Kategorija: Vijesti

  • Lidl u BiH gradi ogroman objekat, veličine kao osam fudbalskih terena

    Lidl u BiH gradi ogroman objekat, veličine kao osam fudbalskih terena

    Njemački maloprodajni lanac Lidl uveliko se sprema za početak poslovanja na tržištu Bosne i Hercegovine, piše Biznisinfo.ba.

    Iako ćemo na otvaranje prvih prodavnica, prema informacijama sačekati još dvije do tri godine, aktivnosti su u punom jeku i radi se punom parom na pripremi i gradnji objekata, zapošljavanju i obuci radnika.

    Mnogi već rade u Lidlu, a neki od njih prolaze obuku u okviru Lidla u nekoj od država u kojima ova kompanija posluje.

    Zasad je u potpunosti izgrađen objekat u Bijeljini koji će ipak sačekati ostale lokacije za zajedničko otvaranje.

    U punom je jeku gradnja velikog logističkog centra u Lepenici kod Sarajeva, piše BiznisInfo.ba.

    Ovaj logistički centar će biti ključna karika u pravovremenoj distribuciji proizvoda koji se nalaze na policama Lidlovih prodavnica.

    Logistički centar će se prostirati na 60.000 metara kvadratnih, što je otprilike površina od osam fudbalskih terena. Kapacitet će biti 40.000 paletnih mjesta.

    U ovom logističkom centru bit će 120 utovarnih i istovarnih rampi a sadržavat će 5 temperaturnih zona i komoru isključivo za skladištenje čokoladnih proizvoda.

    Uključivat će moderne tehnologije, poput “pick-by-voice” upravljanja komisioniranjem, optimizovane procese i savremeno okruženje.

    (Haber.ba)

  • „Autoprevoz“ u minusu 1,6 miliona KM

    „Autoprevoz“ u minusu 1,6 miliona KM

    BANJALUKA – Preduzeće „Autoprevoz“ završilo je prošlu poslovnu godinu sa gubitkom od 1,6 miliona KM, što je četiri puta više u odnosu na 2022. godinu.

    FOTO: Pixabay

    U pitanju je firma koja je dobar dio prošle godine bila u centru pažnje  javnosti zbog spora oko zemljišta na kojem se nalazi parking na Staroj stanici u centru Banjaluke.

    Nakon višemjesečnog natezanja sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem ovo preduzeće je preuzelo upravljanje nad tom lokacijom, na kojoj trenutno privatna firma naplaćuje parkiranje.

    Podaci iz finansijskog izvještaja ovog preduzeća za 2023. godinu pokazuju da su ostvareni prihodi od samo 479.788 KM, a rashodi od čak 2.164.060 KM što je za rezultat imalo gubitak od 1.684.272 KM.

    To je znatno lošiji rezultat u odnosu na 2022. godinu. Tada su prihodi ovog preduzeća iznosili 1.296.974 KM, rashodi 1.666.957 KM, a rezultat je bio minus od 369.983 KM, što je daleko niži iznos nego u prošloj godini.

    Direktor „Autoprevoza“ Sladomir Đurić je rekao da je toliki iznos gubitka nastao iz više razloga.

    „Situacija je inače jako teška u prevozu putnika. Sve manje je putnika, a obaveze rastu i prihodi se smanjuju“, kazao je Đurić i dodao da se ovo preduzeće trenutno bavi međugradskim/opštinskim prevozom putnika te ugovorenim prevozom.

    „Osim toga imali smo određene obaveze iz prethodnog  perioda koje smo morali isknjižiti što je uticalo na iznos minusa“, naveo je Đurić.

    Kako je CAPITAL više puta pisao „Autoprevoz“ je nakon višegodišnjeg sudskog spora preuzeo od Grada Banjaluka zemlju na kojoj se nalazi javni parking na Staroj stanici, a na kojem trenutno privatna firma naplaćuje parkiranje.

    To, kako je kazao Đurić, nije uticalo na finansije ovog preduzeća.

    „„Autoprevoz“ je tu lokaciju na kojoj se nalazi parking prodao još 2014. godine firmi Bewo real estate kako bi mogli izmiriti određene obaveze. Mi smo imali obavezu da tu lokaciju preuzmemo, stavimo u funkciju parkinga i predamo u ruke našim kupcima“, naveo je on.

    Kaže da nije informisan kako ide naplata parkiranja na toj lokaciji.

    Podsjećamo, u sklopu „Autoprevoza“ se ranije nalazio gradski i prigradski autobuski prevoz u Banjaluci.

    Ogranak akcionarskog društva „Autoprevoz GS“, koje drži neke od najfrekventnijih gradskih linija prodat je lani preduzeću „Pavlović turs“.

     CAPITAL: V. P.

