Umjesto prijeko potrebnih novih stanova, Njemačka ima zastoj u gradnji i rast cijena najamnina. Građevinske tvrtke masovno zaustavljaju radove, a i novi projekti stavljeni su na čekanje

‘Troškovi su porasli u nekim slučajevima i do 400 posto’. Kaže to njemački građevinski investitor Dennis Rossing. Od 2022. godine čeka da se njegov najveći stambeni projekt u gradu Kasselu pomakne s mrtve točke.

Rossing namjerava uložiti 80 milijuna eura u stambeni kompleks s 500 stanova te poslovni i hotelski kompleks na ukupno 37.000 kvadrata. Za to je dobio građevinsku dozvolu još prije dvije godine. No kriza je generirala dodatne troškove koji se broje u desecima milijuna eura.

Istovremeno su eksplodirale najamnine. Na razini savezne pokrajine Hessen (u kojoj se nalazi grad Kassel) 2020. godine cijena najma kvadratnog metra stana bila je u prosjeku 9,50 eura dok je 2023. već iznosila 14,46 eura, što je rast od 52 posto. No neće tu stati.

Građevinske tvrtke očekuju da će cijene najma po kvadratu ići do rekordnih 20 eura. Nema zapravo tvrtke koja misli da će ova kriza brzo završiti. I to se onda prelijeva na investicije. Tako je 2020. godine u novogradnju uloženo 790 milijuna eura. A lani investicije pale za čak 39 posto, na 480,5 milijuna.

Jedna od najvećih građevinskih tvrtki prestala s ulaganjem

Jedna od najvećih građevinskih kompanija u Njemačkoj, ABG Holding Frankfurt, prestala je s ulaganjem u nove projekte. Namjera im je bila izgraditi 3800 novih stanova u sljedećih pet godina, među kojima bi velik dio njih otpao na priuštivo stanovanje. U ovakvim okolnostima, kažu iz tvrtke, najmoprimcima uključenima u program priuštivog stanovanja ne bi mogli iznajmiti stan za manje od 20 eura po kvadratu, što si nitko ne može priuštiti.

‘Trenutačno ne vidimo svjetlo na kraju tunela. Nema uopće naznaka koje bi dale naslutiti da će stvari opet krenuti nabolje’, kaže generalni direktor tvrtke Frank Junker za Tagesschau.

A kao i svaka kriza, i ova najviše pogađa najpotrebitije. Gorući problem u cijeloj Njemačkoj nedostatak je socijalnih stanova. Samo jedna od deset osoba u potrebi dobiva takav stan, a ukupno ih nedostaje 100.000, piše tportal.