Preduzeće “Elektrokrajina” Banja Luka u prvih devet mjeseci ove godine ostvarilo je neto dobit u iznosu 2,7 miliona KM, što je za čak 26 miliona KM bolji finansijski rezultat u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Zahvaljujući nizu preduzetih mjera na reorganizaciji i restrukturiranju preduzeća, “Elektrokrajina“ je uspjela lanjski devetomjesečni gubitak u iznosu 23,4 miliona KM preokrenuti u profitabilno poslovanje u 2021. godini.

Ukupni prihodi od januara do septembra ove godine iznosili su 111,8 miliona KM, što je smanjenje za 11,2 posto, dok su rashodi istovremeno smanjeni za čak 27 posto, na 109,1 miliona KM.

Lider u proizvodnji čelika u regiji, ArcelorMittal d. o. o. Zenica, finalizirat će u 2021. godini projekt Sekundarnog oprašivanja na Čeličani, kao i projekt Toplane Zenica, a trenutno provode projekt čeličnih vlakana za građevinsku industriju vrijedan 6 miliona KM.

Uprkos negativnom utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na njihovo poslovanje, kompanija ArcelorMittal uspjela je realizovati sve planirane projekte i u 2021. godini predstavila je dva nova proizvoda, te započela kapitalni projekt proizvodnje čeličnih vlakana.

Prema riječima Nikhila Mehte, generalnog direktora ove kompanije, provedba projekta čeličnih vlakana koštat će blizu šest miliona KM, a planirano je da bude finaliziran do septembra 2022. godine.

Bosnu i Hercegovinu je za devet mjeseci ove godine posjetilo 714.695 turista, što je više za 84 posto u odnosu na isti period prošle godine. Turisti su u ovom periodu ostvarili 1.708.745 noćenja, odnosno za 72 posto više nego u devet mjeseci 2020. godine, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Hrvatske, Saudijske Arabije, Njemačke te Kuvajta.

Vlada Republike Srpske u četvrtak, 4. novembra, je utvrdila i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Fondu za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske kojim je propisano da se sredstva Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske mogu plasirati u kredite i fizičkim licima za stambeno zbrinjavanje.

Razlozi za dopune sadržani su u potrebi za zadržavanjem kadrova na domaćem tržištu rada, koja je jednim dijelom zavisna od rješavanja zahtjeva za povećanom potražnjom sredstava za stambenim kreditima od strane fizičkih lica, kao i potrebi za dodatnim stimulisanjem stambenog zbrinjavanja građana Republike Srpske, podršku pronatalitetnim politikama i razvoju tržišta rada.

Osim navedenog, predloženo je da se Fondu omogući da podrži emisiju korporativnih obveznica za koje je garant Republika Srpska, bez ograničenja u pogledu iznosa učešća u emisiji, jer se takve emisije smatraju manje rizičnim za investitore.

Kompanija Madi Tešanj prateći globalne trendove prošlog mjeseca je u funkciju pustila najveću solarnu elektranu u Bosni i Hercegovini za vlastite potrebe. Ulaganje u zaštitiu okoliša jedan je od prioriteta već godinama unazad.

Trend rasta i proširenja proizvodnog asortimana, stalna zapošljavanja u bosanskohercegovačkom gigantu zahtijevao je i dodatne aktivnosti s ciljem postizanja ekološke osvještenosti. Tako je kompanija Madi s ciljem informisanja javnosti odlučila predstaviti sve ono što su uradili proteklih godina na ovom polju.

Kompanija Madi je 2014. godine pustila u rad uređaj za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda, a s povećanjem kapaciteta proizvodnje, pogoni za prečišćavanje su nadograđeni 2019. godine. Ukupna vrijednost investicije iznosila je oko 2,5 miliona KM. Uređaji za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda podrazumijevanju savremenu opremu od kompanija s područja Evropske unije. S njima su potpisani i ugovori o kontinuiranoj tehničkoj podršci i redovnom servisiranju.

