SARAJEVO – Rast inostranih doznaka, koji je evidentan u posljednjih nekoliko godina, ukazuje na to da je sve više onih koji odlaze na rad u inostranstvo, ali takođe otkriva i da je iz godine u godinu na ovim prostorima sve teže živjeti sa trenutnim primanjima, bez neke pomoći sa strane.
FOTO: CBBiH
Ukazuje na ovo za “Glas” izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac komentarišući najnovije podatke Centralne banke BiH, prema kojima je i tokom prošle godine došlo do rasta novčanih, personalnih doznaka iz inostranstva za čak 203 miliona maraka.
Prema riječima Grabovca to što su tokom 2023. godine, zvaničnim putem, putem banaka, fizička lica iz inostranstva u BiH poslala oko 3,79 milijardi maraka, otkriva da se trend odlaska ljudi na rad u neku od zemalja, ne samo nastavio, već i intenzivirao. Kako kaže, ljudi odlaze jer vjerovatno nisu zadovoljni time kako su plaćeni za posao koji rade, ostavljajući, u većini slučajeva, porodice u BiH. Većina njih, dodaje on, radi u zemljama kao što su Njemačka, Austrija, Slovenija te dio tog zarađenog novca šalje kući članovima svojih porodica koji taj novac onda uglavnom troše za obezbjeđivanje osnovnih životnih potreba.
„Vjerujem da bi ove novčane doznake bile i veće da te zemlje, u kojima najčešće naši ljudi rade, nemaju i same veliki problem zbog inflacije i recesije. Ali ako pogledamo koliko bude poslato tog novca te uporedimo sa BDP-om, onda je BiH vjerovatno svjetski rekorder. I taj ogromni novac u dobroj mjeri održava postojeći privredni sistem, jer je svaka deseta potrošena marka zarađena negdje u inostranstvu“, kaže Grabovac.
Penzije
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi maraka te su za 307 miliona veći u odnosu na 2022. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera na novčane doznake iz inostranstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi, što je za 203 miliona više u odnosu na godinu ranije. Ono što je interesantno, tokom prošle godine, na ime zarađenih penzija negdje u inostranstvu, u BiH je tokom 2023. ušlo 1,36 milijardi maraka.
Ekonomista Faruk Hadžić kaže da podaci Centralne banke ne otkrivaju pravo stanje stvari, jer dobar dio novca zarađenog u inostranstvu u BiH ulazi i drugim – nezvaničnim, “crnim” kanalima. Kako kaže, ako neko novac ponese sa sobom i donese ga, to ne može biti zabilježeno.
Kao zanimljivost ističe i da je BiH u prošloj godini imala najveći nivo poreskih prihoda, za šta su dobrim dijelom zaslužni građani koji rade u inostranstvu, koji dio zarađenog novca u teškom vremenu inflacije šalju svojim najbližim. Vjeruje i da će ovaj iznos biti povećavan tokom narednih godina, jer proces odlaska ljudi ne prestaje.
Na to upozorava i ekonomista Igor Gavran, navodeći da je riječ izuzetno lošem trendu te da će ove inostrane doznake i dalje rasti, sve do trenutka dok se, kako je istakao, kompletne porodice ne isele ili stariji članovi više ne budu među živima, odnosno ne bude više nikoga kome bi oni taj novac slali. Glas Srpske
BERLIN- Brdo dugova Njemačke je prošle godine još poraslo, izračunala je Bundesbanka. Javni dug se, naime, uvećao za 62 milijarde evra, na 2,62 biliona.
FOTO: Pixabay
Povećanje je uporedivo sa onim iz prethodne godine i ponovo je loša situacija, poput one iz vremena pandemije, navela je njemačka centralna banka.
Pritom je dug savezne vlade, koja je zbog skoka cijena pokrivala dio računa za struju i gas privrede i potrošača, porastao za 75 milijardi evra. S druge strane, dugovi pokrajina su nastavili da padaju.
Koeficijent duga, odnosno odnos duga prema nominalnom bruto domaćem proizvodu, pao je drugu godinu zaredom, na 63,7 odsto.
Međutim, to je bila četvrta uzastopna godina da je Njemačka prekoračila limit od 60 odsto, koji propisuju ugovori Evropske unije. Njemačka je posljednji put ispod granice bila sa 59,6 odsto 2019.
Bundesbanka je pad duga za 2,4 odsto prošle godine pripisala povećanju nominalnog BDP za 6,3 odsto. Taj plus je posljedica snažne inflacije, dok je privreda realno bila u recesiji.
“Ovo je samo po sebi smanjilo koeficijent duga za četiri procentna poena”, rekli su u centralnoj banci. B92/dpa
Banke u Kini, Turskoj i UAE postaju opreznije, kako se ne bi našle na meti sekundarnih američkih sankcija, pišu biznis.
Kašnjenja mogu da potraju nekoliko mjeseci, navode izvori agencije Reuters, prenosi Komersant.
Prema osam bankarskih i trgovačkih izvora, banke u UAE, Kini i Turskoj počele su da traže od svojih klijenata da daju pismena uveravanja da nijedno lice ili entitet s američke SND liste nije uključeno u transakcije i da nije korisnik uplate.
Frst Abu Dabi bank i Dubai islamik bank blokirale su nekoliko računa u vezi s trgovinom ruskom robom.
Banka Mašrek iz UAE, turske banke Ziraat i Vakifbank, kao i kineske ICBC i Bank of China i dalje obrađuju uplate, ali su potrebne sedmice ili mjeseci za obradu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov naveo je da postoje problemi s plaćanjima, odgovarajući na komentar da su banke u Kini usporile plaćanja.
„Naravno, nastavlja se pritisak bez presedana iz SAD i EU na Kinu. To stvara određene probleme, ali ne može biti prepreka daljem razvoju naših trgovinsko-ekonomskih odnosa“, rekao je Peskov.
Komersant je ranije saznao da najveći kupac morskih pošiljki ruske nafte Indija već dva mjeseca ne kupuje rusku „espo“ naftu premijum kvaliteta, koja se isporučuje iz luke Kozmino. Ranije su isporuke druge premijum marke nafte „sokola“ naglo smanjene.
Preduzeće će pod hipoteku staviti nekretnine u centru Banjaluke
BANJALUKA – „Elektrokrajina“ Banjaluka planira obveznicama da se zaduži do deset miliona KM, a kao sredstvo obezbjeđenja ovo preduzeće će staviti pod hipoteku nekretnine u centru Banjaluke.
Foto: Capital.ba
Kako bi se ovaj plan sproveo u praksi uprava preduzeća je Skupštini akcionara uputila na saglasnost Odluku o dugoročnom zaduženju drugom emisijom obveznica. To pitanje će biti na dnevnom redu zasjedanja koje je zakazano za 16. april.
U odluci je, između ostalog, navedeno da se emituje 10.000 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 1.000 KM, a ukupne nominalne vrijednosti emisije 10.000.000 KM.
„Dospijeće emisije je pet godina od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti, a kamatna stopa iznosi fiksno četiri odsto na godišnjem nivou, plus šestomjesečni euribor“, navedeno je u odluci.
U odluci je precizirano da će se prikupljena sredstva koristiti za refinansiranje postojećeg duga prema dobavljačima i kreditorima, kao i za investicije u rekonstrukciju i sanaciju distributivne mreže.
„Očekivani efekti su poboljšanje likvidnosti i solventnosti preduzeća, stalnost poslovanja, smanjenje broja radnika i rashoda, kao i povećanje efikasnosti poslovanja“, obrazloženo je u odluci.
Takođe je navedeno da će se u cilju obezbjeđenja urednog plaćanja obaveza po osnovu emitovanih obveznica upisati založno pravo prvog reda, u korist investitora, na nepokretnosti u vlasništvu „Elektrokrajine“.
Tačnije pod hipoteku će biti stavljene nekretnine u centru Banjaluke i to upravna zgrada, aneks upravne zgrade te tri garaže sa ostavom.
„Ukupna procijenjena tržišna vrijednost navedenih nepokretnosti iz januara 2024. godine iznosi 15 miliona KM“, precizirano je u odluci.
„Elektrokrajina“ je prošlu godinu završila sa dobiti od 2,2 miliona maraka.
PARIZ – Prema preliminarnim podacima, inflacija u Francuskoj opala je više od očekivanja na najniži nivo od jula 2021. godine, što doprinosi nadanjima da će ukupna inflacija u evrozoni nastaviti da opada, pred objavljivanje zvaničnog izveštaja iduće nedelje.
FOTO: Pixabay
Rast potrošačkih cijena u drugoj po veličini ekonomiji evrozone usporio je na 2,3 odsto u martu, u odnosu na 3,2 procenta u februaru, prema podacima koje je objavila nacionalna agencija za statistiku Insee, prenosi Financial Times. Ekonomisti koje su anketirali Reuters i Bloomberg prognozirali su 2,8 odsto.
