Vijesti

Tri kineske firme se bore za najveću hidroelektranu na Drini

Ovo će biti treći kapitalni energetski objekat koji je Republika Srpska povjerila kineskim kompanijama.

HE „Buk Bijela“ je zajednički poduhvat „Elektroprivrede Republike Srpske“ i „Elektroprivrede Srbije“ i dio je projekta hidroenergetski sistem Gornja Drina koji osim ove predviđa gradnju još dvije hidroelektrane.

Kompletan projekat će biti finansiran u omjeru 51 posto “Elektroprivreda Srbije”, 49 posto “Elektroprivreda Republike Srpske”, koliki je i udio suvlasništva u zajedničkoj firmi „HES Gornja Drina”.

S obzirom na to da je Srbija većinski vlasnik zajedničkog preduzeća, nije bilo obaveze raspisivanja tendera, zbog čega je rukovodstvo „HES Gornja Drina“ direktno pregovaralo sa potencijalnim izvođačima, piše Capital.

U opciji je bilo desetak firmi od kojih su na kraju konkretne ponude dostavile samo tri kineske kompanije.

Najnižu ponudu vrijednu 248 miliona eura dostavio je „Dongfang Electric Corporation“.

Ponuda kompanije „Power China“ teška je 263 miliona eura, dok je ponuda kompanije „Energy China“ za milion skuplja i iznosi 264 miliona eura.

Osim izgradnje, firma koja bude izabrana za izvođača treba da obezbijedi i finasiranje, odnosno planirana je izgradnja po sistemu „ključ u ruke“, tako da će se pri odabiru najpovoljnije ponude gledati i uslovi finansiranja.

Garanciju za vraćanje kredita dat će i Vlada RS i Vlada Srbije, a naknadno će biti odlučeno ko će za koliki iznos da garantuje.

Da su ove kompanije u trci za gradnju „Buk Bijele“ za Capital je potvrdio i pomoćnik ministra energetike i rudarstva RS Milan Baštinac koji je ujedno i predsjednik Upravnog odbora preduzeća „HES Gornja Drina“.

Baštinac kaže da je u toku evaluacija dostavljenih ponuda koja bi trebalo da bude gotova do 1. septembra.

– Kada je u pitanju sam projekat izgradnje HE „Buk Bijela“ u toku su pripremni radovi koji bi trebali da budu gotovi do kraja septembra, kada bi lokacija bila spremna za generalne radove – kaže Baštinac.

Sama gradnja hidroelektrane, međutim, sigurno neće početi do polovine iduće godine s obzirom na to da nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača tek kreću pregovori sa njima o konkretnim ugovornim odredbama.

Takođe, ono što ovaj projekat usporava su dva spora koja se vode paralelno.

Jedan se vodi pred Ustavnim sudom BiH koji je po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH polovinom 2021. godine utvrdio da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama, odnosno to što je Republika Srpska dala koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini u opštini Foča.

Poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.

Nakon što je utvrdio da postoje pravne dileme, Ustavni sud je naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor.

Kako taj rok nije ispoštovan, Ustavni sud BiH je Komisiji produžavao rok, ali ona nije uspjela završiti posao već je sve ponovo prebacila Ustavnom sudu BiH čija odluka se još uvijek čeka.

Takođe, pred UNESCO-om se vodi spor koji je oko potencijalnog narušavanja zaštićenog područja Durmitora pokrenula Crna Gora.

Po navodima iz Crne Gore, zaštićeno područje Durmitora bi se narušilo izgradnjom Hidroelektrane Buk Bijela u Foči.

Tim povodom krajem prošlog mjeseca je u Parizu održan sastanak predstavnika Vlade Republike Srpske sa direktorom UNESCO-a za Svjetsko nasleđe Lazarom Assomo-om, na kojem je dogovoreno da će biti izrađena dodatna ekološka studija za ovu hidroelektranu koja će obraditi moguće efekte na zaštićeno područje Nacionalnog parka Durmitor.

Inače, kamen temeljac za „Buk Bijelu“ na Drini položili su polovinom maja 2021. godine premijeri Republike Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, a odmah nakon toga krenuo je spor pred Ustavnim sudom.

Prema projektu sistem hidroelektrana “Gornja Drina” sastoji se od tri hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska.

Vrijednost prve hidroelektrane, odnosno HE „Buk Bijela“ je oko 250 miliona eura, dok je vrijednost ukupne investicije procijenjena na oko 520 miliona eura.

(Haber.ba)