Čitav proces tretmana tehnoloških otpadnih voda pod nadzorom je stručne osobe koja je educirana za rukovođenje i upravljanje istim. S obzirom na sve češće medijske natpise da kompanija Madi zagađuje rijeku Tešanjku ispuštajući otpadne vode u nju, odlučili su informisati javnost o čitavom procesu koji se dešava prije ispuštanja vode u rijeku.

Sve tehnološke otpadne vode se tretiraju na uređaju prolazeći kroz tri faze. Prva faza podrazumijeva mehanički predtretman, zatim hemijski i biološki tretman. Voda se tako prečišćava te prevodi u stanje u kojem zadovoljava sve propisane normative u kontekstu mogućnosti ispuštanja iste u prirodni recipijent.

“U cilju provjere i osiguranja kvalitete vode koja se ispušta redovno se vrši propisani nadzor. Isti vrši nadležna laboratorija, a rezultati analiza se redovno šalju i nadležnoj agenciji na uvid. Na kraju svake kalendarske godine se radi godišnji izvještaj i kompletan pregled rada uređaja koji se dostavljaju nadležnom ministarstvu i nadležnoj Upravi za inspekcijske poslove”, kazali su iz Madija.

Osim tretmana otpadnih tehnoloških voda jedan od najznačajnijih procesa jeste i tretman zbrinjavanja nusproizvoda animalnog porijekla. Naime, klaonički otpad nastaje tokom rada proizvodnih pogona klaonice i pogona za preradu mesa. U zadnje tri godine Madi sarađuje s tri firme koje se bave odvozom i preradom nusproizvoda animalnog porijekla, a dvije od njih su iz BiH, te jedna iz Srbije. Kruti i tečni dio otpada se sakuplja automatski prilikom proizvodnog procesa te cjevovodima deponuje u nepropusne kontejnere odakle se pumpom prazne i specijalizovanim vozilima od navedenih kompanija odvoze. Na godišnjem nivou Madi za ove potrebe izdvaja više od pola miliona KM. S tim projektom Madi je postigao i cilj ekološkog zbrinjavanja animalnog otpada.

S ciljem zaštite okoliša korištenjem obnovljivih izvora energije Madi je ove godine na svom proizvodno-poslovnom kompleksu instalirao najmoderniju i najveću solarnu elektranu u BiH kapaciteta 1MW. Ukupna investicija iznosila je više od 700.000 KM. Pored vlastitih sredstava, finansijsku konstrukciju su upotpunila i sredstva od projekti UNDP-a EU4Agri čime je ostvaren ekološki i ekonomski značaj za kompaniju Madi.

Bh. kompanija Akova Group u dopisu N1 je navela da je neistina informacija o bakteriji salmoneli u piletini njihove proizvodnje kao i informacija da se piletina iz BiH povlači sa tržišta Republike Hrvatske, kako su objavili hrvatski mediji, a portal N1 prenio.

Hrvatski mediji objavili su da se povlači proizvod pileći batak i zabatak kompanije Ovako koju uvozi firma iz Vrgorca, iz razloga što je u pilećem batku i zabatku, LOT LKT 80AD, nađena bakterija salmonela.

Riječ je o proizvodu kojeg više nema na tržištu i čiji datum valjanosti je bio do 27. 09. 2021. godine.

“Riječ je o proizvodu, piletini koja je proizvedena u našim proizvodnim pogonima Brovis d.d., Visoko. Ista je tokom proizvodnog procesa, ali i izvoznih procedura kontrolisana kroz nekoliko faza te nigdje nije pronađena neusklađenost. Također prilikom ulaza u zemlje EU obavljaju se dodatne kontrole koje također nisu ukazale na neusklađenost.

Sve prehrambene proizvode koji se nalaze na policama marketa unutar zemalja Europske unije kontroliše agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda pod nazivom RASFF food and safty alerts, koja ukoliko dođe do određene neusklađenosti odmah tu informaciju objavljuje na Europskom sistemu brzog uzbunjivanja za hranu kao i za hranu za životinje. Navedena agencija ovu vijest do sada nije objavila, niti je naš proizvod povučen sa tržišta Republike Hrvatske“, naveli su u demantiju iz Akova Group.

Vijest o pronalasku salmonele u piletini proizvedenoj u BiH objavio je najprije portal Poslovni.hr. Informacija o tome nije objavljena na RASFF potrošačkom portalu niti na stranicama HAPIH-a za sada.

Britanska kompanija Adriatic Metals čija bh. podružnica Eastern Mining razvija ležišta mineralnih sirovina u Varešu, pokrenula je na londonskoj berzi najveću prodaju dionica ove godine.

Ugledni Financial Times, naime, piše kako ulaganja Adriatic Metalsa predstavljaju najveću direktnu stranu investiciju u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini od proglašenja njene nezavisnosti ranih 1990-ih godina prošloga stoljeća. Za razliku od mnogih zemalja u Evropi, u kojima je sve teže otvoriti nove rudnike, bh. političari traže načina kako privući strane investitore nudeći nisku stopu korporativnog poreza u iznosu od 10 posto. U prosjeku je potrebno 16 godina za dobijanje dozvola i pokretanja proizvodnje u novom rudniku. Ukoliko sve bude teklo po planu, Adriatic bi trebao ispuniti ovaj cilj u četiri godine.

„Pozdravljamo posvećenost Adriatic Metalsa u obnavljanju bh. rudarske industrije, imajući u vidu planirana ulaganja u Rudnik Vareš, koji će biti najveća pojedinačna strana investicija u metalsku industriju ove zemlje do sada,“ izjavio je Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.

Paul Cronin, bivši bankar i generalni direktor Adriatic Metalsa, osnovao je ovu kompaniju nakon što je kupio kompaniju koja posjeduje dozvole za istraživanje za područje oko rudarskog grada Vareša i započela su bušenja. Uspjeh je odmah uslijedio nakon što je otkriveno nalazište Rupice.

„Kada sam otišao u BiH da procijenim ove projekte, pregledao sam materijal koji niko ranije nije pregledao, koji je potom digitaliziran i unijet u naš softverski model“, kaže Cronin za Financial Times.

Visokokvalitetna ruda iz nalazišta Rupice će omogućiti kompaniji da, nakon što započne rad u podzemnom rudniku, 2023. godine povrati uložene investicije za manje od godinu dana.

Cronin planira da zaradu dobijenu od rudnika iskoristi za finansiranje dodatnih istraživanja u ovom kraju, te druge akvizicije, prvenstveno u Evropi.

„Željeli bismo imati neke od metala koji se koriste u proizvodnji baterija. Sigurno nikl, ali i kobalt. Također, željeli bismo i neke dragocjene metale. Srebro ima ulogu u procesu dekarbonizacije, naročito jer se koristi u proizvodnji solarnih panela“, ističe Cronin.

Predsjednica Regulatorne agencije za električnu energiju FBiH – FERK Sanela Pokrajčić izjavila je u četvrtak kako eklektična energija neće poskupjeti za kućanstva, ali će porasti cijena tržišne struje.

Pojasnila je kako FERK do sada nije dobio zahtjeva za promjenu cijene električne energije niti od Elektroprivrede BiH niti od Elektroprivrede HZHB.

– I mi smo iz medija čuli kako se spremaju određena poskupljenja i to u nekim enormnim iznosima. Međutim, radi se o tržišnoj opskrbi – kazala je Pokrajčić.