Pad je odrazio sporiji godišnji rast cijena u svim oblastima, uključujući pad inflacije usluga na tri odsto, pad inflacije energenata na 3,4 odsto i oštar pad inflacije hrane na 1,7 procenata. Cijene svježe hrane su za 3,9 odsto više nego u martu prošle godine.
Na mjesečnom nivou, francuska inflacija usporila je sa 0,9 na 0,3 odsto. Nešto kasnije u petak očekuju se podaci o inflaciji u Italiji, od kojih će dosta zavisiti da li će ECB početi da smanjuje kamatne stope u junu. Podaci o inflaciji u Španiji, koji su objavljeni u srijedu, pokazali su da je ona porasla nešto manje od predviđanja, sa 2,9 odsto u februaru na 3,2 odsto u martu.
Godišnji rast potrošačkih cijena u 20 država evrozone usporio je u februaru na 2,6 odsto, približavajući se cilji ECB od dva procenta. Visoki zvaničnici ECB nagovijestili su da će vjerovatno sačekati do juna prije nego što budu počeli da snižavaju kamatne stope. Biznis.rs
BANJALUKA – U neminovni proces digitalizacije i uvođenja novih tehnoloških rješenja, koja u fokus stavljaju iskustvo klijenta banke, bankarski sektor je zakoračio pomalo tromo i relativno kasno. Ipak, za razliku od tradicionalnih, neke manje, novije i fleksibilnije banke su uz jasnu viziju pokazale i zavidnu spremnost da uspješno prođu kroz veoma složenu i zahtjevnu transformaciju. Jedna od takvih organizacija je Naša Banka a. d. Banja Luka. O njihovim dragocjenim spoznajama, poučnim iskustvima, kao i izazovima sa kojima se suočavaju u procesu modernizacije, razgovarali smo sa mr Novakom Popićem, članom Uprave Naše Banke za IT, ljudske resurse i organizaciju, kartičarstvo, marketing i komunikacije i pravne poslove.
FOTO: Ustupljena
Šta tranzicija obuhvata? Sa kakvim se izazovima banka suočava u procesu transformacije? Šta se smatra uspješnom transformacijom i modernizacijom? Kako uvedene inovacije čine iskustvo klijenata pozitivnijim? Ovo su samo neka od pitanja na koja u nastavku dobijamo vrlo zanimljive i konkretne odgovore, oblikovane i na dosadašnjim iskustvima stečenim prilikom intenzivne i sveobuhvatne transformacije Naše Banke.
Pravi izazov je način transformacije
• Poštovani gospodine Popiću, banke se često bore sa velikim i kompleksnim izazovima na putu modernizacije. Kako institucionalno vodstvo može pomoći u kretanju kroz složenost tranzicije i inspirisati organizacionu promjenu u načinu razmišljanja kako bi se prihvatile inovacije i „otključao“ novi rast?
U poređenju sa drugim sektorima, bankarstvo je relativno kasnilo u razumijevanju potrebe da se sve transakcije i aktivnosti povežu sa iskustvom klijenata, što se posebno odnosi na tradicionalne banke. Tradicionalne banke, koje proizlaze iz proizvoda, imaju tendenciju da budu orijentisane na proizvode, a ne na klijente. Za razliku od novijeg FinTech-a, etabliranija preduzeća u finansijskim uslugama takođe se suočavaju s teretom naslijeđenih platformi, komponenti i mainframe-a koji mogu biti stari i preko 30 godina.
Umjesto toga, neke organizacije moraju raditi s onim što imaju i kontinuirano inovirati kako bi postigle svoj cilj. Pravi izazov je kako ćete izvršiti transformaciju, a ne da li to možete učiniti.
Mi smo jedna od tih organizacija i kao takvi, donijeli smo hrabru odluku i uspješno sproveli ubrzanu tranziciju na novi CBS (Core Banking System) u cilju sveobuhvatnog unapređenja poslovanja Naše Banke.
Da bi se ostvario tranzicioni napredak na ovom putu modernizacije, institucionalno vodstvo u bankarstvu treba premostiti jaz u prelasku s „proizvoda“ na „klijenta“. Treba, takođe, da se bavi i horizontalnim radom kroz specijalizacije i razne discipline, a ne samo, ili uglavnom, vertikalno u pojedinačnim dijelovima organizacione strukture.
Primijetio sam da su mnoga preduzeća danas, prilikom transformacije, fokusirana na digitalizaciju front-enda, a manje na pojednostavljivanje tehnologije, procesa, organizacione strukture od početka do kraja ili na osnaživanje ljudi. Transformacija je spajanje svih ovih komponenti kako bi se stvorila moderna, inovativna kultura i način razmišljanja.
Po uvođenju i usvajanju bankarskih inovacija Naša Banka je u velikoj uzlaznoj putanji. Nastavljamo da razvijamo i afirmišemo kulturu visokih performansi koja podstiče eksperimentisanje i kontinuirano poboljšanje. Iako je postavljanje kulture važno, još važnije je povezati inovacije s poslovnim rezultatima. Najbolje rezultate od uvedenih inovacija možete dobiti samo kada osigurate da one direktno utiču na klijente kojima pružate uslugu.
•Globalno bankarsko okruženje se definiše širokom digitalnom transformacijom, povećanom konkurencijom novih učesnika na tržištu i platformama i evoluirajućim ponašanjem klijenata. Kako se Naša Banka prilagođava ovoj promjeni? Koja je uloga tima za transformacije i tehnologije u prihvatanju i prilagođavanju ovoj promjeni paradigme, dok se istovremeno podstiče razvoj novih digitalnih ekosistema?
Tempo digitalizacije se ubrzava širom svijeta, stavljajući u prvi plan ključna pitanja oko ravnoteže između privatnosti, sigurnosti i prednosti neograničenog protoka podataka i inovacija. Glavni cilj tima koji sprovodi promjene u sferi digitalizacije je osigurati da Naša Banka zaista postane digitalna banka usmjerena na klijente, kojoj se vjeruje i koja se ne boji inovirati bankarstvo kako bi zadovoljila potrebe klijenata u budućnosti. To znači neprekidan rad na našim procesima, tehnologiji, infrastrukturi i vještinama potrebnim u budućnosti kako bismo pružili potpuno, efikasno i ugodno iskustvo klijentu.
Prelazak na digitalno poslovanje u finansijskim uslugama često se doživljava kao front-end interfejs sa klijentima. Ali to je samo jedan aspekt digitalizacije, odnosno ono što klijenti vide. Ako vaši procesi od početka do kraja nisu optimalno usklađeni i potpuno digitalni, čak ni fantastičan operativni sistem na mobilnom telefonu neće pružiti brzu i besprijekornu uslugu korisniku. Banke se danas uglavnom fokusiraju na front-end digital proces i često zaboravljaju back-end, čime se zanemaruje ukupni end-to-end proces.
U Našoj Banci usvajamo hrabar pristup transformaciji koji kontinuirano osnažuje sve naše učesnike da ponovo zamisle šta bi bankarstvo trebalo biti danas, a što bi moglo biti sutra, na globalnom nivou – digitalno, sigurno, inkluzivno i personalizovano.
Naš pristup se zato razvija u tri smjera:
Prije svega, trudimo se zauzeti kolaborativni i klijent-centričan pogled na inovacije u svim proizvodima i uslugama kako bismo smanjili otpor i povećali brzinu kojom se ideje pretvaraju u rješenja,
Zatim, nastojimo učvrstiti industrijski standard za robusnu operativnu i cyber sigurnost, i treće, raditi na snazi naših zaposlenih kako bismo se razlikovali kao poslodavac po izboru i inkluzivnoj radnoj snazi spremnoj za budućnost.
Vjerujemo da ove strategije mogu pomoći u zaštiti Naše Banke u budućnosti i osigurati da ostanemo inovativni, održivi i prilagođeni svrsi u godinama koje dolaze.
Štitimo svoje klijente
• Šta je digitalno bankarstvo i po čemu se razlikuje od tradicionalnog bankarstva Naše Banke?
– Digitalno bankarstvo Naše Banke se odnosi na korišćenje digitalnih kanala, kao što su web stranice, mobilne aplikacije i online platforme, za obavljanje bankarskih aktivnosti i transakcija. Omogućava klijentima Naše Banke da pristupaju i upravljaju svojim računima, vrše plaćanja, prenose sredstva i obavljaju razne druge bankarske aktivnosti na jednostavan i daljinski način. Digitalno bankarstvo se razlikuje od tradicionalnog bankarstva jer eliminiše potrebu za fizičkim posjetama poslovnicama i omogućava klijentima da pristupe bankarskim uslugama bilo kada i bilo gdje putem digitalnih uređaja, a to je ono čemu teži Naša Banka.
