali izvoznici nafte sastaće se danas, a tri izvora iz ove grupe zemalja rekla su da se očekuje odluka o nastavku povećanja dnevnog izvoza u februaru za 400.000 barela na dan, kao što se radilo u svakom mjesecu od avgusta.

(Haber.ba)

4. Januara 2022.