Oznaka: top

Bosna i Hercegovina ne može se pohvaliti velikim tržištem kada se radi o automobilskoj industriji, jer jasno je da broj stanovnika i platežna moć to ne omogućavaju, kao što je i u drugim trgovinskim granama kada se govori o BiH.

Možda i zbog toga neki podaci “bodu oči” kada se govori o uvozu automobila u našu državu. Prema podacima za 11 mjeseci ove godine, 10 najskupljih četvorotočkaša koji su uvezeni u BiH zajedno je koštalo oko 4,2 miliona evra.

Samo dažbine na najskuplji uvezeni automobil iznosile su 83.260 KM. Radi se o Ferrariju F142, za kojeg je izdvojeno, bez dažbina, 489.457 KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, po cijeni je, iza ovog Ferrarija, pet uzdanica Lamborghinija. Uvezeni model Urus 636, sa svim plaćenim dažbinama, koštao je 499.245 KM, dok je drugi uvezeni Urus ukupno koštao 498.445 KM.

Preostala tri su nešto jeftinija, ali nijedan nije koštao ispod 415.000 KM.

Na ulicama u BiH su i dva nova Porschea 911 Turbo S, a oni su koštali približno 365 hiljada KM s dažbinama. Listu onih najskupljih uvezenih u prvih 10 mjeseci ove godine zatvaraju Maybach S580 4MATIC (oko 350.000 KM) te Mercedes Benz AMG G63 (nešto manje od 350.000 KM).

Inače, kako prenosi “ProAuto“, za prvih 11 mjeseci ove godine prodato je više novih vozila nego u odnosu na prošlu pandemijsku godinu za 698 komada (6.924 ove, 6.226 u istom periodu prošle godine).

Tržišni lider je Škoda sa 1.195 primjeraka (17,26 odsto tržišnog udjela), a slijedi Volkswagen sa 984 vozila (14,21 odsto).

U novembru ove godine prodato je 557 vozila. Volkswagen je prodao 67, Škoda 66, a treći je Hyundai sa 49 vozila. Korejski proizvođač ima i najprodavanije vozilo u novembru, jer je 36 novih modela Hyundai Tucson IV dobilo vlasnika u BiH.

Carinska stopa

Prema posljednjim informacijama, carinska stopa od pet odsto na uvoz električnih automobila u Bosnu i Hercegovinu mogla bi biti uskoro ukinuta, a na uvoz hibridnih vozila smanjena s dosadašnjih 15 na pet odsto, što bi moglo doprinijeti porastu uvoza ovakvih vozila.

The post ZA NEKE NEMA KRIZE: U BiH uvezeno 10 auta vrijednih 4,2 miliona KM! appeared first on Aloonline.ba.

Banjalučka “Unicredit Banka” dužna je da preduzeću “Bitminer Factory” iz Gradiške isplati 256 miliona maraka odštete zbog propusta koji je doveo do propasti projekta za proizvodnju kriptovaluta u Gradišci, saznaje portal CAPITAL.

Epilog je najvećeg kriptovalutnog spora u Evropi, koji je vođen pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci, a koji je trajao nešto manje od dvije i po godine. Na ovu presudu obe strane imaju pravo žalbe.

Preduzeće iz Gradiške je imalo plan da preko obnovljivih izvora energije proizvodi struju koja bi se dijelom prodavala partnerskom preduzeću za rudarenje kriptovaluta, dok bi dio išao u elektroenergetsku mrežu.

Za to su im trebali investitori koje su privukli tako što su emitovali digitalne tokene u zamjenu za novac koji se prikupljao preko računa koji je otvoren u “Unicredit banka” u Banjaluci.

Međutim, tek što krenule stizati uplate, banka je odlučila da ih vrati, pravdajući se kako ne može poslovati sa preduzećima koja se bave kriptovalutama.

Kako je cijeli projekat bio zasnovan i uvezan preko Blockchain tehnologije, vremena i prostora za otvaranje novih računa nije bilo, pa je tako projekat već na startu osuđen na propast.

Sud u presudi, koja je u posjedu CAPITAL-a, navodi kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa klijentima koji se bave kriptovalutama.

“Nijedan akt tužene, a to se prije svega misli na ugovore o otvaranju računa te opštim uslovima poslovanja nisu propisivali zabranu niti je dokazano da postoji bilo kakva zabrana poslovanja tužene sa licima koji se bave na bilo koji način kriptovalutama pa ove tvrdnje sud ne može prihvatiti. Takođe iz dokaza provedenih tokom postupka proizilazi da se tužilac nije bavio trgovanjem kriptovaluta ili djelatnostima u vezi kriptovaluta nego je vršeno prikupljanje novčanih sredstava u cilju realizacije projekta ulaganja u obnovljive izvore energije kao i ulaganja u hardversku opremu”, obrazložio je sudija Igor Dabić u presudi.

