Globalne cijene hrane rastu najbržim tempom ikad jer rat u Ukrajini guši zalihe usjeva, stvarajući još više inflacije za potrošače i pogoršavajući svjetsku krizu gladi.
Rat je izazvao pustoš u lancima snabdijevanja u ključnom regionu Crnog mora, ometajući globalne trgovinske tokove i raspirujući paniku zbog nestašice osnovnih namirnica kao što su pšenica i jestivo ulje. To je dovelo do rekordnih cijena hrane koje su već rasle prije nego što je sukob i počeo, s indeksom troškova koji su po procjeni UN-a prošlog mjeseca skočili za još 13 posto.
Ukrajinske luke su zatvorene i mnoga trgovačka plovila izbjegavaju ovu regiju koja čini oko četvrtinu ukupne svjetske trgovine žitaricama.
Očekuje se da će farmeri u Ukrajini, najvećem izvozniku suncokretovog ulja, drastično smanjiti zasad usjeva, a nacija se bori i sa izvozom već postojećih zaliha. Drugdje u svijetu visoke cijene energije i đubriva podižu troškove proizvodnje hrane, što dovodi do većih računa za namirnice ili ugrožava proizvodnju.
Rast cijena hrane najviše se osjeća u siromašnim zemljama u kojima namirnice čine veliki dio potrošačkih budžeta a posljedice ruske invazije dovele su do porasta cijena osnovnih namirnica poput hljeba. Iz UN-ovog svjetskog programa za hranu nedavno su izjavili da skupe osnovne namirnice u zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike zavisne od uvoza dovode ljudi na prelomnu tačku.
“Rastući troškovi podstiču neke zemlje da obustave uvoz, traže nove dobavljače ili povlače lokalne zalihe, iako to neće biti dugoročno rješenje”, rekla je Erin Collier, ekonomistkinja UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu.
Mjerač globalnih cijena skočio je oko 75 posto od sredine 2020. godine, nadmašujući nivoe viđene 2008. i 2011. godine, što je doprinijelo globalnoj krizi hrane. Prošlomjesečni skok pomogao je cijenama da zaokruže sedmi kvartalni rast, najduži takav niz od 2008. godine.
Iz UN-a su upozorili da bi cijene i dalje mogle rasti.
Farmeri širom svijeta i dalje se bore sa teškim vremenskim nepogodama i utjecajem klimatskih promjena. Najgora suša u posljednjih nekoliko decenija uzrokuje uginuće miliona stoke na Rogu Afrike, dok globalno zagrijavanje pogoršava opskrbu hrane u mjestima poput Afganistana.
Problemi će se nastaviti i u narednoj sezoni. Ukrajina je zasadila svoju pšenicu mjesecima prije izbijanja rata, a očekuje se da najmanje 20 posto ostane nesakupljeno zbog razaranja, ograničenog pristupa poljima ili nedostatka resursa za žetvu.
Procjene su da će se kriza u vezi hrane nastaviti i u 2023. godini.
Biznis.ba / Klix.ba
