Vijesti

BIH „RAME UZ RAME“ SA VODEĆIM SVJETSKIM METROPOLAMA Cijene nekretnina neumoljivo eskaliraju – ljudi masovno „konvertuju“ marke u kvadrate

Cijene nekretnina imaju tendenciju rasta i, sudeći po procjenama stručnjaka, nećemo skoro dočekati njihovo opadanje ni u BiH, ni u regionu, a ni na evropskom nivou. U pozadini enormnih cifri koje se ogledaju u „golim zidovima“ naći ćemo mnogobrojne uzroke, ali onaj koji se pominje kao najaktuelniji jeste sukob između Rusije i Ukrajine koji je uzdrmao mnoge grane privrede, ne samo građevinski sektor.

- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -

Marke u kvadrate

Zbog neizvjesne ekonomske situacije sve više ljudi ulaže u nekretnine, mnogima je to jedan od efikasnijih načina štednje, pa novac „konvertuju“ u kvadrate.
Stručnjaci ističu da je trend okretanja stanovništva od štednje u bankama ka ulaganju u nekretnine prouzrokovan u prvom redu visokom inflacijom.
„Visoka inflacija svakim danom obezvrijeđuje vrijednost novca čime se gubi osnovni smisao štednje, zadržavanje vrijednosti imovine za budućnost. Prošlost nas uči da je za vrijeme visoke inflacije najisplativije ulaganje u realnu imovinu, a najpoznatiji oblik ulaganja u realnu imovinu je ulaganje u nekretnine“, kazao je ekonomista Bojan Stojnić.
Dodaje da je stanovništvo toga svjesno i zato sada imamo situaciju povećane potražnje za nekretninama, a smanjen interes za štednju u bankama.
„Povećana potražnja za nekretninama automatski je dovela i do povećanja cijena istih, sve kao direktna posljedica zakona ponude i potražnje, gdje povećana potražnja za određenim dobrom ili uslugom dovodi i do rasta cijene tog proizvoda ili usluge. Dodatno, imamo i uticaj povećanja cijene novogradnje kao posljedicu povećanja cijena inputa za izgradnju, građevinskog matrijala, goriva i slično“, zaključio je Stojnić.

Zvanični podaci

Podaci iz Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u prvom kvartalu ove godine u BiH prodato ukupno 627 novih stanova, a prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа iznosi 2.248 KM, što je u poređenju sa prоsјеčnom ciјеnom prоdаtih takvih stanova u protekloj gоdini viša za 23 odsto, te u оdnоsu nа prvi kvartal 2021. gоdinе viša za 24,9 posto.

Da do pojeftinjenja sigurno neće doći, potvrdio je i Dragan Milovanović, direktor Agencije „Remax“.

„U odnosu na prošlu godinu uočeno je povećanje od 30 odsto. Do kraja ove godine, po mojim procjenama, ne bi trebalo doći do novih poskupljenja“, kazao je Milanović i dodao da bilježe povećanu potražnju iako situacija na tržištu nije sjajna kao što je bila prethodnih godina.

Republika Srpska i Federacija BiH

Kada se uporede podaci entitetskih zavoda za statistiku, uočiljivo je da je više novih stanova prodato u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH, a cijene u Banjaluci su nerijetko više nego u Sarajevu.

Aloonline je već pisao o „eksploziji“ cijena nekretnina u Banjaluci, i tada smo saznali da je kvadrat nemoguće naći ispod 2.600 KM, a cijene idu i do vrtoglavih 5.500 maraka u centru grada. Više o tome pročitajte OVDJE

Pogledajte podatke sa jednog od vodećih sajtova za vrijednost nekretnina (Numbeo), a ono se odnosi na poređenje cijena u Banjaluci i Sarajevu, te nekoliko većih gradova u svijetu. 



Iako BiH po pitanju životnog standarda kaska za mnogim zemljama u Evropskoj uniji,  to nije slučaj i sa cijenama nekretnina. U ovom aspektu apsolutno ne zaostaje za vodećim svjetskim metropolama.

Region

Srbija

Ne iznenađuje činjenica da se u Srbiji, bar što se nekretnina tiče, na vrhu ljestvice nalazi glavni grad Beograd.

Prema izvještaju srbijanskog Republičkog geodetskog zavoda, najskuplji kvadrati prodaju se na beogradskoj opštini Savski vijenac, gdje prosječna cijena kvadrata iznosi 3.328 evra.  Ovdje je uočena najviša maksimalna cijena kvadrata u gradu, koja iznosi čak 10.067 evra. Sljedeća opštna na listi je Vračar, gdje najskuplji kvadrat iznosi 3.937 evra.

Crna Gora

Kao i kopletna Evropa, ni Crna Gora nije bila imuna na „talas poskupljenja“ koji nije zaobišao nekretnine.

Podaci crnogorske Uprave za statistiku ukazuju na to da je u Crnoj Gori je u prvom kvartalu 2021. prosječna cijena kvadrata iznosila 1.219 evra, što je za 29,7 posto više u odnosu na početak prethodne godine.

Podaci dalje pokazuju da je u Podgorici u drugom kvartalu prošle godine prosječna cijena kvadrata iznosila 1.234 evra. Ne iznenađuje da je najviša cijena kvadrata zabilježena u primorskim regijama, gdje je prosječna cijena nekretnina iznosila 1.298 evra.

Hrvatska

U prvoj polovini 2021. godine prosječna cijena stanova novogradnje u Zagrebu iznosila je 1.886 eura po kvadratu, dok je u ostalim dijelovima zemlje cijena bila nešto niža, 1.648 evra, kazali su iz Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

Slovenija već godinama „muku muči“ sa nedostatkom nekretnina, a ponajviše nedostaje povoljnih stanova koje bi mogli da priušte njihovi građani.

Prema podacima slovenskog Zavoda za statistiku u Sloveniji su cijene nekretnina u drugom tromjesečju 2020. godine porasle za 4,5 odsto, u odnosu na prvo tromjesečje.

Oni navode da je cijena kvadrata u 2020. godini prvi put prešla 2.900 eura i skoro dosegnula brojku od 3.000. Za razliku od Ljubljane, cijene u drugim, manjim mjestima, ipak su povoljnije i kreću se oko prosječne cijene od 2.000 evra po kvadratu.

Evropa

Na godišnjem nivou cijene nekretnina u EU u prva tri ovogodišnja mjeseca porasle su za 10,5 odsto, najviše od kraja 2006. godine. U evrozoni cijene su u prvom tromjesečju skočile 9,8 odsto, najsnažnije otkada je Eurostat počeo objavljivati podatke 2005. godine. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećane su 9,4 posto.



Sve države EU čiji su podaci bili dostupni Eurostatu bilježile su u prvom tromjesečju rast cijena na godišnjem nivou; Za njih 17 stopa rasta bila je dvocifrena. Naviše su poskupile stambene nekretnine u Češkoj, za 24,7 odsto, zatim Estonija sa 21 i Mađarska s 20,6 posto.

Kipar je zabilježio najskromniji rast cijena, za 1,1 posto, zatim Finska i Italija gdje su nekretnine poskupile 4,3 odsto.

Cijena po kvadratu u većim gradovima

Prema podacima vodećih svjetskih kuća za prodaju i iznajmljivanje nekretnina cijene stanova u centru Berlina možete naći po prosječnoj cijeni od 8.107. evra po kvadratu, dok najskuplji kvadrati idu i do 11.000 evra. Van centra, cijene su povoljnije, prosječno 5.319 evra po kvadratu, mada se može naći i za 4.000 evra.

Najskuplji kvadrati u centru Beča dostižu 14.000 evra, a prosječno se može uzeti i za 8.754 evra. Na periferiji je drugačija priča, nekretnina može da se kupi za kvadrat počev od 3.500 evra, ali je lakše da se pronađe po prosječnoj cijeni od 5.782 evra po kvadratu.

Cijene u centru Amsterdama iznose oko 9.300 evra, dok je kao i obično periferija jeftinija i može se naći za 6.176 evra.

Cijena stana u Moskvi iznosi 8.652 evra po kvadratnom metru, a može dostići i duplo više, dok se kvadrat u predgrađu plaća u prosjeku 4.642 evra. Zanimljiva je činjenica da su cijene u Sočiju čak i više nego u prestonici Rusije. Prema podacima za prvu polovinu 2022. godine, prosječna cijena luksuznih nekretnina u Sočiju bila je 42.000 evra po kvadratu.

Kvadrat u centru Pariza dostiže cijenu od vrtoglavih 15.000 evra, ali uz malo truda može se naći i za 12.000 evra. Stanovi na periferiji su nešto jeftiniji i tamo kvadrat  košta oko 9.000 evra.

Cijena stanova u centru Londona ide do 19.000 evra po kvadratu, ali uz koji „blagoslov nebesa“ možete proći i za 13.283 evra. Periferija je naravno povoljnija i tamo se kvadrat kreće oko 6.600 evra.

Bonus video

Objava BIH „RAME UZ RAME“ SA VODEĆIM SVJETSKIM METROPOLAMA Cijene nekretnina neumoljivo eskaliraju – ljudi masovno „konvertuju“ marke u kvadrate prenesena sa portala Aloonline.ba.

- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -