Resorno ministarstvo i Vlada ZDK subvencionirat će u sklopu ovog programa, u ukupnom iznosu 1.130.021,63 KM, troškove investiranja u opremu, obuku radne snage, promociju na sajmovima, uvođenje standarda i kontrolu kvalitete te petente za 2022. godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlasnik preduzeća “Ćosićpromex” iz Usore Mijo Ćosić, koji u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj zapošljava oko 650 radnika, napomenuo je da je korisnik Kreditno-garancijskog fonda te da se nada da će i drugi privrednici iskoristiti priliku da dođu do potrebnih novčanih sredstava, piše Klix.ba.

• U ovako depresivnoj političkoj, ekonomskoj i svakoj drugoj situaciji, ovakvi događaji u ZDK-u su za svaku pohvalu. Mislim da je situacija daleko bolja nego što to izgleda glede punjenja budžeta i glede poslova koje dobivamo u ovako teškoj situaciji u svijetu i Evropi. To je znak da smo mi žilavi i da je Vlada ZDK prepoznala potrebu da potpomogne. Posebno mi je drago što prepoznaju male privredne subjekte, koje je u ovim vremenima najvažnije prepoznati. Možda sam i ja među malo većima i mi se lakše snalazimo nego mali. Potrebno je nastaviti sa ovakvom dodjelom sredstava” kazao je Čosić, koji je odao priznanje Vladi ZDK što unazad četiri godine i na ovakav način podupire privrednike.

Naglasio je da duže vrijeme po principima zemljama regije želi uvesti radnu snagu s vana koja im se nudi.

• Postoje agencije koje pokušavaju plasirati radnike ovdje. Prirodno je da naši idu na zapad, a mi nadoknađujemo radnu snagu s vana. Ja povlačim ljude iz Turske, koji su kvalitetni i nama mentalitetom najbliži, ali se sporo realizuje pravna dokumentacija. Veliki broj radnika koji dođu ovdje rade na crno, osjećam da je to jednostavno prevazići i da trebamo svi raditi zajedno na tom problemu. Došlo je vrijeme da olakšamo i damo ljudima privremene radne dozvole na tri mjeseca dok ne riješe status stalnog radnika u BiH. To je važna tema za nas privrednike”, izjavio je Ćosić koji je radnicima iz Turske koji su jučer počeli raditi dao plaću od 1.000 eura, smještaj i dva obroka.

Premijer Mirnes Bašić rekao je ovom prilikom da su u dogovoru sa socijalnim partnerima uradili programe poticaja te za 11 programa opredijelili oko 3,5 miliona KM. Ovo je drugi javni poziv koji je završen, nakon što su u aprilu lokalnim zajednicama dodijeljena sredstva za uređenje poslovnih zona.

• Vlada će nastaviti da pomaže naše privredne subjekte, jer na ovaj način jačamo našu privredu i ekonomiju, a vjerujem da ćemo i kroz industrijske zone omogućiti našim lokalnim zajednicama da na taj način privlače investitore, jačaju svoje lokalne zajednice a samim tim ZDK i BiH”, rekao je premijer Bašić.

Naglasio je da se svi programi poticaja provode javno i transparentno putem javnih poziva, te da od 2018. godine, nakon sugestije Ureda za reviziju FBiH, nijedna konvertibilna marka iz budžeta ZDK-a nije plasirana bez javnog poziva kroz utvrđene kriterijume i razrađene programe. Ministar Jelić rekao je da je od 2018. godine, kada je i uveden ovaj program poticaja, utrošeno ukupno 5.161.000 KM.

• Mislim da su ovo značajna sredstva. Svi smo svjesni svjetske globalne krize. Ova su sredstva namijenjena za nabavku stalnog sredstva, konkurentnost … Bile su tri prioritetne oblast i to na način da brendiraju svoje proizvode te za kvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage. Maksimalni iznos subvencije po ovom javnom pozivu bio je 30.000 KM, ali je najviše gospodarskih subjekata apliciralo za sredstva od 20.000 KM. Nije bila obaveza da se prijave na sve tri prioritetne oblasti”, napomenuo je Jelić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jelić podsjeća da je ove godine uveden i javni poziv za podršku ženskom poduzetništvu, u sklopu kojeg se refundiraju doprinosi za jednog ili maksimalno dva uposlenika i to na period od osam mjeseci, kako bi im “olakšali poslovanje”. Maksimalan iznos bio je 4.000, odnosno 2.000 KM po osobi, a ukupno je za ovu namjenu utrošeno 330.000 KM. Poticaj je ostvarilo 120 poduzetnica iz ovog kantona.

Jelić je pozvao poduzetnike da apliciraju za sredstva Kreditno-garancijskog fonda, iz kojeg je, po beskamatnim kreditima za privrednike, utrošeno samo pola sredstava, odnosno oko 4,5 miliona KM.