Rusija je bankrotirala, jer je nudila vraćanje duga u rubljima, a ne dolarima, tvrdi agencija za kreditni rejting Standard&Poors.
Situacija je nastala kada je Rusija pokušala platiti u rubljima dvije dolarske obveznice koje su dospjele na naplatu 4. travnja. Agencija za kreditni rejting Standards&Poors tvrdi da je to slučaj “selektivnog bankrota”, jer investitori, tj. vlasnici obveznica najvjerojatnije neće moći zamijeniti rublje za dolare.
“Selektivni bankrot” (SD) je prema definiciji S&P situacija u kojoj dužnik, u ovom slučaju Rusija, ne vraća dio svog duga, ali ne na sav dug. Kako još postoji period počeka od 30 dana, iako je dug na obveznice dospio 4. travnja, a druge dugove Rusija vraća, situacija se još ne klasificira kao potpuni bankrot.
Ali agencija za kreditni rejting S&P ne očekuje da će u tom roku Rusija konvertirati rublje u dolare i time vratiti dug, s obzirom na sankcije Zapada koje umanjuju “volju i tehničke mogućnosti da ispoštuje odredbe i uvjete” svojih obaveza.
Kremlj tvrdi da nema temelja za bankrot, tužit će
Rusija je najavila pravne korake za osporavanje bankrota.
“Tužit ćemo, jer smo poduzeli sve potrebne radnje kako bi ulagači primili svoje uplate”, rekao je ministar financija Anton Siluanov za prokremljanski list Izvestia u ponedjeljak 11. travnja.
“Pokazat ćemo sudu dokaz o našim uplatama kako bismo potvrdili naše napore da plaćamo u rubljima, baš kao što smo radili u stranoj valuti. To neće biti jednostavan proces”, dodao je. Nije rekao koga Rusija planira tužiti.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da bi bilo kakav bankrot bio “umjetan” jer Rusija ima dolare za platiti, ali im jednostavno ne može pristupiti.
“Nema temelja za stvarni bankrot”, rekao je Peskov. “Ni blizu.”
Vrijednost rublja opet pada
Nakon objave agencije za kreditni rejting Standard&Poors rubalj je izgubio na vrijednosti nakon što je u prijašnjim tjednima nadoknadio gotovo sve gubitke od početka napada na Ukrajinu.
Podsjetimo, prije invazije na Ukrajinu tečaj rublja je iznosio 85 rublja za jedan euro i 75 rublja za jedan dolar, nakon čega je vrijednost naglo pala na više od 140 rublja za jedan euro i 120 rublja za jedan dolar. Ali krajem ožujka počinje veliki oporavak vrijednosti rublja te se on praktički vratio na razine prije rata. Sada opet pada vrijednost pa se trguje po tečaju od 92 rublja za euro i 85 za dolar (u trenutku pisanja ovog teksta).
Središnjoj banci Rusije je zamrznuto pola od 640 milijardi inozemnih pričuva. Kao odgovor na to Rusija je uvela politiku prema kojoj kompanije moraju 80 posto svojih prihoda od izvoza pretvoriti u rublje, što se primarno odnosilo na izvoznike nafte i plina. Time su se zaobišle sankcije koje se odnose na zamrzavanje inozemnih rezervi i osiguralo da izvoznici pune domaće tržište eurima i dolarima, u svrhu očuvanja tečaja rublja.
Uz to je strancima zabranjeno “iznositi” dolare i eure iz zemlje, tj. uvedene su razne kontrole da bi se spriječio odljev eura i dolara iz Rusije. Referentne kamatne stope su podignute s 9.5 posto na 20 posto, što ohrabruje ruske štediše da drže novac u rubljima umjesto da ga mijenjaju za eure i dolare, čime bi ruska nacionalna valuta dodatno oslabjela.
Moskovska burza je otvorena nakon što je bila zatvorena tri tjedna da bi se spriječio nagli pad cijena dionica. Nakon ponovnog otvaranja se stvarno blago oporavila, ali nedovoljno za nadoknadu gubitaka nastalih od početka invazije. Dopušteno je trgovanje samo nekim dionicama, strancima je zabranjeno trgovati, neki načini trgovanja su zabranjeni, a prodaja rublja je ograničena.
Drastično je smanjen uvoz pa je potražnja za dolarima i eurima smanjena. Dolari i euri ulaze u Rusiju, ali ih se manje traži zbog pada uvoza, a rubalj se teško prodaje zbog nametnutih ograničenja. To dovodi do situacije da je ponuda eura i dolara stabilna, tj. ima ih dovoljno na ruskom tržištu, a to zaustavlja pad vrijednosti nacionalne valute.
Rusiju jedino spašava izvoz nafte i plina
Ipak, glavni potporni stup za gospodarstvo Rusije i tečaj rublja je izvoz nafte i plina, što joj je praktički jedini izvor eura i dolara. Očekuje se da će Rusija zaraditi gotovo 321 milijardu dolara (292 milijarde eura) od izvoza energije (što uključuje naftu i plin) 2022., što je više za trećinu u odnosu na prošlu godinu, ako njezini glavni kupci, što se posebno odnosi na EU, nastave kupovati rusku naftu i plin. Sve dok nafta i plin teku cijevima po Europi i prema njoj, rubalj se može obraniti.
Putin je 23. ožujka najavio da će Rusija tražiti plaćanje nafte i plina u rubljima, umjesto kao do sada u dolarima i eurima. “Odlučio sam provesti niz mjera prema prijenosu plaćanja za naše isporuke plina neprijateljskim zemljama u ruskim rubljima”, rekao je tada Putin tijekom televizijskog sastanka vlade. 1. travnja je određen kao datum početka te prakse.
Ipak, ništa se nije dogodilo na taj datum. Nafta i plin iz Rusije se još plaćaju u eurima i dolarima. Ali po pitanju tečaja rublja nije ni bitno kako će ruti i dolari dolaziti u Rusiju. Određivanjem da izvoznici moraju 80 posto prihoda pretvoriti u rubalj, tj. prodati za rublje 80 posto eura i dolara, već se riješio problem održavanja tečaja. Dolazile strane valute u Rusiju preko izvoznika ili preko banaka, sasvim je svejedno u kontekstu tečaja rublja. Putinovi zahtjevi, od kojih je odustao, bili su samo politička igra. Da je uspio natjerati EU na plaćanje u rubljima, to bi bila velika politička pobjeda za Rusiju.
Prvi bankrot još od Lenjina
Situacija s ruskim dugom je zaista kaotična i mijenja se iz dana u dan. Tek je nedavno SAD zabranio da Rusija koristi svoje račune u američkim bankama kako bi nastavila plaćati svoje dugove, više od mjesec dana nakon početka rata u Ukrajini i nakon nekoliko krugova sankcija.
Slična situacija se pojavila već na početku rata, kada je Rusija propustila platiti dug u dolarima po kuponskim isplatama na obveznice. To je, kao i sada, bio praktički bankrot. Ali u periodu počeka, koji traje 30 dana od datuma dospijevanja duga, Rusija je ipak vratila inozemni dug u dolarima i time spriječila bankrot.
Većinu duga po obveznicama koje su dospijevale 4. travnja, a čije je neplaćanje sada razlog agenciji za kreditni rejting Standard&Poors za proglašavanje “selektivnog bankrota” Rusije, Rusija je otkupila od domaćih investitora u zamjenu za rubalj. Točnije, 1.45 milijardi dolara obveznica je Rusija otkupila u rubljima prije dospijeća obveznica 4. travnja, ali takvo plaćanje su mogli prihvatiti samo domaći investitori.
Ostatak drže inozemni investitori, koji nisu htjeli prihvatiti otkup u rubljima jer rubalj više nije konvertibilna valuta na Zapadu i praktički ništa ne vrijedi. Kako su dospjele obveznice u dolarima, točnije ostalo je oko 550 milijuna dolara duga po dospijeću obveznica, rusko plaćanje u rubljima je kršenje uvjeta vraćanja obveznice jer je točno određeno da se dug mora vratiti u dolarima. Time se Rusija drugi put od početka napada na Ukrajinu nalazi u de facto bankrotu, iako još u periodu počeka od 30 dana, u kojem još uvijek može vratiti dug u dolarima.
Nakon isteka toga roka Rusija bi se našla u potpunom bankrotu, prvi put još od Boljševika i Lenjina koji su odbili vratiti dug carske Rusije. Čak i u vrijeme financijske krize 1998. Rusija je vraćala inozemni dug iako je prestala vraćati dug domaćim investitorima.
(Index.hr)