    Objava „Autoprevoz“ u minusu 1,6 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • POVEĆANI PRIHODI U BOSNI I HERCEGOVINI OD INDIREKTNIH POREZA

    POVEĆANI PRIHODI U BOSNI I HERCEGOVINI OD INDIREKTNIH POREZA

    [ad_1]

    Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u prva dva mjeseca 2024. godine iznosili su 1 milijarda i 757 miliona maraka i veći su za 187 miliona maraka ili 11,9 posto u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili 1 milijarda i 570 milliona maraka.

    Nakon što je Uprava za indirektno oporezivanje u prva dva mjeseca 2024. godine privredi vratila 325 miliona maraka povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi podjelili su se u prva dva mjeseca 2024. godine, između države BiH, entiteta i Distrikta Brčko, iznosili su 1 milijarda i 432 miliona maraka i veći su za 231 milion maraka u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine.

    Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2024. godine raspoređen je iznos od 167 miliona maraka. Sav višak prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH dobila 772 miliona maraka, RS 431 miliona i Distrikt Brčko 43 miliona maraka.

    Hayat.ba

  • Kina udvostručuje izvoz i prijeti da preplavi tržište jeftinom robom

    Kina udvostručuje izvoz i prijeti da preplavi tržište jeftinom robom

    PEKING – Kina udvostručuje izvoz kako bi oživjela ekonomski rast i svijet bi ponovo mogao da doživi “kineski šok” kada tržišta budu preplavljena jeftinom robom iz ove zemlje, prenosi Volstrit džornal (WSJ).

    FOTO: Agencije

    Firme iz Kine su podržane jeftinim državnim kreditima i fabrike proizvode više automobila, mašina i potrošačke elektronike nego što lokalno tržište može da apsorbuje.

    WSJ podsjeća da su krajem 90. godina prošlog vijeka Sjedinjene Američke Države i globalna ekonomija doživjeli “kineski šok”, odnosno rekordan uvoz kineske robe po povoljnim cijenama za potrošače.

    Uvoz robe iz Kine pomogao da se inflacija održi na niskom nivou, ali je istovremeno doveo do gubitka radnih mjesta u lokalnoj proizvodnji i zatvaranja cijelih fabrika.

    Prvi “kineski šok” snizio je cijene robe u Sjedinjenim Američkim Državama, ali je od 1999. do 2011. godine doveo do toga da više od dva miliona ljudi ostane bez posla jer proizvođači namještaja, igračaka i odjeće nisu uspjeli da se izbore sa konkurencijom.

    Situacija prema mišljenju ekonomista sada može da bude još komplikovanija pošto Kina može da preplavi tržište visokotehnološkim proizvodima po niskim cijenama.

    Objava Kina udvostručuje izvoz i prijeti da preplavi tržište jeftinom robom prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Aerodrom Sarajevo očekuje najprometnije ljetnu sezonu ikad

    Aerodrom Sarajevo očekuje najprometnije ljetnu sezonu ikad

    Sarajevski aerodrom očekuje najprometniju ljetnu sezonu dosad, sa 12 novih linija najavljenih i preko 1,6 miliona mjesta u prodaji od 31. marta do 26. oktobra ove godine. Ovog ljeta na aerodromu debituje Ryanair sa šest destinacija, dok će Air Arabia i Aegean Airlines obnoviti svoje stalne letove za Sharjah i Atinu, nakon nekoliko godina.

    Turski prevoznik SunExpress, koji je ušao na tržište Bosne i Hercegovine letovima iz Antalije, tokom ljeta će početi sa radom iz Izmira. Pegasus Airlines će povećati svoje prisustvo u Sarajevu novim letovima iz Antalije, dok će saudijski Flyadeal i SAS Scandinavian Airlines pokrenuti sezonske usluge iz Džede i Kopenhagena. Većinu novih ruta subvencionirat će Turistički savez Kantona Sarajevo.

    Ovog ljeta Sarajevski aerodrom ima ukupno 1.636.428 sjedišta na redovnim dolaznim i odlaznim letovima zajedno. To predstavlja povećanje od 30,3% u odnosu na prošlo ljeto i poboljšanje od 14,3% u odnosu na 2022., koje je bilo najprometnije ljeto do sada, kada je Wizz Air održavao bazu u glavnom gradu BiH.

    Tokom ljeta, Turkish Airlines će biti najveći avioprijevoznik sa nešto više od 200.000 sjedišta, a slijede ga lokalni rival Pegasus Airlines, a zatim Austrian Airlines. Novi učesnik, Ryanair će biti šesta najveća aviokompanija na osnovu raspoloživog kapaciteta sa 96.178 sjedišta, iza Wizz Air Abu Dhabija i Flydubaija.
    Nove linije iz Sarajeva, ljeto 2024

    Od svih aviokompanija koje ove godine otvaraju nove linije za Sarajevo, Ryanair ima najveće aspiracije za svoj budući razvoj u gradu, s ciljem da samo u prvoj godini poslovanja preveze 200.000 putnika.

