Vijesti

Hrvatska: Niko se na javlja za posao u državnoj službi

- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -

Sigurnost radnog mjesta nekada je igrala ulogu, kada je bilo i 400.000 nezaposlenih, a danas gubi na vrijednosti, piše Jutarnji.hr.

Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je natječaj 25. svibnja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalista za pravosudni informacijski sustav, s početnom plaćom od oko 8000 kuna.

Nitko im se nije javio.

Tražili su i voditelja Službe za međunarodnu suradnju i izradu i unaprjeđenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plaća ovdje je oko 9000 kuna neto.

Problemi s tržištem rada s kojima su suočeni privatnici, koji više ne mogu naći domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna pa sve češće uvoze strane radnike, sve se više prelijevaju i na državnu službu.

Dobri radnici

Nekada je sigurnost radnog mjesta bila privlačna, posebno u krizama, kada je privatni sektor bio primoran otpuštati radnike, a danas, kada je situacija takva da radnika nedostaje svagdje, nitko ne želi raditi za državu gdje su prosječne plaće relativno male i gdje se ne napreduje po zaslugama, nego po podobnosti, pa se za odabrane i izmišljaju radna mjesta kako bi uopće mogli napredovati.

Početna plaća administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 5000 kuna, a stručni suradnici zarađuju oko 6000 kuna. Sustav plaća uređen je nejednako, pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plaća razlikuje, ovisno o tome je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi. Tako da i kvalitetniji kadar često ne može biti nagrađen za dobar posao, pa takvi službenici ili bježe u agencije i sustave koji imaju bolje koeficijente ili idu k privatnicima nakon što steknu znanje u državnoj službi.

Politika plaća

U Hrvatskoj je broj zaposlenika u javnom i državnom sektoru golem, ali kada se pogleda samo uža državna uprava, odnosno službenici i namještenici u ministarstvima, ne računajući policajce, vidljiv je trend opadanja broja zaposlenih. U samo tri mjeseca ove godine ministarstva su ostala bez 165 ljudi, a u odnosu na godinu dana broj zaposlenika smanjen je za 324, pa je krajem ožujka bilo zaposleno 16.435 osoba. Procjene su da će velik broj administrativnog osoblja otići u mirovinu u narednom razdoblju.

Zato su neki ministri prisiljeni “otimati” dobre radnike svojim kolegama premještajima iz službe.

– Sigurnost radnog mjesta u državnoj službi nekada je igrala ulogu, kada je bilo i 400.000 nezaposlenih na burzi, a danas gubi na vrijednosti jer je i u privatnom sektoru manjak radne snage – analizira Mihovil Škarica, stručnjak za javnu upravu s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Napominje kako se otad sustav zapošljavanja, napredovanja i plaća nije promijenio, i kada se detektira da su neka zanimanja deficitarna, poput informatičara i visokoobrazovanih stručnjaka, onda se to parcijalno rješava izmjenama uredbi koje definiraju na tisuće radnih mjesta.

– Nema sustavnog pristupa problematici plaća. To proizvodi nepravde, otpore i utječe na organizacijsku klimu u upravi. Nema proaktivne, promišljene politike, nego tržište dirigira promjene – smatra Škarica.

Te probleme trebao bi riješiti novi Zakon o plaćama, koji se najavljuje već desetljeće i nijedna Vlada ga dosad nije donijela. Zapravo je riječ o jednoj od najvećih reformi koja bi napokon uredila sustav plaća u državnoj upravi tako da se za isti posao dobije jednaka plaća, da se nagrade radnici, a kazne neradnici.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave najavljuju da će Zakon biti spreman krajem iduće godine, a stručnjaci Svjetske banke sada rade analize i usporedbe s drugim državama koje su to provele. Moguće je da će u budućnosti državni službenici imati platne razrede, umjesto bezbroj koeficijenata i brojnih dodatak na plaću.

– Cilj je zakona provesti mehanizme da koeficijenti budu izjednačeni i odgovaraju potrebama moderne javne uprave. Također, kroz centralizirani sustav natječaja, koji bi trebao krenuti od 2024., doći će do veće konkuretnosti jer ćemo znati stvarne potrebe i realno stanje na tržištu – poručuju iz Ministarstva.

U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika ne misle da će novi zakon riješiti sve probleme. Za njih je, kaže predsjednica Iva Šušković, najveći problem premala plaća zbog koje se ne prijavljuje kvalitetan kadar, a time sustav postaje neodrživ.

– To je osobito vidljivo u pravosuđu gdje 80 posto zaposlenika ima plaću manju od 5500 kuna, kvalitetni kadrovi odlaze u privatni sektor ili idu na premještaj – kaže.

Organizirali su nedavno i prosvjed zbog nepravde iz 2019. kada je u sustavu pravosuđa povećanjem od devet posto bilo obuhvaćeno 5000 službenika i namještenika, a 2500 nije. Plaća u državnoj službi, dodaje, sigurno ne može privlačiti mlade, obrazovane ljude u velikom sustavu gdje je i velika odgovornost, pa se time degradira kvaliteta državne službe.

– Do 2024. treba biti gotov Zakon i čini nam se da nema vremena za kvalitetnu analizu i donošenje dobrog rješenja – kaže.

Problem je kaže i stigma o uhljebima, koje se teško rješavaju. Teško je, pojašnjava, građanima objasniti da službenici i namještenici nisu isto što i dužnosnici.

– Ne uhljebjuju se ljudi za 4000 i 5000 kuna plaće. Kukolja ima i u javnom i u privatnom sektoru i ne možemo generalizirati – tvrdi.

Škarica ipak misli da bi novi Zakon mogao riješiti problem, ali nije optimist da će se to dogoditi brzo, iako je dio NPOO-a.

– Zakon je bio u svim programima reformi od 2014. pa se nije donio. Ljude ne motivira samo sigurnost, nego i pravednost plaće, a sada je jedini način da plaća raste taj da se “ogrebeš” za napredovanje, pa se onda izmišljaju službe i sektori. Sustav plaća treba odvojiti od sustava napredovanja – smatra.

Nakon mjesec dana Čistoća morala ponoviti natječaj, traži 70 radnika

Zagrebački holding ovih je dana raspisao novi natječaj za zapošljavanje u Čistoći. Traže 20 vozača kamiona i 50 komunalnih radnika, a natječaj bi se trebao okončati krajem idućeg tjedna.

Podružnica Zagrebačkog holdinga, koja se posljednjih mjeseci nalazi u problemima s manjkom radnika i neispravnim kamionima, zbog čega zapinje odvoz smeća i zbog čega je odgođen novi model odvajanja otpada za listopad, već je raspisala natječaj za 50 radnika prije mjesec dana, ali je taj natječaj propao jer ih se za posao javilo samo 17.

– Da, sada se išlo na ponovljeni natječaj jer se na prethodni javilo manje od dvadeset ljudi. Također, sada se traže i vozači kamiona, što nam je isto prijeko potrebno – rekla je Mirjana Kaltak, predsjednica Sindikata Čistoće. Razlika između dvaju natječaja, dodaje Kaltak, jest u tome što je Čistoća prethodno tražila tzv. agencijske radnike, odnosno radnike preko agencija za zapošljavanje koji ne ostvaruju ista prava kao i zaposlenici Holdinga.

– Radnici Holdinga, za razliku od agencijskih radnika, mogu ostvariti sva materijalna prava, kao pravo na prijevoz, egres, božićnicu, uskrsnicu… – nabraja i dodaje da će odaziv potencijalnih radnika sada sigurno biti veći. Na pitanje zašto Holding, nije odmah išao s takvim natječajem, Kaltak odgovara da natječaji za agencijske radnike kraće traju i procedura je jednostavnija. (Filip Pavić)

 

Biznis.ba

- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -