Oznaka: top

  • Njemačka ulaže milijarde eura u Rusiju

    Njemačka ulaže milijarde eura u Rusiju

    Pokazalo se kako je optimizam njemačkog poslovanja u Rusiji jedan od najvećih u posljednjih nekoliko godina: Njemačka je od januara ove godine uložila milijardu eura i spremna je povećati ulaganja u rusko gospodarstvo.

    Gotovo sve njemačke tvrtke koje posluju u Rusiji zadovoljne su trenutačnim stanjem vlastitih poslova: 95% sudionika ankete, kako prenosi ruski medij Rossia 24 ocijenilo je to vrlo dobrim, dobrim ili zadovoljavajućim i pripremaju milijarde dolara ulaganja u zemlju, prema godišnjem istraživanju Rusko-njemačke gospodarske komore (VTP) o poslovnoj klimi u Rusiji, prenosi Geopolitika news.

    Rezultati anketa bili su najbolji u posljednjih nekoliko godina. Prema njemačkoj središnjoj banci, u prvom tromjesečju 2021. godine izravna njemačka ulaganja u Rusiju iznosila su 1,1 milijardu eura. Njemačko poslovanje namjerava povećati ulaganja u Rusiju i protivi se sankcijama. Preko 93% njemačkih tvrtki bilo je za ukidanje proturuskih sankcija.

    Najveća ulaganja Njemačke u ruske projekte uključuju Sjeverni tok 2, IT, telekomunikacije, strojarstvo, farmaceutiku, preradu hrane, zdravstvo i poljoprivredu. Prema njemačkim tvrtkama, ovi će projekti pokazati najveću profitabilnost.

    Svaka druga njemačka tvrtka u Rusiji planira povećati svoja ulaganja u zemlju u sljedećih 12 mjeseci. Više od polovice njemačkih tvrtki želi povećati broj svojih zaposlenika u Rusiji, a samo 3% planira otpuštanja.

    “Još je jednom postalo očito kako je njemačko poslovanje u Rusiji najotpornije na krize”, rekao je Matthias Schepp, predsjednik uprave VTP-a. Njemački poslovni ljudi svoj optimizam objašnjavaju brzim oporavkom ruskog gospodarstva i odgađanjem planova – prije su se bojali sankcija i zadržavali ulaganja u Rusku Federaciju.

    “Nakon poteškoća posljednjih godina povezanih s koronavirusom, sankcijama i političkim sukobima, njemačke tvrtke u Rusiji pokazuju rast i očito pokreću ranije odgođene milijarde dolara vrijedne investicije”, izjavio je Matthias Schepp.

    68% anketiranih tvrtki očekuje rast ruske ekonomije. Svaka druga njemačka tvrtka vjeruje da se poslovna klima u Rusiji poboljšala od početka godine.

    “Očekujemo oporavak nakon koronavirusa u ruskom gospodarstvu, što će imati koristi, između ostalog i za gotovo 4.000 njemačkih tvrtki registriranih u Rusiji”, kazao je Schepp.

  • Amer Bukvić prelazi na rukovodeću poziciju u Islamskoj razvojnoj banci u Džeddi

    Amer Bukvić prelazi na rukovodeću poziciju u Islamskoj razvojnoj banci u Džeddi

    Nakon 15 godina uspješnog rukovođenja Bosna Bank International (BBI) d.d. Sarajevo Amer Bukvić odlazi s pozicije predsjednika Uprave ove finansijske institucije. Većinski osnivač BBI banke (Islamska razvojna banka-IsDB) promovirao je Bukvića na jednu od rukovodećih pozicija u IsDB-u u Džeddi.
    Bukvić je na čelu BBI banke bio od 2006. godine i od tada do sada banka je ostvarila zavidne poslovne rezultate. Zaključno sa majem 2021. godine BBI je ostvarila rekordan rezultat od svog osnivanja za taj period godine, i to po svim finansijskim pokazateljima.

    “Sa zadovoljstvom i ponosom zbog ukazanog povjerenja, obavještavam vas da se vraćam u redove našeg osnivača, Islamske razvojne banke u Džeddi, ovaj put na jedno od rukovodećih mjesta. Jedna od mojih ingerencija na novoj poziciji u Džeddi biće i nadzor nad islamskim bankama, među kojima je i BBI. Moj rast u hijerarhiji Islamske razvojne banke je rast naše ideje tj. našeg zajedničkog projekta Bosna Bank International”, napisao je Bukvić u obraćanju zaposlenicima.

    Bukvića će na poziciji predsjednika Uprave, kao vršilac dužnosti, naslijediti dosadašnja članica Uprave Emina Šišić.
    Inače, pod Bukvićevim rukovodstvom BBI je sa posljednjeg mjesta među 18 banaka (koliko je 2006. bilo na tržištu FBiH) dospjela na 6. mjesto po veličini aktive, sve godine rastući mnogo brže od tržišta. Aktiva Banke je narasla 11 puta, uz prosječni godišnji rast od 17,3%. Portfolio finansiranja je narastao 21 put, uz prosječni godišnji rast od 22,3%. Depoziti BBI banke su u ovom preiodu narasli 22 puta, uz prosječni godišnji rast 24,9%.
    Banka je za vrijeme dok je na njenom čelu bio Bukvić ostvarivala pozitivne rezultate u svim godinama (2006-2021.), uz akumulirani profit od 61 milion KM, dok je stopa nekvalitetnih finansiranja smanjena na 3,76%, što je značajno ispod tržišne (6,33%).

    “Zadovoljstvo je bilo 15 godina voditi tim koji je u turbulentnom i dinamičnom okruženju ostvario zavidne rezultate u svim segmentima poslovanja, pri čemu smo uspjeli nadmašiti mnoge konkurente na tržištu. Posebno sam ponosan na činjenicu da u svom poslovanju nismo težili isključivo ka profitu, već smo nastojali i uspjeli doprinijeti rastu i razvoju Bosne i Hercegovine te popraviti kvalitet života njenih stanovnika, kroz brojne društveno-korisne projekte poput: Turske kreditne linije, Sarajevo Business Foruma, SBF Start UP Challenge-a, Sarajevo Halal Fair-a, Sajma inovacija, te brojnih stipendija, kao i programa liderstva i izvrsnosti”, napisao je Bukvić u svom oproštajnom e-mailu zaposlenicima.

    Kao vizionar i borac za razvoj društva i privrede u BiH, Bukvić je 2010. godine pokrenuo najveću investicijsku konferenciju u jugoistočnoj Evropi – Sarajevo Business Forum (SBF), a potom i međunarodni sajam halal-industrije Sarajevo Halal Fair (SHF) koji je poziocionirao bh. kompanije na globalnom halal-tržištu.
    Inače, Amer Bukvić, prvi je Bosanac koji je izabran na listu 50 najuticajnijih svjetskih lidera u islamskoj ekonomiji prema izboru ‘Islamica 500’ za 2018. godinu. Na ovoj listi nalaze se vodeće ličnosti iz svijeta industrije, finansija, nauke, poslovanja, međunarodnih poslova, prava i medija. Bukvić je obrazovanje sticao u Maleziji, Japanu i Engleskoj na IIUM, IUJ, LBS (London Business School) i na University of Oxford.

    Također, predsjednik Uprave BBI banke, dobitnik je prestižne svjetske nagrade ‘The Jewels of Muslim World Award 2015’ za unapređenje islamskih finansija i ekonomije. Godine 2014. Bukvić je u konkurenciji od preko 600 poduzetnika i lidera iz 42 države svijeta proglašen za najboljeg lidera i poduzetnika u svijetu i dobitnik je priznanja ‘Najbolji poduzetnik i lider za 2014.’ Analitička kuća Cambridge IF Analytica iz Velike Britanije, u novembru 2017. Amera Bukvića izabrala je za najboljeg transformacijskog lidera u oblasti islamskog bankarstva, a BBI banku za ‘Najuspješniju islamsku banku u Evropi’.