    “Ryanair je jedina aviokompanija koja može ostvariti brzi rast u Bosni i Hercegovini u odnosu na konkurentske aviokompanije koje i dalje otkazuju rute i smanjuju kapacitet”, rekao je nedavno glavni komercijalni direktor Ryanair-a, Jason McGuinness.

    On je dodao da je tTokom razgovora sa upravom aerodroma i ministrima vlade rekao da je Ryanair tu da raste.
    “Želimo se proširiti u Sarajevu. U početku nećemo imati bazu u Sarajevu. Kada uspostavimo bazu, tada ćemo direktno zaposliti tehničare, pilote i kabinsko osoblje. Još nismo u toj fazi, ali radimo na tome”, dodao je McGuinness, navodi portal Ex-Yu Aviation.

    Na osnovu indirektnog protoka putnika, najprometnije neopslužene destinacije izvan Sarajeva, nakon što se izuzmu nadolazeće nove linije, su Ankara, Amsterdam, Pariz i Brisel, piše profitiraj.

    (Haber.ba)

  • Najbogatiji štediša u Crnoj Gori oročio 26,5 miliona evra

    Najbogatiji štediša u Crnoj Gori oročio 26,5 miliona evra

    PODGORICA – Najbogatiji štediša u Crnoj Gori je nerezident i oročio je 26,5 miliona evra. Kada je riječ o crnogorskim rezidentima, najveći oročeni depozit iznosi 23,6 miliona evra, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore za Bankar, na pitanje o najvećim depozitima na kraju 2023. godine.

    Foto: Pixabay

    Na pitanje koliko je na kraju 2023. godine bilo fizičkih lica sa oročenim depozitima iznad milion eura, iz CBCG su nam odgovorili, da prema posljednjim raspoloživim podacima o 50 najvećih deponenata, koje su banke dostavile Centralnoj banci Crne Gore, na 31. decembar 2023. godine, 23 fizička lica imaju oročeni depozit u iznosu od milion i više evra.

    Zašto su rasli depoziti

    Na pitanje Bankara o razlozima rasta depozita tokom 2023. godine, iz CBCG saopštavaju da je rast depozita tokom prošle godine uglavnom posljedica ostvarenog snažnog realnog rasta u 2023. godini od oko šest odsto.

    Ključnu ulogu u akumulaciji rasta privrede, a posljedično i rasta depozita, imala je vrlo uspješna turistička sezona, odnosno ostvaren priliv od preko 1,5 milijarde evra, kao i sa ovim sektorom povezane djelatnosti.

    “U 2023. godini ostvaren je i priliv po osnovu doznaka iz inostranstva u iznosu od 792 miliona eura. Takođe, na rast depozita je uticala i dodatna štednja nerezidenata sa dužim boravkom u Crnoj Gori. U ovoj godini ostvaren je i priliv stranih direktnih investicija po osnovu prodaje nekretnina u Crnoj Gori u iznosu od 463 miliona eura”, saopšteno je iz CBCG Bankaru.

    Očekuje se stabilan trend rasta depozita

    Iz Centralne banke navode i da svi navedeni prilivi predstavlju osnov povećanja ukupnih depozita, i uglavnom imaju stabilan trend.

    “Imajući u vidu izglede crnogorske privrede i očekivanje pozitivnog realnog rasta, kao i intenziviranje EU integracija, Centralna banka očekuje nastavak trenda rasta depozita umjerenim intenzitetom u narednom periodu”, zaključuju iz CBCG.Bankar.me

    Objava Najbogatiji štediša u Crnoj Gori oročio 26,5 miliona evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Evropska komisija kaznila Apple s 1,8 milijardi eura: Evo šta su prekršili

    Evropska komisija kaznila Apple s 1,8 milijardi eura: Evo šta su prekršili

    Evropska komisija kaznila je Apple s 1,8 milijardi eura (1,95 milijardi dolara) zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu distribucije aplikacija za streaming muzike.

    Komisija je rekla da je otkrila da je Apple primijenio ograničenja na programere aplikacija koja su ih spriječila da informiraju korisnike iOS-a o alternativnim i jeftinijim uslugama pretplate na muziku dostupnima izvan aplikacije.

    Zabrana programerima

    Apple je također zabranio programerima aplikaciju za strujanje muzike da daju bilo kakve upute o tome kako se korisnici mogu pretplatiti na te jeftinije ponude, tvrdi Komisija.

    Ovo je prva Appleova protumonopolska kazna iz Brisela i jedna je od najvećih kazni koju je EU dodijelila tehnološkoj kompaniji.

    Dionice Applea pale su oko 1,6 posto u trgovini prije tržišta u SAD.