• Koje sigurnosne mjere postoje za zaštitu transakcija digitalnog bankarstva u Našoj Banci?
– Platforme digitalnog bankarstva Naše banke implementiraju različite sigurnosne mjere kako bi zaštitile informacije i transakcije klijenata. Ove mjere uključuju tehnike enkripcije za siguran prenos podataka, višefaktorsku autentifikaciju za provjeru identiteta korisnika i sisteme nadzora za otkrivanje sumnjivih aktivnosti. Zahtjevi za jakom lozinkom, česte promjene lozinke i korišćenje biometrijske autentifikacije, kao što su otisak prsta ili prepoznavanje lica, pružaju dodatni sloj sigurnosti. Mi, takođe, koristimo napredne sisteme za otkrivanje prevara kako bismo identifikovali i spriječili neovlašćene transakcije. Da bi obezbijedili sigurnost svojih transakcija digitalnog bankarstva, za klijente je ključno da slijede najbolje prakse kao što su korišćenje sigurnih mreža, redovno ažuriranje uređaja i softvera i oprez kako bi se izbjegli pokušaji krađe identiteta.
Sisteme stalno treba revidirati
• Na koje načine klijenti Naše Banke mogu dobiti informacije u vezi digitalnog bankarstva, riješiti eventualne probleme ili potražiti pomoć u vezi sa tom vrstom usluga?
– Klijenti obično mogu dobiti informacije ili tražiti pomoć u vezi sa uslugama digitalnog bankarstva putem različitih kanala. Mi kao i većina banaka pružamo korisničku podršku putem telefonskih linija i e-pošte. Klijenti se mogu obratiti odjeljenju za korisničku podršku banke kako bi prijavili probleme, tražili pojašnjenja ili dobili pomoć u vezi sa funkcijama digitalnog bankarstva. Naša Banka nudi, takođe, sveobuhvatne online resurse, kao što su često postavljana pitanja, video tutorijali i korisnički vodiči, kako bi pomogla klijentima da se kreću kroz platforme digitalnog bankarstva i riješe uobičajene situacije.
• Banke često rade oslanjajući se na slojeve stare infrastrukture i više platformi. Postoji li neko trajnije rješenje kojim se obezbjeđuje efikasnost takvog sistema i kako se Naša Banka suočava sa tim izazovom?
– Dugoročno rješenje bi bilo da se osigura da postojeća infrastruktura i platforme ostanu relevantne za naše poslovanje i klijente. Ove sisteme treba kontinuirano revidirati, ažurirati i poboljšavati kako bi se osiguralo da su sve veće potrebe klijenata zadovoljene, a to se postiže korišćenjem prave tehnologije.
Tehnologija je u srcu mnogih rješenja za naše najveće izazove i izazove naših klijenata. Uzimajući saradnički i klijent-centričan pogled na inovacije u svim našim proizvodima i uslugama, naš pristup zasnovan na podacima omogućava nam da budemo usmjereniji prema našim klijentima, izgrađujući prilagođena rješenja i iskustva koja donose stvarnu vrijednost. Ovaj pristup, takođe, pomaže da se negiraju nepotrebni slojevi stare infrastrukture i platformi.
Da bismo brzo i bezbjedno inovirali u velikim razmjerama, moramo da pojednostavimo i standardizujemo osnovne gradivne blokove naše tehnološke arhitekture, balansirajući između otpornosti i agilnosti kako se nove tehnologije uvode i postojeći sistemi održavaju. U Našoj Banci imamo jasne okvire i nadzor za razvoj nove tehnologije. Implementiramo bezbjedno okruženje za razvoj softvera, inovacije i eksperimentisanje sa najsavremenijom tehnologijom, a sve to radimo kako bismo kontinuirano inovirali i novom tehnologijom unapređivali postojeća rješenja. Banke&biznis.com
Prosječna cijena plina za kućanstva iznosila je u razdoblju od jula do decembra 11.41 eurocent po kilovatsatu i bila je niža za 6.9 posto nego u prvoj polovini godine, izvijestio je Destatis.
U odnosu na drugu polovinu 2021. godine, u razdoblju prije početka rata u Ukrajini, bila je viša za 67.1 posto, uprkos vladinom cjenovnom limitu.
Struja je kućanstva u prosjeku u drugoj polovini prošle godine stajala 41.75 centi po kilovatsatu i bila je jeftinija za 1.3 posto nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci. U odnosu na prvu polovinu 2021. godine poskupjela je za 27 posto.
Cijene uključuju limite koji su bili na snazi do kraja prošle godine. Vlada je ograničila njiihov rast kako bi rasteretila građane, podsjeća novinska agencija dpa.
Cijena plina za ostale potrošače, uključujući kompanije i državnu upravu, iznosila je u drugoj polovini prošle godine u prosjeku 6.73 centa po kilovatsatu, kada se izuzmu porez na dodanu vrijednost i ostali nameti i bila je niža za 12.5 posto nego u prvoj polovini godine.
U odnosu na drugu polovinu 2021. godine plin je za tu kategoriju potrošača bio skuplji 45.4 posto. Struja ih je pak stajala u prosjeku 20,35 centi po kilovatsatu, kada se izuzmu PDV i ostali nameti, i bila je jeftinija za 1.7 posto nego u razdoblju od januara do juna. U odnosu na drugu polovinu 2021. godine bila je skuplja za 22.2 posto, piše biznis.
Kako navodi “Politico”, pozivajući se na podatke Evropske komisije, to će se desiti ako obim izvoza određenih poljoprivrednih proizvoda u Evropsku uniju premaši prosjek za drugu polovinu 2021. godine, a Brisel uvede vanredne carine na trgovinu ovom robom sa Ukrajinom.
Ovo ograničenje je dio nove kompromisne ponude za produženje bescarinske trgovine sa Ukrajinom za još godinu dana, o čemu su se ranije dogovorili predstavnici zemalja članica EU.
Sporazum moraju da zvanično odobre Evropski parlament i Evropska komisija.
“Politico” ističe da postoji rizik da sporazum ne bude odobren prije početka juna, kada ističe aktuelni sporazum.
Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih poljoprivrednih proizvođača. Poljoprivredni sektor zapošljava 14 odsto stanovništva i ostvaruje 41 odsto ukupnih prihoda od izvoza, prenosi “Telegraf“.
Bershka pripada španskoj grupi Inditex, koja također uključuje marke kao što su Zara, Massimo Dutti i Pull & Bear, piše Fenix magazin.
Brend sada otvara svoju najveću poslovnicu na svijetu na novoj lokaciji upravo u Frankfurtu, o čemu je prvi izvijestio industrijski časopis Textilwirtschaft.
Potraga za novim prostorom bila je teška jer raspoložive nekretnine nisu zadovoljavale Bershkine zahtjeve. Brend se sada otvara u obliku dugoročne pop-up trgovine u prizemlju bivše podružnice Karstadt na Zeilu.
Otvaranje nove poslovnice Bershka planirano je za maj. S ukupnom površinom od oko 4.000 kvadratnih metara, nova poslovnica u Frankfurtu premašuje prethodnu najveću podružnicu u Milanu.
Trenutno su u potrazi za osobljem, a čeka se službeno očitovanje o roku trajanja ugovora o najmu. Prema procjenama unutarnjeg tržišta, ugovor bi trebao trajati do kraja 2026.
Kako izvještava Textilwirtschaft, vlasnik zgrade prvotno je planirao srušiti i izgraditi nekretninu mješovite namjene.
Trgovac sportskom opremom JD Sports sada će se preseliti u bivše prostorije u MyZeilu. Bershka je tamo bila otvorena gotovo dvanaest godina i morala je napustiti prostor jer su najamnine bile previsoke, piše biznisinfo.
SARAJEVO – Najveći trgovački lanac u BiH, tuzlanski „Bingo“, zaradio je u prošloj godini rekordnih 158,3 miliona KM.
Foto: Pixabay
U odnosu na 2022. godinu, kada je zaradio 117,1 milion KM, ovaj trgovački lanac je lani povećao dobit za čak 41,2 miliona maraka.
Ukupni prihodi „Binga“ lani su iznosili 1,95 milijardi maraka, dok su godinu ranije bili 300 miliona manji i iznosili su 1,64 milijardi maraka.
Ovako veliki rast prihoda i dobiti „Bingo“ je ostvario sa manjim brojem radnika nego 2022. godine.
Naime, prosječan broj radnika koje je ovaj lanac prošle godine zapošljavao bio je 8.108 radnika, dok je u 2022. godini bio 8.225, pokazuju zvnični podaci iz privrednih registara.