U njoj se dodaje i kako se banka u ovom slučaju ponijela neprofesionalno, jer je prvo dozvolila da “Bitminer Factory” otvori račun da bi zatim jednostrano raskinula ugovor i vratila uplate.

“Postupanje tužene (Unicredit) ni u kom slučaju nije nije bilo u skladu sa dobrom bankarskom praksom pogotovo u konkretnom slučaju kada je jasno dato do znanja mogućnost nastanka štete odnosno štetnih posledica na poslovanje tužioca i sam projekat. Postupanje tužene, u prvom redu odbijanjem uplata i vraćanje uplaćenih sredstava uplatiocima bez obavještenja tužioca, zatim jednostrani raskid ugovora doveli su do toga da je obustavljen projekat, što je dovelo do nemogućnosti realizacije biznis plana”, stoji u presudi.

Revolucionarna presuda

Pravni zastupnik firme iz Gradiške, Aleksandar Sajić presudu ocjenjuje kao revolucionarnu i veoma značajnu za cijeli region te sve one čije se poslovanje zasniva na kriptovalutama i Blockchain tehnologiji jer ona uvodi svojevrsni pravni okvir za budućnost.

Ističe da je i sam sud uložio ogroman napor da to shvati jer je riječ o novoj djelatnosti i branši, ali da je na kraju u tome uspio.

“Mi smo krenuli od razloga koji je benigan, a to je otkazivanje Ugovora o otvaranju poslovnog računa, međutim banka je neoprezno to uradila jer je srušila čitav projekat iz prostog razloga što su projekti vezani za Blockchain tehnologije tako napravljeni da se u njima ne može mijenjati ništa. Upravo zbog toga oni imaju veliki značaj u savremenom društvu i ekonomiji jer daju sigurnost za svakog učesnika u procesu”, kazao je Sajić.

Advokat Jovan Čizmović koji je u ovom postupku zastupao “Unicredit banku” kazao je da nema komentara jer još nije vidio presudu.

The post REVOLUCIONARNA PRESUDA! Banjalučka “Unicredit banka” mora isplatiti 256 MILIONA KM rudarima kriptovaluta! appeared first on Aloonline.ba.

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine poziva delegate u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH da hitno usvoje Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH u istom tekstu u kojem je usvojio i Predstavnički dom.

Ovaj Prijedlog dopune Zakona o električnoj energiji u FBiH je na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH koja je zakazana za danas, 29.12.2021. godine i predviđeno je njegovo razmatranje po hitnoj proceduri, a od ključne je važnosti da Dom naroda usvoji dopunu Zakona u istovjetnom tekstu kao iz Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Naime, predloženom dopunom Zakona o električnoj energiji u FBiH daje se mogućnost Vladi FBiH da ograniči rast cijena električne energije na tržištu. Usvajanje dopune Zakona omogućilo bi Vladi FBiH da već na sjednici u četvrtak donese odluku kojom će se ograničiti rast cijena električne energije za privredu.

Podsjećamo, od septembra ove godine komapnije u Federaciji BiH počele su dobijati ugovore o snabdijevanju kojima im se cijena električne enrgije povećava do 350 posto.

Udruženje poslodavaca FBiH mjesecima upozorava na pogubne posljedice ovako drastičnog povećanja cijena električne energije za privredu, koje bi u konačnici osjetili građani kroz povećanje cijena roba i usluga.

Tokom pregovora sa predstavnicima Vlade FBiH i Ministarstva energetike, rudarstva i industije ustanovljeno je da je nužno donijeti izmjene Zakona o električnoj energiji u FBiH kako bi Vlada mogla reagirati i ograničiti rast cijena električne energije na tržištu.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH prošle sedmice je jednoglasno usvojio ovu dopunu Zakona i sada je nužno da Dom naroda usvoji dopunu u istovjetnom tekstu, kako bi Vlada FBiH pravovremeno reagirala i donijela odluku o ograničenju rasta cijena električne energije u četvrtak, pošto većini kompanija ugovori o snabdijevanju električnom energijom ističu 31.12.2021.

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić potvrdio je Feni da će u januaru za 24.766 korisnika biti isplaćeno 60.000.000 KM za pomoć u obavljanju obrta i drugim samostalnim djelatnostima.

– Vlada Federacije BiH je u oktobru usvojila Uredbu o finansijskoj pomoći obrtima i drugim samostalnim djelatnostima, a cilj je bio da se pomogne na određen način obrtima u smislu održavanja zaposlenosti, podrške likvidnosti i lakšeg prevazilaženja posljedica pandemije. Zatim je ove sedmice Vlada donijela Odluku o utvrđivanju liste korisnika finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima. Ukupno je izdvojeno 60.000.000 KM za 24.766 korisnika. Jedinična vrijednost koeficijenta u skladu sa Uredbom iznosi 859,88 KM – rekao je Zukić.

Kaže da je podržano ukupno 44.056 radnih mjesta u Federaciji BiH.

Ključ za raspodjelu sredstava je posječan broj radnika u periodu od 12 mjeseci, a maksimalan iznos pomoći po jednom subjektu je 30.000 KM.

