Tehnologija

Umjetna inteligencija može razlikovati spol osobe samo na osnovu skena mozga

Umjetna inteligencija mogla bi pomoći u razumijevanju spolne neuroraznolikosti.

- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -

Suptilne razlike

U novom pristupu razumijevanju razlika između muškog i ženskog mozga naučnici s Univerziteta Stanford upotrijebili su umjetnu inteligenciju (AI) kako bi uočili te suptilne razlike.

Prethodne studije suočavale su se s izazovima, budući da muškarci općenito imaju veći mozak zbog veće veličine tijela, što je dovelo do nedosljednih rezultata pri poređenju određenih regija mozga bez prilagođavanja ukupnog volumena mozga.

Jednom kada ispravite poređenje prema veličini mozga, rezultati su prilično različiti, ističe Vinod Menon sa Univerziteta Stanford.

Kako bi to riješili, Menonov tim koristio je metodu koja bilježi aktivnost mozga u funkcionalnom MRI skeneru i prati promjene u sinhronizaciji između različitih regija mozga. Naučnici su razvili AI, obučen na podacima iz projekta Human Connectome, koji uključuje oko 1.000 mladih odraslih osoba.
90 posto tačnosti

Umjetna inteligencija je postigla nevjerovatnih 90 posto tačnosti u razlikovanju skeniranja muškog i ženskog mozga tokom obuke i u zasebnom testu. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u časopisu PNAS.

Važno je naglasiti da je umjetna inteligencija zadržala svoju učinkovitost kada se primijenila na skeniranje mozga iz dva različita skupa podataka, od kojih se svaki sastoji od približno 200 pojedinaca iz SAD i Njemačke. Kamila Vilijams (Camille Williams) s Univerziteta Texas u Ostinu izražava povjerenje u dobivene rezultate.

– Njihova replikacija u uzorcima koji su potpuno neovisni o projektu Human Connectome čini me sigurnijim u te rezultate – kaže Vilijams.

Naučnici priznaju potrebu za daljnjim testiranjem na većim skupovima podataka kako bi se potvrdila tačnost umjetne inteligencije. Ako se potvrde, ti rezultati mogu doprinijeti razumijevanju varijacija zdravstvenih stanja i neuroraznolikosti povezanih sa spolom, kao što su depresija, anksioznost i poremećaj pažnje i hiperaktivnost.
Dobrinos zdravstvu

Menon naglašava važnost razvoja modela specifičnih za spol. Ako ne razvijemo ove modele specifične za spol, propustit ćemo ključne aspekte faktora koji, naprimjer, razlikuju muškarce s autizmom u odnosu na muškarce iz kontrolne skupine i žene s autizmom nasuprot žena iz kontrolne skupine, pojašnjava na kraju, piše Zimo.

Haber.ba

- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -