Vještačka inteligencija vam možda neće ukrasti posao onoliko brzo koliko nam se čini. To je zato što je za kompanije možda preskupo da zamijene radnike vještačkom inteligencijom, pokazuje januarska studija MIT CSAIL, MIT Sloan, Instituta za produktivnost i IBM-ovog Instituta za poslovnu vrijednost, piše avaz.

Istraživanje o automatizaciji

– Naše istraživanje o automatizaciji pomoću AI sistema donosi neke ohrabrujuće vijesti o zamjeni na poslu, pokazujući da mnoge zadatke ne bi bilo ekonomski isplativo automatizovati godinama ili čak decenijama – kazao je Neil Tompson, glavni istraživač u MIT CSAIL.

Studija je istraživala tehničke zahtjeve i karakteristike koje su potrebne da bi AI model završio posao na nivou na kojem bi čovjek mogao. Istraživači su potom ispitali da li ima ekonomskog smisla da kompanija plati razvoj tog AI sistema i da ga koristi umjesto radnika, piše BizLife.

Istraživači su se posebno fokusirali na zadatke koji bi potencijalno mogli da se završe pomoću kompjutera, a to je kada sistemi koriste AI za prepoznavanje i analizu vizuelnih ulaza, kao što su digitalne slike i video zapisi, prenosi WebMind.

Primjer automatizacije posla

Studija je pokazala da bi većinu vremena za kompanije bilo jeftinije da nastave da koriste radnike za te zadatke umjesto da ih automatizuju pomoću vještačke inteligencije.

Malu pekaru navodi kao primjer. Teoretski, pekara bi mogla da uštedi oko 14.000 dolara u troškovima rada tako što će imati sistem vještačke inteligencije koji prati sastojke za pečenje kako bi se uvjerio da se nisu pokvarili umjesto čovjeka. Međutim, ima više ekonomskog smisla da pekari nastave da obavljaju taj zadatak jer bi troškovi razvoja i obuke AI modela bili veći od potencijalnih ušteda.

– Vjerovatno će doći do „postepenije integracije AI u različite sektore“, umjesto brze zamjene radnika AI botovima – naveo je Tompson u studiji.

Troškovi razvoja vještačke inteligencije mogu se smanjiti u budućnosti

To ne znači da AI neće poremetiti tržište rada – sada i u budućnosti.

– Čak i kratkoročno, bit će radnika čiji će poslovi biti izgubljeni ili čije se odgovornosti mijenjaju zbog vještačke inteligencije – rekao je Tompson za CNBC Make It.

Ubuduće, razvoj ovih sistema vještačke inteligencije može koštati manje, što potencijalno pojačava brzinu kojom se kompanije odlučuju da ih koriste.

Međutim, vjerovatno će biti potrebno mnogo godina da se ti troškovi smanje na nivo na kome kompanije mogu da primijene ove sisteme vještačke inteligencije na širem nivou.

Povrh toga, za AI tehnologiju još smatraju da je u početnim fazama svog razvoja.

– Stvari koje sada vidimo su veoma uzbudljive i divne, ali mislim da je vrijedno uvijek staviti u kontekst ove tehnologije koja će, barem u narednih pet ili 10 godina, biti na veoma strmoj liniji poboljšanja – istakao je izvršni direktor OpenAI-ja Sem Altman u Gejtsovom podcastu „Unconfuse Me“.

Budućnost vještačke inteligencije

Tokom epizode, dva tehnološka maga su razgovarala o tome kako bi brzi razvoj AI potencijalno mogao da utječe na tržište rada. Altman je ukazao na načine na koje su AI chatbotovi, poput OpenAI-jevog ChatGPT-a, pozitivno koristili u određenim poslovima, poput softverskog kodiranja i podučavanja.

Na kraju, Altman je rekao Gejtsu, iako je optimista u pogledu budućnosti vještačke inteligencije, da vjeruje da nikada nećemo ostati bez problema koje rješavaju ljudi.

– Nikada nam neće ponestati različitih načina da pronađemo rešenje i radimo stvari jedni za druge i razumijemo kako igramo naše igre – zaključio je Altman.