Kategorija: Vijesti

Ann Hiatt bila je Bezosova lična asistentica od 2002. do 2005. godine, a nedavno je otkrila kako je zapravo dobila posao kod osnivača Amazona.

Ona je prije intevjua s Bezosom prošla nekoliko iscrpljujućih i napornih krugova eliminacije u Centru za procjenu, a tek na kraju je čekao razgovor s najbogatijim čovjekom na svijetu.

“Bezos je započeo razgovor obećavajući da će mi postaviti samo dva pitanja i da će prvo od njih biti ‘zabavna’ zagonetka. ‘Hoću da procijenite broj stakala u Seattleu’, rekao mi je, a potom je ustao, uzeo olovku i rekao da će on računati. Na trenutak sam bila prestravljena. Onda sam zastala da se smirim, podsjećajući sebe na to da razmislim što ga je motiviralo da mi postavi takvo pitanje. Želi vidjeti kako moj um funkcionira, rekla sam sebi. Želi vidjeti kako razlažem komplicirani problem na male korake kojima je moguće upravljati. To mogu učiniti, mislila sam”, prisjetila se.

Ann se potom prisjetila i odgovora na ovo pitanje. Krenula je s računicom tako što je zaokružila broj stanovnika u Seattleu na otprilike milion, računajući da svatko od njih ima kuću, prijevozno sredstvo, ured ili školu koju pohađa, i sve to ima prozore. Ukupnu procjenu zasnivala je na prosječnom broju prozora po glavi stanovnika.

Potom je dodala da je Bezos bio prilično emotivan kada je napisao konačnu procjenu. Zaokružio je brojku i rekao: “Ovo izgleda prilično tačno”.

Drugo pitanje koje joj je biznismen postavio jest koje su njezini ciljevi u karijeri.

Danas je Ann Hiatt je uspješna poslovna žena koja vodi vlastitu konzultantsku kompaniju koja se bavi savjetovanjem kompanija iz čuvene Silicijske doline. prenosi Klix

Ovaj potez obnavlja izazove koje zakonodavci postavljaju jednoj od najpopularnijih društvenih mreža na svijetu i ističe konstantne bojazni da TikTok špijunira korisnike u korist kineske vlade.

Prijedlog zakona, koji je lako prošao kroz Komitet, zabranio bi TikTok u američkim prodavnicama aplikacija, osim ako se ova društvena mreža, koju koristi oko 170 miliona Amerikanaca, brzo ne odvoji od svoje matične kompanije ByteDance, povezane sa Kinom.

Ukoliko bude usvojen, zakon bi dao ByteDance-u rok od 165 dana, ili malo više od pet mjeseci, da proda TikTok. Ako se prodaja ne izvrši do tog datuma, za operatore prodavnica aplikacija poput Apple-a i Google-a bi bilo nezakonito da omoguće preuzimanje aplikacije. Predlog zakona takođe razmatra slične zabrane za druge aplikacije “koje kontrolišu kompanije stranih protivnika”.

Predstavnička komora sada će prijedlog zakona o TikToku poslati na glasanje na plenarnoj sednici sledeće nedelje, izjavio je lider većine u Predstavničkom domu, Stiv Skalis, u objavi na X u četvrtak uveče. Sudbina prijedloga zakona u Senatu je manje jasna, gdje trenutno ne postoji odgovarajući prijedlog i gdje se predsjedavajuća Senatskog komiteta za trgovinu, senator iz Vašingtona, Maria Kentvel, nije obavezala da će podržati prijedlog.

Dok se u Predstavničkom domu odvijala rasprava, TikTok je pokrenuo kampanju protiv prijedloga zakona, pokušavajući da mobilizuje svoju korisničku bazu. Kompanija je nekim korisnicima poslala upozorenja u aplikaciji tvrdeći da prijedlog zakona “oduzima Amerikancima pravo na slobodu izražavanja”.

Prijedlog zakona takođe predviđa ograničenja za TikTok saobraćaj ili sadržaj koji prenose “internet hosting servisi”, širok pojam koji obuhvata različite industrije, uključujući hosting datoteka, hosting imenskih servera, cloud hosting i hosting virtualnih privatnih servera, prenosi Telegraf.

