Umjesto vinove loze, hlad domaćinima u srcu Semberije tokom ljeta pravi, ni manje ni više nego kivi. Sve više egzotičnog voća uspjeva u Semberiji. Pored kivija, sibirskog limuna i mandarina, Šukrija Huseidić iz Bijeljine prošle godine jeo je i prve plodove sa drveta banane koju je, kao ukras, prije pet godina zasadio u dvorištu.

-Prošle godine prvi put nakon pet godina ona je rodila, ova najstarija, ove još nisu, ove godine trebale bi i one. Nema nekog posla velikog oko nje. Baciti đubreta i ja uzmem malo ureje i treba zalivati 70 litara nedeljno“, govori Šukrija Huseidić.

Uspješno uzgajanje egzotičnog voća u najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine Šukrija objašnjava promjenom klime.

-Isti su uslovi, samo što zimi treba zaštititi od mraza i nema ništa”, jaže Šukrija Huseidić.

Istog stava je i Đorđe Vakčić, koji je prošle godine među brojne kulture koje uzgaja dodao i južnoamerički krompir – batat.

-Par godina sam malo pratio, izučavao kako i šta je sve to, ali prošle godine sam uspio sadnice da nabavim i više sam nego zadovoljan. Moramo da se navikavamo da je to tako i moramo se prilagođavati proizvodnji prošla su vremena kad su postojala pravila kad se radi šta se radi. Bez problema kivi uspjeva, banana uspjeva“, kaže Đorđe Vakčić.

Iako je mnogima uzgoj egzotičnog povrća i voća u Semberiji kuriozitet koji mami osmjeh, ekolozi kažu da to nije dobar pokazatelj.

-Od globalnog zagrijavanja došli smo do toga da smo dobili poremećena godišnja doba, da jednostavno ne može više da se prati, kao ranije poljoprivrednici što su pratili na osnovu kretanja oblaka znali su kad treba šta, a sad je tako. Imamo toplije zime”, kaže za BHRT Snežana Jagodić Vujić, ekolog.

Promjena klime je donijela nove sorte, ali je uzela danak od autohtonih, kojima je zbog nestabilnih uslova pričinjena velika šteta, što se najbolje vidi po smanjenju prinosa.