– Prvi put smo uspjeli da ovaj proces provedemo potpuno digitalno. Znači da nikakvih troškova potencijalni korisnici nisu imali. Federalno ministarstvo razvoja, obrta i poduzetništva napravilo je aplikaciju i otvorilo link preko kojeg smo komunicirali s korisnicima. Pokušali smo svim onim koji su najviše pogođeni pandemijom i koji su osjetili njene posljedice da pomognemo u mjeri u skladu sa mogućnostima budžeta za 2021. godinu. Nadamo se da će to potaknuti obrtnike da počnu još aktivnije raditi u narednom periodu – naveo je Zukić.

Finansijska pomoć namijenjena je za refundaciju već isplaćenog dijela bruto plata za uposlenike odnosno dijela doprinosa koji se obračunavaju na propisanu osnovicu za obračun doprinosa za vlasnike.

Pored namjenjenih 60.000.000 KM, ističe, da bi u narednom periodu obrtnicima trebalo olakšati poslovanje primjena Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima.

– Imamo još tri mjeseca za donošenje podzakonskih akata, koji bi trebalo da poboljšaju poslovni ambijent i olakšaju registraciju poslovanja – poručio je u izjavi za Fenu federalni ministar obrta i poduzetništva Amir Zukić.

federalna.ba/Visoko.co.ba

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u novembru veća je za 0,3 posto u odnosu na oktobar, objavila je Agencija za statistiku BiH. U novembru, u odnosu na isti mjesec prošle godine, industrijska proizvodnja u BiH, kalendarski prilagođena, bilježi rast od 6,7 posto.

Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u novembru veća je za 5,8 posto u odnosu na oktobar, kapitalnih proizvoda veća za 4,8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 2,1 posto, a intermedijarnih proizvoda za 1,5 posto, dok je proizvodnja energije manja za 1,1 posto.

U novembru, u odnosu na isti mjesec lani, proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 19,2 posto, intermedijarnih proizvoda veća za 10,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 3,4 posto, dok je proizvodnja energije manja za 1,8 posto.

Desezonirana industrijska proizvodnja u novembru, u odnosu na oktobar, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom veća je za 0,7 posto, u prerađivačkoj industriji veća za 0,6 posto, dok je u vađenju ruda i kamena manja za 8,6 posto, piše Srna.

U novembru, u odnosu na isti mjesec prošle godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, bilježi rast od 9,9 posto u prerađivačkoj industriji, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom rast od 2,1 posto, dok je u vađenju ruda i kamena zabilježen pad od 9,1 posto.

O povećanju cijene prirodnog gasa Uprava KJKP „Sarajevogas“ d.o.o. Sarajevo obavještena je jučer (27.12. 2021. godine), tokom sastanka sa predstavnicima kompanije „Energoinvest“ d.d Sarajevo.

“Podsjećamo, nabavna cijena prirodnog gasa od 1. 11. 2021. godine veća je za 23,5%, u odnosu na oktobarsku, što potrošači u Kantonu Sarajevo nisu osjetili zahvaljujući naporima Vlade Kantona Sarajevo, koja je osigurala sredstva za subvencioniranje dijela cijene prirodnog gasa do kraja tekuće godine”, saopćeno je iz “Sarajevogasa”.

Sa najavljenim novim poskupljenjem i u slučaju da se ne nastavi sa subvencioniranjem dijela cijene prirodnog gasa, potrošači u Kantonu Sarajevo bi prirodni gas od 1. 1. 2022. godine mogli plaćati i za 40 % više.

Kako bi se djelimično ublažio finansijski pritisak na potrošače u Kantonu, Uprava KJKP „Sarajevogas“ d.o.o. Sarajevo je predložila Vladi Kantona Sarajevo da razmotri mogućnost nastavka subvencioniranja dijela cijene prirodnog gasa i u narednoj godini, a u skladu sa finansijskim mogućnostima.

“Također, predstavnici „Energoinvesta“ su putem e-maila obavjestili Upravu Sarajevogasa da ne mogu garantovati dnevne isporuke prirodnog gasa preko 1,2 miliona Sm3 za prvi kvartal 2022. godine za sve svoje kupce, što prema historiji potrošnje u zimskim mjesecima nije dovoljno za uredno snabdijevanje svih potrošača u Kantonu Sarajevo. U slučaju da se ne obezbijede dodatne količine prirodnog gasa tokom ekstremno hladnih dana, KJKP “Sarajevogas” neće biti u mogućnosti da snabdije svoje velike potrošače, uključujući i KJKP “Toplane-Sarajevo” o čemu je obavještena Uprava ovog preduzeća. Također, o ovim problemima upoznata je Vlada Kantona Sarajevo”, saopćili su dodajući da se nadaju da će svi nadležni subjekti u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo uspjeti prevazići sve izazove koji predstoje do kraja sezone grijanja, a za dobrobit svih potrošača, prenosi Raport.