Godine 2010., kad je pronađeno na dnu Arktičkog okeana, ovo stvorenje zbunilo je naučnike. Otkrili su, naime, da je riječ o vrsti mikroorganizma koji se naziva arheja – dakle prabakteriji – ali je ova imala karakteristike potpuno drugačijeg oblika života, eukariota. Za neupućene, riječ je o organizmima kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgru: sve životinje i biljke koje su ikada postojale pripadaju toj kategoriji.
Stručnjaci su isprva pomislili da je ova dosad neviđena anomalija posljedica zagađenosti lokaliteta, no svaka sumnja je nestala kad su japanski genetičari uspjeli izolovati te u laboratoriji uzgojiti ovu prabakteriju. Za taj poduhvat, koji je uključivao prikupljanje taloga s dna mora na dubini od dvije i po hiljade kilometara, smještanje uzoraka u staklene cijevi te osiguravanje hranjivih tvari organizmu u nastajanju, trebale su im pune tri godine. U spomen na Prometeja, koji je prema poznatome grčkom mitu oblikovao glinene ljude, mikroorganizmu su nadjenuli ime Prometheoarchaeum syntrophicum.
Daljnje testiranje pokazalo je da se ispod dugih pipaka ovog mikroorganizma gnijezde drugi mikroorganizmi, a naučnici pretpostavljaju da je prilagodljivi stvor svoje “partnere” nekako preobratio u bakterije koje su koristile kiseonik kao važan element. Taj potez povećao je njegove šanse za preživljavanje te vrlo vjerovatno utabao put načinu života kakav poznajemo.
Premda na mnoga pitanja još valja naći odgovor, istraživači su optimistični te tvrde da bismo uskoro mogli otkriti kako su funkcionisali naši prvi preci i kako se od njih razvilo toliko različitih vrsta organizama, piše Lucija Kapural za povijest.hr.
Haber.ba
