Međunarodno referentna nafta Brent trgovala se na Londonskoj berzi u 13:08 časova po lokalnom vremenu po cijeni od 101,1 dolar za barelu, što je rast od 0,9 posto u odnosu cijenu od 100,22 dolara na zatvaranju trgovanja u utorak, prema podacima sa portala oilprice.com.
Cijena američke referentne nafte WTI iznosila je u isto vrijeme 94,57 dolara za barel, ojačavši za skoro 1,0 procenat u odnosu na nivo na jučerašnjem zatvaranju od 93,74 dolara po barelu.
Američki institut za naftu (API) procijenio je da su američke zalihe sirove nafte pale za čak 5,6 miliona barela prošle nedjelje, u odnosu na tržišne prognoze pada od 450.000 barela.
Do ovako velikog pada došlo je pošto je Ministarstvo energetike pustilo na tržište ogromnih 8,1 milion barela iz strateških rezervi nafte u sedmici završenoj 19. avgusta, čime je se nivo strateškim rezervama smanjilo na 453,1 milion barela, navodi portal oilprice.
Tržišni akteri iščekuju sada zvanične podatke o zalihama nafte u SAD koje treba da objavi kasnije danas Uprava za energetske informacije (EIA).
Saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman upozorio je u utorak na moguće smanjenje ponude kako bi se korigovale cijene, pominjući u tom kontekstu da treba otloniti nedosljednosti između stvarnog stanja na fizičkom tržštu i onog na papiru, kako bi se prekinuo začarani krug koji izaziva ekstremne fluktuacije cijena.
Salman je rekao da grupa OPEK+ radi na novom sporazumu koji bi se primjenjivao poslije 2022. i na smanjenju proizvodnje, a na temelju sadašnjeg sporazuma koji ističe u septembru ove godine.
Dodatni podsticaj rastu cijena nafte izazvala je informacija da bi isporuke nafte iz Kazahstana mogle da budu zaustavljene nekoliko mjeseci zbog oštećenih privezišta na crnomorskom terminalu Kaspijskog naftovoda, piše tanjug.
(Haber.ba)