    Osim međunarodnih priznanja u oblasti liderstva i bankarstva, Bukvić je predsjednik i član nadzornih odbora banka u Albaniji i Kazahstanu, te član nadzornih odbora univerziteta u Maleziji, Sloveniji i BiH, što ga svrstava u red najviše odlikovanih i priznatih Bosanaca u svijetu. Izborom Bukvića na jednu od najznačajnih pozicija u Islamskoj razvojnoj banci još je jedna potvrda njegovom radu. Naime, Bukvić je jedini Bosanac koji će u jednoj multilateralnoj finansijskoj instituciji kao što je Islamska razvojna banka, koja je u islamskom svijetu pandan za Svjetsku banku, obnašati jednu od rukovodećih funkcija.

  • BH Telecom ulaže 18 miliona KM u snimanje bh. serija

    BH Telecom ulaže 18 miliona KM u snimanje bh. serija

    Kompanija BH Telecom sa domaćim producentskim kućama i rediteljima će putem platforme BHContentLab zajednički realizirati snimanje nekoliko domaćih igranih TV serija-

    Riječ je o kriminalističkoj drami “Kotlina” kreatora Danisa Tanovića i Amre Bakšić Čamo, kriminalističkoj drami “Znam kako dišeš” Jasmile Žbanić te sitcomu “Na rubu pameti” Elmira Jukića.

    Na danas upriličenom predstavljanju saradnje BH Telecoma s domaćim producentskim kućama i rediteljima potpisani su protokoli o saradnji i sa Centrom za savremenu umjetnost za serije “Komar” i “Princ iz Eleja” te rediteljima Srđanom Vuletićem za seriju “Tender” i Ademirom Kenovićem za seriju “Kad sam bio hodža” po istoimenom djelu bh. književnika Damira Ovčine.

    Na današnjem predstavljanju platforme BHContentLab, putem koje će biti realizirano snimanje nekoliko domaćih igranih TV serija, prisustvovao je i premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

    Fadil Novalić, koji je iskazao punu podršku ovom projektu i saradnji, ističući kako se na ovaj način jača industrija, dok se istovremeno kreira vlastiti, domaći sadržaj, jača ekonomija i kreiraju nova radna mjesta.

    Sedin Kahriman, generalni direktor BH Telecoma je izjavio kako smatra da je današnji dan izuzetno važan za sve u BH Telecomu, za korisnike, za filmsku industriju, filmske profesionalce i bh. kinematografiju.

    – Izgradnja najveće domaće platforme za produkciju audio-vizuelnih sadržaja, BHContentLab je sadržana u našoj viziji te u strategiji BH Telecoma i predstavlja jedan od strateških ciljeva u domenu tržišnog širenja i diverzifikacije. BH Telecom planira u naredne tri godine investirati 18 miliona KM u produkciju audio vizuelnog sadržaja, te koristim priliku da se zahvalim Vladi FBiH, Premijeru i resornim ministru na povjerenju i podršci za naše projekte. Potpuno smo sigurni da će saradnja BH Telecoma i domaćih filmskih radnika i producentskih kuća proizvesti visoko kvalitetne i atraktivne sadržaje za naše korisnike i značajno unaprijediti korisničko iskustvo. Danas predstavljamo 7 projekata, 7 igranih serija i s nestrpljenjem očekujemo prve epizode. Napominjem, investiranje BH Telecoma u content, u našu platformu, predstavljati će kontinuiranu aktivnost i dugoročno strateško ulaganje. Uvjeren sam da BH Telecom ovim strateškim ulaganjem, našu domovinu Bosnu i Hercegovinu pretvara u veliki filmski studio, kazao je Kahriman.

    U projektu BHContentLab-a je učestvovao Obala Art Centar, kao vanjski konsultant i mjerodavno tijelo u oblasti kinematografije i produkcije u BiH, s ciljem pružanja stručne pomoći, konsultacija i angažmana svjetskih i regionalnih renomiranih čitača scenarija kao što su Ognjen Sviličić, Tatjana Samopian i Danijel Hočevar za pregled pristiglih ponuda i prijedloga.