Uprkos nedostatku javno dostupnih dokaza da je kineska vlada pristupila podacima korisnika TikToka, strahovanja su i dalje prisutna, a stručnjaci za sajber sigurnost navode da je to ozbiljna iako hipotetička zabrinutost.

Usvajanje ovog predloga zakona moglo bi da ima šire posljedice na ekonomiju, ne samo na TikTok, Apple i Google, već i na mnoge druge dijelove ekonomije koji bi mogli biti pogođeni prijedlogom zakona, pišu nezavisne.

One su prevagnule nad skupljim šećerom i mesom, izvijestila je u petak Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u veljači za 0,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za siječanj, na prosječna 117,3 boda, najnižu razinu od veljače 2021. godine. U odnosu na prošlogodišnju veljaču njegova je vrijednost niža za 10,5 posto.

Najviše su u veljači pojeftinile žitarice, za 5,0 posto u odnosu na siječanj. Odražavajući pad cijena kukuruza zbog očekivanja obilne žetve u Južnoj Americi i konkurentnih cijena koje nudi Ukrajina. Pojeftinila je i pšenica, zbog snažnog tempa ruskog izvoza.

Izrazitije su pale i cijene biljnih ulja, za 1,3 posto u odnosu na siječanj. Sojino ulje značajno je pojeftinilo zbog prognoza o obilnom urodu soje u Južnoj Americi. Pale su i cijene ulja od suncokreta zahvaljujući obilnom ukrajinskom izvozu.

Najviše je pak u veljači poskupio šećer, za 3,2 posto u odnosu na siječanj. Pod utjecajem zabrinutost za brazilsku proizvodnju nakon dugotrajnog razdoblja suše i procjena o slabijoj proizvodnji na Tajlandu i u Indiji, dvije vodeće izvoznice.

Cijene mesa porasle su 1,8 posto, održavajući poskupljenje mesa peradi i govedine pod utjecajem problema s transportom u Australiji zbog jakih kiša. Blago je poskupjela i svinjetina, zbog pojačane kineske potražnje i slabije opskrbe iz zapadne Europe. FAO-v indeks pokazuje i poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,1 posto u odnosu na siječanj. Pod utjecajem snažnije azijske potražnje za maslacem, prenosi Hrportfolio.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago podigao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2023., na 2,84 milijarde tona. Novu najvišu razinu otkad objavljuju podatke. To bi značilo da je u odnosu na prethodnu godinu porasla za 1,1 posto, pokazuju novi izračuni.

Potvrdili su pak procjenu potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024., koja bi trebala dosegnuti 2,82 milijarde tona. Trebala bi porasti za 1,2 posto u usporedbi sa sezonom 2022/2023..

To bi značilo da će zalihe žitarica na kraju sezone 2023/2024. iznositi 896,9 milijuna tona i biti više za 2,9 posto više nego na početku, pokazuju nove FAO-ve procjene.

Globalna trgovina žitaricama trebala bi u aktualnoj sezoni no novim FAO-vim izračunima porasti za 1,3 posto, na 483 milijuna tona. Uz veći obujam trgovine kukuruzom zahvaljujući prognoziranoj većoj ukrajinskoj ponudi i snažnijoj kineskoj potražnji, procjenjuju u FAO-u. Trgovina pšenicom trebala bi se smanjiti za 1,2 posto u odnosu na 2022/2023. i kliznuti na 197,5 milijuna tona. U prvoj prognozi ovogodišnjeg uroda pšenice FAO je izračunao da bi trebala porasti za jedan posto, na 797 milijuna tona, piše financa.

LONDON – Kompanija koja upravlja britanskom Nacionalnom lutrijom pozajmljivala je milione evra od banaka u vlasništvu ruske države, piše londonski dnevnik Gardijan.

Kako navodi list, dva najveća ruska zajmodavca, VTB i Sberbank, pristali su 2020. godine da pozajme oko 640 miliona evra, odnosno 545 miliona funti kompaniji Alvin, dvije godine prije nego što je ta kompanija, koja se širom Evrope bavi igrama na sreću, proglašena za „poželjnog ponuđača” za ugovor o upravljanjem britanskom lutrijom vrijedan oko 6,5 milijardi.

Kompanija Alvin je zbog rusko-ukrajinskog rata otplatila samo dio kredita dvjema ruskim bankama koje su svojim kreditiranjem pomogle ovoj poslovnoj grupaciji da se uspješno pozicionira tokom skupog procesa nadmetanja za dobijanje ugovora o upravljanju britanskom lutrijom.

Sberbanka i VTB su ruske banke u većinski državnom vlasništvu, a pod sankcijama su vlade Velike Britanije zbog rata Rusije protiv Ukrajine, prenosi Tanjug.

Objava Britanska lutrija pozajmljivala milione od ruskih banaka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LONDON – Cijene hrane pale su u februaru na najnižu vrijednost u tri godine, zahvaljujući znatno jeftinijim žitaricama koje su prevagnule nad skupljim šećerom i mesom, saopštila je agencija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (UNFAO).

FAO-ov indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u februaru 0,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za januar, na prosječna 117,3 boda, najnižu vrijednost od februara 2021. godine. U odnosu na prošlogodišnji februar, njegova vrijednost je niža 10,5 odsto, prenosi Hina.

Najviše su u februaru pojeftinile žitarice, pet odsto u odnosu na januar, odražavajući pad cijena kukuruza zbog očekivanja obilne žetve u Južnoj Americi i konkurentnih cijena koje nudi Ukrajina.

Pojeftinila je i pšenica, zbog snažnog tempa ruskog izvoza. Značajnije su pale i cijene biljnih ulja, 1,3 odsto u odnosu na januar. Sojino ulje značajno je pojeftinilo zbog prognoza o obilnom rodu soje u Južnoj Americi. Pale su i cijene ulja od suncokreta, zahvaljujući obilnom ukrajinskom izvozu.

Najviše je u februaru poskupio šećer, 3,2 odsto u odnosu na januar, pod uticajem zabrinutost za brazilsku proizvodnju nakon dugotrajnog perioda suše i procjena o slabijoj proizvodnji na Tajlandu i u Indiji, dvije vodeće izvoznice.

Cijene mesa porasle su 1,8 odsto, održavajući poskupljenje mesa živine i govedine pod uticajem problema s transportom u Australiji zbog jakih kiša. Blago je poskupila i svinjetina, zbog pojačane kineske potražnje i slabijeg snabdijevanja iz Zapadne Evrope.

FAO-ov indeks pokazuje i poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda, 1,1 odsto u odnosu na januar, pod uticajem snažnije azijske potražnje za maslacem.

Hina, RTCG

Objava Cijene hrane u februaru najniže u tri godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

-To je i studentski grad”, reći će Emir Rehić iz agencije za prodaju nekretnina Lider za Raport. Mnogi koji idu u srednju školu ili studiraju u ovom gradu, a dolaze iz okolnih mjesta, moraju imati smještaj dok se školuju, pa takpo, objašnjava sagovronik Raporta, mnogi kupuju stanove za svoju djecu koja idu u srednju školu ili studiraju.

Iz pomenutih razloga u Tuzli novogradnja niče kao gljive poslije kiše. Cijene zavise od luksuza.

-Cijena stanova u izgradnji zavisi od investitora, neki su traženiji, neki prate luksuzinije stanove, neki obične, pa su oscilacije velike. Neki traže novogradnju, najskuplja ide oko Panonskih jezera šest hiljada po kvadratu”, objasnit će nam Rahić.

Najskuplji stan ikada

Baš na toj lokaciji, otkrit će nam, prošle godine kupljen je i najskuplji stan ikada na ovim prostorima.

-Koštao je 1.100.000 KM i to je bio najskuplji stan u Bosni i Hercegovini u prošloj godini koji je prodat. Mislim da nije otišao po aktuelnoj cijeni od 6.500 KM, nego po nižoj, jer ipak je veći stan bio u pitanju”, kaže Rehić.

Da se radi o penthousu na objektu Banja Residence, obznanili su nakon prodaje iz kompanije Deling Invest

Luksuz je u ovom kantonu na cijeni, samim tim čim je najskuplji stan prodat baš ovdje, a sagovornik Raport kaže da se mnogo sporije prodaju nerenovirani veći stanovi naspram prije.

-S druge strane, imate naprimjer na nekoliko kilometara od centra Tuzle, nekoliko minuta vožnje, u Lipnici stan koji košta 62 hiljade maraka, dok je teško kvalitetnu garažu za te novce u Tuzli naći. Ima 45 kvadrata. Nema gradskog centralnog grijanja, nije stroga jezgra Tuzle, iako je blizu. Grijanje je jako na cijeni”, priča Rahić i objašnjava da Tuzla ima u BiH, ako ne i u većem dijelu Evrope, najkvalitetnije centralno grijanje, koje je i najjeftinije.

-Tako da vrlo često imamo situaciju da ljudi iz okolnih mjesta, čak i same Tuzle, kupe neki stan samo da prezime u njemu. Dok je sezona grijanja. Za prosječnu kuću treba tona peleta, koja košta oko 1.000 maraka mjesečno. Dok, naprimjer, u nekom manjem dvosobnom stanu, od 45 kvadrata, prođete sa 500-600 čitavu sezonu, a s kalorimetrom možete proći i sa stotinu KM”, pojašnjava sagovornik Raporta.

Što se tiče kupovine stana, ljudi se snalaze kako znaju i umiju. Rahić navodi da u odnosu na ranije, sad kompletna porodica učestvuje u procesu.

-Dižu kredite, ušteđevine, sve je teže da jedna osoba samostalno odluči da kupi stan. U nekoliko godina cijene su se utrostručile, prije 3-4 godine mogla se kupiti garsonijera za 35.000 maraka, a sad 29 kvadrata košta 130.000 KM, koja je stara više od petnaest godina te se smatra novijom gradnjom. I to ne u toliko traženom naselju. Teško je sad i garsonijeru naći ispod 90.000″, kaže naš sagovornik.

Stan od 14 kvadrata

Najmanji stan koji je dosad prodao imao je samo nevjerovatnih 14 kvadrata.

-Bila su čak i dva kreveta unutra. To je bilo u ‘jeftinija’ vremena, prije 4-5 godina i koštao je 38.000. Sad bi taj isti stan bio 75.000 KM. I bio bi najjeftiniji stan u Tuzli i zato bi jako brzo otišao”, napominje.

Sad je prodaja stanova u Tuzlanskom kantonu usporila, ali manje je i kupaca. Bez obzira i na to, prodaja ne dolazi u pitanje.

-Prije se stan prodavao za dan. Sad zna malo više potrajati. Prije je na jedan stan dolazilo 100 kupaca, sad je taj broj 20-30, ali vama ne treba 20-30 kupaca, nego jedan, ali prije je bio puno veći broj kupaca od kojih se vrlo brzo mogao pronaći najpovoljniji i najzainteresovaniji. Sad je to dosta usporilo otkako je manje kupaca”, priča sagovornik Raporta i objašnjava zašto i kako je do toga došlo:

-Zbog nestabilne političke situacije. Nije toliko zbog recesije. Kupci koji investiraju u nekretnine, sad malo zastaju, strah ih da neće nemiri izbiti i ovdje, pa čekaju da vide hoće li biti kakvih promjena. Prije što je bila nestabilnija politička situacija, ekonomska, ljudi su više investirali u nekretnine, sad je došlo do zastoja”, zaključio je Rehić.

Ovo je za 41,4 posto putnika više u odnosu na isti mjesec 2019. godine (53.130), piše biznisinfo.

Aerodrom je imao 843 operacije (708 u II/2023). Sarajevo je ostvarilo 191,2 tone carga (169,9 tona u II/2023).

Ukupno je u prva dva mjeseca 2024. Sarajevo ostvarilo 152.566 putnika, 1.746 operacija i 466,8 tona carga, izvijestio je Zamaaero.

BiznisInfo.ba podsjeća i da Sarajevski aerodrom očekuje svoju rekordno najprometniju ljetnu sezonu, s dvanaest najavljenih novih linija i više od 1,6 miliona sjedala u prodaji između 31. marta i 26. oktobra. Pogledajte koje su sve nove linije najavljene.

Vays je nedavno svojim 122.000 pratilaca na YouTubeu sugerisao da je budućnost Bitcoina još svjetlija od njegovih prethodnih predviđanja za ovu godinu. Istakao je da bi nedavno uvođenje fondova kojima se trguje na promptnom tržištu (ETF-ovi) moglo potaknuti Bitcoin na nove visine, prenosi Bankar.me.

Prema Vaysu, probijanje praga od 84.000 do 85.000 dolara učinilo bi “jako teškim” da Bitcoin ponovo padne ispod 65.000 dolara. Predvidio je da će Bitcoin iznenaditi ljude svojom uzlaznom putanjom, potencijalno dostići 355.000 dolara do aprila 2027. godine

“Mislim da će Bitcoin iznenaditi ljude jer svi oni koji su prošli put pogriješili kad je Bitcoin otišao na 250.000 ili 300.000 dolara, ovaj put se čini da su to razumne projekcije.” – rekao je.

Inače, ova Vaysova prognoza dolazi nakon nestabilnog perioda za Bitcoin. Nedavno je doživio najstrmiji dnevni pad od novembra 2022. godine uprkos tome što je u početku dostigao rekorde.

Ranije, u oktobru 2023., Vays je upozorio trgovce na održivost uspona Bitcoina. Uprkos značajnom porastu vrijednosti, upozorio je na pretjerani optimizam, predviđajući povlačenje u novembru. Njegov trenutni izgled sugeriše promjenu raspoloženja, odražavajući potencijal za održiviji trend..

BANJALUKA – Rudnik i termoelektrana (RiTE) „Gacko“ zaradio je u prošloj godini svega 584.877, što je čak 18 puta manje nego godinu ranije kada je bio u plusu 10,7 miliona maraka.

Finansijski izvještaj ovog preduzeća za prošlu godinu pokazuje da je ovako lošem rezultatu doprinijelo značajno povećanje rashoda, čiji rast u tolikoj mjeri nisu pratili prihodi.

Tako su ukupni prošlogodišnji prihodi RiTE „Gako“ iznosili 180 miliona KM i u odnosu na 2022. su veći za oko devet miliona maraka.

S druge strane, rashodi su im lani bili 179,4 miliona i povećani su za gotovo 19 miliona u odnosu na 2022. kada su iznosili 160,9 miliona KM.

Najviše su im porasli troškovi goriva i energije te troškovi plata, naknada plata i ostalih ličnih primanja.

Direktor RiTE „Gacko“ Maksim Skoko kaže da je izuzetan uspjeh što su prošlu godinu završili u plusu bez obzira na to što je došlo do pada dobiti.

„RiTE „Gacko“ se početkom godine našao u problemu zbog potapanja eksploatacionog polja i nemogućnosti da se spasi ugalj iz tog kopa te je došlo do dodatnog pada kvaliteta ugla, a posljedica toga je smanjenje proizvodnje i pored izuzetno velikog broja sati termoelektrane na mreži. Zbog niske kalorične vrijednosti uglja smanjena je proizvodnja i u tim okolnostima ovaj rezultat je više nego dobar“, rekao je Skoko.

Kazao je da su rashodi za energente lani povećani zbog povećane potrošnje mazuta jer je došlo do pada kalorične vrijednosti uglja iz eksploatacionog polja.

Istakao je da RiTE ni u ovoj godini ne očekuje znatno veću dobit od prošlogodišnje navodeći da sam princip ugovaranja cijene sa Matičnim preduzećem, kojem prodaju struju, omogućava samo blago pozitivno funkcionisanje preduzeća.

CAPITAL: M. Lj.

Objava Dobit RiTE „Gacko“ pala za deset miliona prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.