Kako bi podigle svijest i doprinijele odgovornom upravljanju i povećanju količine recikliranog biološkog otpada, žene iz mostarskog naselja Vrba zajedno sa Udruženjem za poduzetništvo i posao LiNK, nabavili su kompostere koji služe za proces kompostiranja, odnosno za pretvaranje biološkog otpada u kvalitetno đubrivo za organski uzgoj hrane. “Otpad nije smeće – nauči kompostirati” naziv je projekta koji je ženama ovog naselja donio brojne benefite.

Ostatke namirnica koje više nisu za konzumaciju, otpad biljnog porijekla, poput kore oguljenog voća i povrća, zatim travu, lišće i vrtni otpad, Rabija Bešo odlaže u komposter. Otkako ga koristi, njenog kućnog otpada je tvrdi, čak upola manje.

“Ukupno 50 posto otpada iz bašte ubacujem u komposter koji će vremenom da se preradi da mogu dobiti gotov proizvod da u svojoj bašči dogodine, kad bude sijanje imam svoje đubrivo”, rekla je Rabija Bešo, članica Udruženja žena „Vrba“.

I sama u svojoj bašti proizvodi dosta biološkog otpada, baš kao i većina stanovnika ovog naselja. Stoga je nabavka kompostera, smatraju pun pogodak, jer od otpada koji bi inače završio na deponiji Uborak, sada prave vlastito gnojivo, tako što se prirodnim procesom truljenja, otpad nakon određenog vremena u komposterima pretvara u organsko đubrivo ili kako ga nazivaju “crno zlato”.

“Mi smo kroz ovaj projekat obezbijedili 21 komposter , međutim nije stvar u ovim plastičnim kantama, stvar je u tome da smo mi detaljno naučili kako reciklirati taj biološki otpad. Mi ne moramo kupiti komposter, možemo improvizovati, napraviti ,ali bitno je da sav biološki otpad iz domaćinstva odlažemo da bi na kraju dobili kvalitetan kompost koji ćemo koristiti za cvijeće, za povrće, za baštu”, rekla je Medina Gosto, predsjednica Udruženja žena “Vrba”

Biootpad iz domaćinstva čini trećinu ukupnog komunalnog otpada koji stvorimo u toku dana. Većina ovog otpada završi na deponijama i ostaje neiskorišteno te negativno utiče na životnu sredinu.

Kompostiranje ima nekoliko važnih prednosti. Jedna od prednosti je štednja novca jer se kupuje manje gnojiva. Ali ono najvažnije je da se koriste vrijedne organske tvari iz vrta, i to na održiv ekološki način.

Važno je znati, poručuju stručnjaci šta se smije kompostirati kojom metodom, kao i kako tačno slagati same slojeve komposta kako bi mikroorganizmi odradili svoj posao i kako bi do kompostiranja uopće došlo.

“Mnoge tehnologije u proizvodnji hrane, raznih preparata, sve više koriste ljekovito aromatično bilje gdje u procesu destiliranja imamo ogromne količine ostataka što predstavlja veliki balast. Korištenjem takvih ostataka uz odgovarajuće hemijske analize i doziranje ove proizvodnje s nekim drugim elementima, recimo ostacima od rezidbi, voćaka, vinove loze, maslina, možemo da dobijemo komposte izuzetne kvalitete, a toga trenutno u BiH nema”, naveo je Ahmed Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu.

Poticaji za proizvodnju organske hrane su jako mali pa bi stoga kažu, vlasti trebale prepoznati priliku u kompostiranju, dati mogućnost stanovnicima da prave vlastito gnojivo i na taj način smanjiti količinu kućnog otpada.