Kinezi su usavršili taktiku plagiranja tehnologije sa zapadnih sveučilišta zbog čega je njihova vojska u kompetitivnoj prednosti u ključnom trenutku restrukturiranja snaga na globalnoj pozornici

Američka federalna vlada godinama je šakom i kapom dijelila milijune dolara kineskim stručnjacima za umjetnu inteligenciju koji su bili angažirani na prestižnim sveučilištima diljem SAD-a u nadi da će njihove patente jednoga dana otkupiti Pentagon te da će prva vojska svijeta, zahvaljujući upravo njihovim otkrićima, postati još sofisticiranija. Međutim, ta je taktika donekle držala vodu prije pandemije kada su se globalne sile kriomice utrkivale u primatu nad umjetnom inteligencijom.

Tjednik Newsweek ušao je u trag jednom neobičnom slučaju za koji se ispostavilo da je samo jedan od brojnih primjera koji bi trebao poslužiti kao ozbiljno upozorenje Bidenovoj Bijeloj kući. Naime, Zhu Song-Chun, kineski profesor emeritus na prestižnom kalifornijskom sveučilištu UCLA, od američke je federalne vlade dobio najmanje 30 milijuna dolara za različite projekte koji su za cilj imali unapređenje robotike u vojsci.

Unatoč tome što su čak dva projekta trajala sve do kraja 2021., Zhu se početkom 2020. vratio u rodnu Kinu, učlanio u Komunističku partiju, u Pekingu otvorio svoju kompaniju te tamošnjem režimu “prenio znanje i vještine” koje je naučio tijekom višedesetljetne znanstvene karijere u SAD-u.

Problem se, naime, krije u tome što je pekinški režim proteklih godina usavršio taktiku plagiranja tehnologije sa zapadnih sveučilišta zbog čega je njihova vojska u kompetitivnoj prednosti u ključnom trenutku restrukturiranja snaga na globalnoj pozornici. Izazov je utoliko veći ako se u obzir uzme činjenica da sve veći broj znanstvenika utrku za primat u domeni umjetne inteligencije često uspoređuje s utrkom u nuklearnom naoružanju koja je obilježila razdoblje nakon završetka Drugoga svjetskog rata.

Ironično, upravo je tu usporedbu u svojem pismu Komunističkoj partiji iskoristio i sam Zhu nakon povratka u Kinu.

“Utjecaj umjetne inteligencije usporediv je s atomskom bombom, osobito u kontekstu vojne opreme. Ako naša zemlja uspije preuzeti vodstvo u toj domeni, pobijedit ćemo u suvremenoj utrci u naoružanju”, stoji u njegovu objašnjenju.

Dok Zapad radi na tome da uspori ili privremeno obustavi razvoj umjetne inteligencije zbog zabrinutosti da se razvija prebrzo, Kina se ne zamara pitanjem kako će se njezin razvoj odraziti na prava i budućnost čovjeka. Zbog toga se Xi Jinping posljednjih godina laserski fokusira na unapređenje tog segmenta logikom prvo ćemo skočiti, pa tek onda reći “hop”.

– Zamislite samo koliko bi svijet danas drugačije izgledao da su u utrci za nuklearno oružje, umjesto SAD-a, pobijedili Sovjetski Savez ili nacistička Njemačka – upozorila je bivša američka državna tajnica Condoleezza Rice, direktorica Instituta Hoover na Sveučilištu Stanford.

Na isti je trend upozorio i obavještajni savez Pet očiju (Five Eyes) koji čine SAD, Ujedinjena Kraljevina, Kanada, Australija i Novi Zeland. Oni tvrde da bi se nesmotrenost pri dijeljenju vojnih informacija s Kinom mogla Zapadu “jako obiti o glavu”.

No, Pentagon tvrdi da međunarodna suradnja krije i brojne prednosti koje se očituju ponajviše u tome što dopiru do najvećih talenata iz svih krajeva kugle zemaljske. Američko Ministarstvo obrane tvrdi da oko 90 posto kineskih studenata, koji su se tijekom proteklih godina pridružili američkim sveučilišnim programima, nakon završetka studija ima običaj ostati u SAD-u, zbog čega od njihova obrazovanja u konačnici profitira i sama američka vojska.

S tim na umu američka Nacionalna zaklada za znanost je profesoru Zhuu odobrila federalna sredstva za čak nekoliko projekata. Sporni, zbog kojih je redakcija Newsweeka pokrenula cijelu reportažu, su projekt vrijedan nešto manje od 700.000 dolara za potrebe razvoja sofisticiranih robota u misijama spašavanja te drugi, “težak” nešto više od 520.000 dolara, koji je trebao unaprijediti kognitivne platforme za robote. Zhu je naveden kao voditelj oba znanstvena projekta, unatoč tome što se trajno vratio u Kinu prije nego što su vladini vojni projekti službeno završili.

Kao da to samo po sebi nije dovoljno suspektno, ispostavilo se da je sa sobom poveo i desetak kineskih studenata UCLA-e koji su radili na tim istraživanjima.

Američka Nacionalna zaklada za znanost, koja je Zhuu donirala najmanje pet milijuna dolara za potrebe 13 projekata, postala je zabrinuta tek u onome trenutku kada su primijetili da je profesor Zhu povezan s kineskim publikacijama na temu srodnog istraživanja. Međutim, zaklada tek od 2022. koristi novo analitičko oruđe za presretanje potencijalnog sukoba interesa, zbog čega prije nije uočila prijetnju.

– Identificirane nelogičnosti promptno su prijavljene nadležnim službama, no u tom su trenutku projekti već bili finalizirani – objasnila je Rebecca Keiser, šefica istraživačkog Centra za stratešku sigurnost koji djeluje u sklopu spomenute zaklade.

Preliminarnom analizom utvrdilo se da Zhu nije bio izoliran slučaj.

Centar za sigurnost tehnologija u razvoju, washingtonski think tank koji proučava to područje, tvrdi da su se u samo dvije godine u Kinu vratili i brojni drugi stručnjaci za umjetnu inteligenciju, među kojima su Harry Shum, bivši izvršni potpredsjednik Microsofta, Poo Mu-ming koji je predavao na Sveučilištu Berkeley te Chi-Chih Yao s MIT-a.

Svi su bili dobitnici američkih federalnih sredstava za svoja istraživanja, zbog čega postoji snažan pritisak na državni aparat SAD-a da traže donirane iznose natrag.