Podsjetila je kako je tržište u BiH od 2015. potpuno otvoreno i da svi kupci mogu kupovati električnu energiju na tržištu od opskrbljivača kojeg oni sami izaberu. Dodatno kupci iz kategorije kućanstva i mali kupci pored toga što mogu birati na tržištu opskrbljivača, imaju pravo da od postojećih elektroprivreda nabavljaju električnu energiju po jasno utvrđenim cijenama na koje suglasnost daje FERK.

FERK je nadležan kada je u pitanju univerzalna usluga pod čijim okriljem su dvije elektroprivrede kao dva javna opskrbljivača, a koji su tu zadaću dobili odlukom Vlade FBiH, a mogu opskrbljivati kupce iz kategorije kućanstva i male komercijalne kupce.

– Znači ovo najavljeno povećanje apsolutno se ne odnosi na te kupce nego se odnosi na ove druge kupce, a ti drugi kupci su oni koji su priključeni na srednjem naponu, visokom naponu i javna rasvjeta – pojasnila je Pokrajčić, dodavši kako je javna rasvjeta u niskom naponu, ali da je ona isključivo tržišna djelatnost.

Govoreći o kretanju cijena električne energije na mađarskoj burzi, Pokrajčić je istaknula kako je došlo do poremećaja na tržištu. Taj poremećaj dugo traje i nitko ne zna koliko će još trajati, dodala je.

Podsjetila je kako na tržištu električne energije u BiH od 18 tržišnih opskrbljivača samo su dva aktivna, i to “HEP Energija” d.o.o. Mostar i “Petrol BH Oil Company” d.o.o. Sarajevo.

Predsjednica FERK-a osvrnula se i na temu mini hidroelektrana (mHE), konkretnije gradnju mHE Zlate na Doljanki, kojoj je ljetos Kantonalni sud u Sarajevu poništio okolišnu dozvolu i vratio predmet na ponovni postupak.

– Mi smo izdali rješenje za konkretnu hidroelektranu i za istu tu elektranu je Udruženje građana “Za Doljanku” uputilo zahtjev za poništenje tog rješenja iz razloga što je došlo do poništenja okolišne dozvole. FERK ne može djelovati automatski nego FERK djeluje prema procedurama, tako da smo mi na prošloj sjednici donijeli zaključak kojim se nije uvažio zahtjev spomenutog udruženja građana da poništimo naše rješenje, jer je ono doneseno temeljem svih pravomoćnih dokumenata – navela je Pokrajčić.

Objasnila je kako FERK ne može biti inspekcijsko tijelo i ispitivati valjanost pravomoćnih dokumenata, stoga je donesen zaključak kojim FERK-ovo rješenje od prošle godine ostaje na snazi.

Istaknula je kako FERK prati rad svih imatelja dozvola i da jednako štiti sve sudionike u elektroenergetskom sektoru.

– Razvojna banka FBiH u skladu sa ciljevima i Strategijom razvoja Federacije 2021.-2027. uspostavila je tri nove kreditne linije i to za projekte poboljšanja energetske efikasnosti, korištenje obnovljivih izvora energije i digitalnu transformaciju.

Kamatna stopa je fiksna i i vrlo povoljna. Razvojna banka preuzima na sebe valutni i inflatorni rizik, a  uslovi su jednaki za sve bez obzira na veličinu preduzeća. Zainteresovani mogu podnijeti zahtjeve za kreditiranje preko Razvojne banke FBiH za projekte poboljšanja energetske efikasnosti, korištenje obnovljivih izvora energije i digitalnu transformaciju. Željeni rezultati su uštede, smanjenje zagađenja, veća  produktivnost, zapošljavanja i brži ekonomski razvoj.  

Maksimalan iznos pojedinačnog kredita za  poboljšanje energetske efikasnosti je do pola miliona maraka. Rok otplate je do 8 godina a grejs period do 12 mjeseci. Za projekte obnovljivih izvora energije može biti odobreno do dva miliona. Rok otplate je do 12 godina s grejs periodom od 18 mjeseci.