    Na predstavljanju je rečeno da je ovo do sada najveće jednokratno ulaganje u audio-vizuelni sektor u istoriji Bosne i Hercegovine, što znači će sedam projekata krenuti u produkciju te da će biti direktno angažovano više od 150 filmskih autora i profesionalaca.
    U saradnji s ostalim ljudima iz kreativne industrije bit će do 400 stalno angažovanih ljudi na proizvodnji sadržaja, a sa dobavljačima oko 1.000.

  • Vidović: Rekordna pokrivenost uvoza izvozom

    Vidović: Rekordna pokrivenost uvoza izvozom

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u Narodnoj skupštini Srpske da je ove godine od januara do aprila izvoz porastao za 24,9 odsto, te da se bilježi pokrivenost uvoza izvozom od 81,9 odsto, što je najveći procenat otkad se to mjeri.

    Ona je navela da je u istom periodu uvoz porastao 14,8 odsto.

    “Dakle, izvoz brže raste od uvoza, a smanjen je spoljnotrgovinski deficit na negdje 288 miliona KM. U ovom momentu, sa krajem aprila, imamo pokrivenost uvoza izvozom sa 81,9 odsto, što je najveći procenat otkad se to mjeri”, rekla je Vidovićeva, odgovarajući na poslanička pitanja u Narodnoj skupštini tokom Aktuelnog časa.

    Ona očekuje da ovakvo stanje bude do kraja godine, ali i da bude još više poboljšano.

    Srna

  • Radimo na otvaranju evropskog tržišta od 500 miliona potrošača

    Radimo na otvaranju evropskog tržišta od 500 miliona potrošača

    Intenzivno radimo na otvaranju evropskog tržišta sa 500 miliona potencijalnih potrošača za naše poljoprivredne proizvođače, rekao je danas Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    On je u razgovoru sa Sašom Boškovićem, novoimenovanim direktorom Kancelarije za veterinarstvo BiH kazao da je prioritet mogućnost izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja u EU, kao i odobravanje transporta žive stoke kroz EU na tržište trećih zemalja.

    Košarac je naglasio da su zaštita domaće proizvodnje i plasman domaćih proizvoda na nova tržišta nulti prioritet u radu Ministarstva, pri čemu insistira na ravnopravnoj zastupljenosti i tretmanu kompanija iz Republike Srpske i Federacije BiH.

    Bošković je informisao Košarca da je upitnik za izvoz proizvoda ribarstva u EU u fazi popunjavanja, te da će taj proces biti završen do 12. avgusta ove godine, kada je rok za njegovu dostavu.

    Košarac je ocijenio da tržišta Rusije, Kine, Malezije, Izraela, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije predstavljaju izuzetnu priliku i dodatni podsticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta, posebno kada je riječ o izvozu crvenog i mesa peradi, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda.

    ”S tim u vezi, u fokusu moje predstojeće posjete Rusiji biće pitanje kako ubrzati procedure i aktivnosti na izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda, crvenog i mesa peradi, te ribe na rusko tržište”, najavio je Košarac.

    On je informisao sagovornika da na čelu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u skladu sa ustavnim  nadležnostima, u potpunosti provodi politiku usaglašavanja i koordinacije sa resornim ministarstvima iz Republike Srpske i Federacije BiH, te izrazio očekivanje da će isti model primjenjivati i Kancelarija za veterinarstvo BiH u predstojećem periodu.

    ”Smatram da sve institucije moraju biti servis privredi i zbog toga zahtijevam punu mobilnost. Nažalost, svjedoci smo da predstavnici nadležnih institucija u Federaciji BiH koče određene procese, poput izvoza konzumnih jaja na evropsko tržište. Nedopustivo je da više od godinu dana čekamo da nam dostave popis farmi i izvještaje o provedenoj kontroli salmonele, što je uslov za izradu programa kontrole salmonele. To zahtijeva EU u procesu odobravanja izvoza konzumnih jaja. Republika Srpska je odradila svoj dio posla”, naglasio je Košarac

  • Novi rast cijena barela nafte

    Novi rast cijena barela nafte

    Cijena nafte danas je nakratko premašila 75 dolara za barel prvi put od aprila 2019. godine, u vrijeme kada OPEK i ostali izvoznici počinju razgovore o povećanju proizvodnje ovog energenta.

