Ako se ovaj koncept dodatno ispita, test bi mogao značajno ubrzati dijagonzu, što bi milijunima pacijenata dalo odgovore i pristup pravilnoj terapiji dugo prije nego bolest uznapreduje.

Istraživači na američkom sveučilištu Washington osmislili su krvni test, koji je dizajniran da detektira molekularne preteče u krvi koji mogu prouzročiti neregularno zgrušnjavanje proteina u mozgu, koji s vremenom stvaraju plakove beta amiloida, prenosi Science Alert.

Impresivno precizan uzorak

Ti plakovi su poznati znakovi Alzheimerove bolesti, ali njihova uloga u kognitivnom propadanju je nejasna. U prošlosti ih se smatralo ranim trigerima neuronske disfunkcije i gubitka, što s vremenom vodi do kognitivnog propadanja.

Ipak, nedavne studije pokazale su da su ti plakovi prisutni tek u trećine oboljelih od Alzheimerove, a ponekad su prisutni u mozgovima ljudi koji ne pokazuju nikakve kognitivne deficite.

Drugim riječima, izvanstanični plakovi beta amiloida u mozgu nisu nužno toksični sami po sebi, no mogu nastajati od molekularnih toksina koje je vrlo teško otkriti.

Ti toksini su funkcionalne verzije beta amiloida koji se nalaze u stanicama. Poznati su pod nazivom toksični oligomeri beta amiloida, a neki znanstvenici vjeruju da bi oni mogli suptilno štetiti neuronima izdaleka, na neki način stvarajući predispozicije za izvanstanične plakove i ugruške.

Znanstvenici još uvijek otkrivaju detalje, no ova hipoteza motivirala je istraživače sa sveučilišta Washington da stvore impresivno precizan uzorak, kojeg su nazvali SOBA.

Testirali su ga na krvnoj plazmi od 310 sudionika. Neki sudionici pokazivali su blago kognitivno oštećenje ili Alzheimerovu bolest, a drugi su bili dobrog kognitivnog zdravlja.

Mjerenjem tih oligomera u krvnoj plazmi, SOBA je izolirala svih 53 sudionika s Alzheimerovom bolesti, za koje se post-mortem pokazalo da su oboljeli.

Istovremeno u kontrolnoj grupi, SOBA je otkrila oligomere u krvnoj plazmi 11 sudionika. 10 od njih je kasnije dijagnosticirana Alzheimerova bolest ili blago kognitivno oštećenje.

“Liječnici i istraživači su željeli dobiti pouzdan dijagnostički alat za Alzheimerovu bolest – ne samo uzorak koji potvrđuje dijagnozu, već test koji može otkriti znakove bolesti prije nego dođe do kognitivnog oštećenja”, izjavila je bioinženjerka Valerie Dagget sa sveučilišta.

“To je važno za zdravlje pojedinaca, ali i za istraživanje o tome kako toksični oligomeri beta amiloida mogu prouzročiti štetu koju čine. Ovdje smo pokazali da bi SOBA mogla biti temelj za takav test,” dodala je.

Uzorak i za Parkinsona, dijabetes…

To je nije sve što SOBA može učiniti. Alzheimerova bolest nije jedina koju obilježavaju toksični oligomeri.

Proteini koji se krivo slažu također su, čini se, povezani s Parkinsonovom bolešću, dijabetesom tipa II, i demencijom Lewyjevih tjelešaca, što znači da bi SOBA jednog dana mogla biti prilagođena da može otkriti rane znakove i ovih bolesti.

I drugi testovi pokušali su mjeriti markere za Alzheimerovu bolest, no s različitim razinama uspjeha.

Na primjer, 2018., krvna analiza koja također otkriva preteče beta amiloida predvidjela je nastupanje Alzheimerove boelsti do 30 godina prije nego su se počeli pokazivati kognitivni problemi.

SOBA, kažu istraživači, može davati slična predviđanja.

U trenutnoj kliničkoj praksi koriste se samo krvni testovi koji traže gene povezane s Alzheimerovom, no ti testovi ne mogu predvidjeti tko će zapravo i oboljeti.

S testovima koji postižu rezultate kakve ima SOBA, to bi se uskoro moglo promijeniti. prneosi “N1“.