    Barel brent nafte je do podneva pojeftinio za 45 centi sa cijene od 75 dolara i 30 centi, što je bilo najviše od 25. aprila 2019. godine.

    Barel sirove nafte u SAD prodaje se za 73 dolara i 15 centi nakon pojeftinjenja za 51 cent.

    Cijene su počele da rastu u prethodne četiri sedmice kao odgovor na globalnu akciju imunizacije protiv kovida 19 i očekivanja da će tokom ljeta biti više putovanja.

  • Tegeltija zahvalio Salinasu na pomoći koju Svjetska banka pruža BiH

    Tegeltija zahvalio Salinasu na pomoći koju Svjetska banka pruža BiH

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija primio je danas u Sarajevu u oproštajnu posjetu šefa Ureda Svjetske banke u BiH Emanuela Salinasa, s kojim je razgovarao o aktuelnim ekonomskim temama u BiH u kontekstu prevazilaženja izazova prouzrokovanih pandemijom koronavirusa, te nastavku realizacije započetih projekata.

    Tegeltija je upoznao Salinasa o aktivnostima koje Vijeće ministara, u skladu sa svojim nadležnostima i u saradnji sa vladama entiteta, provodi u cilju stabilizacije ekonomskih prilika i poboljšanju privredne aktivnosti.

    Na sastanku je razgovarano i o daljnjim aktivnostima na pripremi i odobravanju novih projekata, kao i o nastavku saradnje institucija u BiH sa tom međunarodnom organizacijom.

    Predsjedavajući Tegeltija je tokom razgovora iskazao zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i izrazio očekivanje da će takva saradnja biti nastavljena i ubuduće na obostrano zadovoljstvo i korist, te zahvalio na tehničkoj i stručnoj pomoći koju Svjetska banka pruža BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

  • Sarajevogas – Subvencioniranje za nove priključke na gasnu mrežu u KS

    Sarajevogas – Subvencioniranje za nove priključke na gasnu mrežu u KS

    – Poboljšanje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo te stimulisanje građana da koriste prirodni gas kao okolinski najprihvatljiviji energent, glavni je cilj projekta izgradnje novih priključaka stambenih objekata na distributivnu gasnu mrežu, a koji će biti nastavljen i u 2021. godini. U budžetu Kantona Sarajevo za ovu namjenu je planirano 200.000 KM, saopćilo je preduzeće Sarajevogas.

    I ove godine planirano je 1.000 KM  po stambenoj jedinici, bez PDV-a. Troškovi koji su na teret Ministarstva uključuju materijal i radove potrebne za izgradnju priključka te nabavku i ugradnju regulaciono-mjernog seta. Iznos troškova koji prelazi 1.000 KM korisnik subvencije uplaćuje iz vlastitih sredstava. 

    Javni poziv za izbor korisnika subvencije troškova izgradnje novih priključaka stambenih objekata na distributivnu gasnu mrežu otvoren je do 18.07.2021.godine.

    Sadržaj javnog poziva dostupan je na web-stranici Sarajevogasa, kao i Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

    Na javni poziv mogu se prijaviti svi građani Kantona Sarajevo, a prednost prilikom bodovanja imat će domaćinstva čiji je nosilac korisnik subvencije troškova grijanja na čvrsta goriva, samohrani roditelji, osobe sa invaliditetom, domaćinstva čiji je član dijete sa posebnim potrebama, kao  i domaćinstva čiji je nosilac nezaposlena osoba ili penzioner.

    Iz preduzeća Sarajevogas pozivaju građane Kantona Sarajevo koji imaju mogućnost priključenja na distributivnu gasnu mrežu da se prijave na javni poziv i iskoriste pravo na subvencioniranje troškova izgradnje novih priključaka, a sve s ciljem poboljšanja kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo, naročito u zimskim mjesecima.

  • Uplaćena sredstva za sanaciju negativnih ekonomskih posljedica u KS

    Uplaćena sredstva za sanaciju negativnih ekonomskih posljedica u KS

    Vlada Kantona Sarajevo izvršila je transfer sredstava komercijalnim bankama koji će biti uplaćen na račune poslovnih subjekata koji su na listi onih koji su ostvarili pravo na podršku zbog nemogućnosti obavljanja djelatnosti tokom lockdowna uvedenog zbog pandemije koronavirusa.

    Prethodno je Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo završilo sve procedure vezane za javne pozive za finansiranje pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjesečnu neto plaću za period trajanja zabrane obavljanja djelatnosti u martu i aprilu 2021. godine, te za finansiranje cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće za te mjesece i objavilo listu odbijenih i listu prihvaćenih poslovnih subjekta po tim javnim pozivima.

    Radi se o 3.588 poslovnih subjekata koji su, po ovim javnim pozivima, ostvarili pravo na finansiranje cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće za mart i april 2021. godine, te 794 poslovna subjekta koji su ostvarili pravo na finansiranje pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjesečnu neto plaću za period trajanja zabrane obavljanja djelatnosti za pripadajuće mjesece.

    Ukupna sredstva koja je Vlada Kantona Sarajevo doznačila komercijalnim bankama iznose 8.976.241 KM za 5.640 poslovnih subjekata.

    Formirana je i drugostepena Komisija za rješavanje predmeta po prigovorima na rezultate po tim javnim pozivima, koja će na prvoj sljedećoj sjednici Vlade KS biti potvrđena, a potom će biti pripremljena konačna lista prihvaćenih prijava poslovnih subjekata.

    Također, od sutra će početi isplata sredstava obrtnicima i zanatlijama koji su ostvarili pravo na podršku po Javnom pozivu za očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata i obrta, saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo.

  • Novalić i Salinas: Izuzetna saradnja FBiH i Svjetske banke

    Novalić i Salinas: Izuzetna saradnja FBiH i Svjetske banke

    Premijer Federacije BiH Fadil Novalić primio je danas, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, u oproštajnu posjetu šefa Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Emanuela Salinasa.

    Prilikom susreta, federalni premijer upoznao je gosta s glavnim makroekonomskim pokazateljima u FBiH, a koji su bolji nego u 2019. godini. Gosta je, također, informisao o uspostavljenom stepenu likvidnosti budžeta, što je Federaciji BiH omogućilo da sve svoje obaveze redovno izmiruje prema svim kosisnicima budžeta i građanima. Uprkos svim teškoćama izazvanih pandemijom, redovno se isplaćuju penzije, naknade za boračku populaciju i civilne invalidnine, kao i socijalna davanja, a uz sve to uložena su i direktna interventna sredstva u privredu.

    – Raste nam i izvoz. Prema posljednjim podacima, u Federaciji BiH je, između ostalog, došlo do porasta izvoza, što je dovelo do pokrivenosti uvoza izvozom od 66 posto – kazao je Novalić.

    Ovom prilikom naglasio je i važnost projekata koje podržava Svjetska banka u našoj zemlji.
    – Uz postojeće projekte koje već provodimo, istakao bih dvije ključne tranzicije koje nam puno znače. Jedna se odnosi na energetski sektor, uključujući obnovljive izvore energije, a druga na što veću zaštitu okoliša rješavanjem problema zbrinjavanja krutog otpada – naglasio je federalni premijer.

    Emanuel Salinas je kazao da njegov nasljednik na poziciji šefa Ureda Svjetske banke u BiH ima veliko iskustvo stečeno na dužnostima u tranzicijskim zemljama, što će dodatno koristiti u dizajnu i provođenju specifičnih projekata u BiH.
    Premijer Novalić zahvalio je gostu na svemu što su on lično i Svjetska banka učinili na dobrobit naše zemlje, a posebno Federacije BiH.