    Evropska komisija otvorila je istragu protiv Applea nakon pritužbe Spotifyja 2019. Istraga je sužena kako bi se usredotočila na ugovorna ograničenja koja je Apple nametnuo razvojnim programerima aplikacija koja ih sprečavaju da informiraju korisnike iPhonea i iPada o alternativnim uslugama pretplate na muziku po nižim cijenama izvan App Storea.

    Appleovo ponašanje trajalo je gotovo 10 godina, prema Komisiji, i “moglo je navesti mnoge korisnike iOS-a da plaćaju znatno više cijene za pretplate na streaming muzike zbog visoke provizije koju je Apple nametnuo programerima i prenio na potrošače u obliku viših cijene pretplate za istu uslugu na Apple App Storeu”.

    Žestoka reakcija

    U žestokoj reakciji na kaznu Apple je rekao da će Spotify najviše dobiti izjavom EU.

    – Glavni zagovornik ove odluke i najveći dobitnik je Spotify, kompanija sa sjedištem u Štokholmu, Švedska. Spotify ima najveću aplikaciju za streaming muzike na svijetu i sastao se s Evropskom komisijom više od 65 puta tokom ove istrage – stoji u saopćenju Applea.

    Danas Spotify ima 56 posto udjela u evropskom tržištu streaminga muzike – više nego dvostruko više od svog najbližeg konkurenta – i ne plaća Appleu ništa za usluge koje su im pomogle da postanu jedan od najprepoznatljivijih brendova na svijetu.

    Apple je rekao da je “veliki dio” uspjeha Spotifyja zahvalan App Storeu diva iz Cupertina, “zajedno sa svim alatima i tehnologijom koju Spotify koristi za izradu, ažuriranje i dijeljenje svoje aplikacije s Appleovim korisnicima diljem svijeta.”

    Apple je rekao da mu Spotify ne plaća ništa. To je zato što umjesto prodaje pretplata u svojoj iOS aplikaciji, Spotify ih prodaje putem vlastite web stranice. Apple ne naplaćuje proviziju na te kupnje.

    Programeri su tokom godina govorili protiv naknade od 30 posto koju Apple naplaćuje za kupnju putem aplikacije, piše avaz.

    (Haber.ba)

  • Zabrana: Nešto što nije meso ne može se tako zvati

    Zabrana: Nešto što nije meso ne može se tako zvati

    PARIZ – Francuska je objavila dekret o zabrani upotrebe naziva meso za biljne proizvode.

    FOTO: Pixabay

    Međutim, najviši sud EU tek treba da donese presudu kojom se pojašnjava usaglašenost ovih propisa sa pravnim okvirom EU.

    Francuski premijer Gabrijel Atal je 27. februara objavio da je “ovo bio zahtjev njihovih poljoprivrednika”, rekavši da je objavljena uredba o zabrani naziva biftek ili šunka za proizvode na bazi biljaka”, piše Euractiv.

    Dekret je dio novog francuskog “plana suvereniteta” za stočarstvo, uključujući i pomoć od 400 miliona evra, što je dugogodišnji zahtjev sektora.

    Prema novom francuskom zakonu, među terminima čija je upotreba zabranjena za označavanje namirnica koje sadrže biljne proteine jesu: filet, pečenica, ramstek, biftek, šunka… Određeni prehrambeni proizvodi će moći da nastave da koriste ove termine iako sadrže biljne proteine, pod uslovom da proizvođači poštuju određene standarde.

    Recimo, prisustvo ne više od 0,1% biljnih proteina za “tečno cijelo jaje” ili 5% za “kobasicu”.

    Kako se navodi, nepoštovanje zakona može rezultirati kaznom do 1.500 evra za pojedinca i 7.500 evra za kompaniju.

    Zakon se ne primjenjuje na proizvode “proizvedene ili plasirane na tržište u drugoj državi članici Evropske unije ili u trećoj zemlji”. Inače, najviši administrativni sud Francuske suspendovao je sličnu uredbu objavljenu u junu 2022, na zahtev udruženja koje promoviše biljne proteine.

    Državni savjet je predmet uputio Evropskom sudu pravde radi tumačenja evropskih propisa o označavanju. Pravni okvir za označavanje hrane obuhvata zakon zajednice i standarde zajedničke poljoprivredne politike.

    Mliječni termini, na primer, zaštićeni su trenutnom uredbom iz 2017, kada je potvrđeno da je izraz mlijeko, kao i puter i jogurt, rezervisan za pravo mlijeko i da je njihovo korišćenje za marketing biljnih proizvoda nezakonito. Međutim, termini za meso nisu regulisani zakonom tako da ništa ne sprečava proizvođače da daju uobičajene ili opisne nazive alternativi.

    Nedavnom presudom Evropskog suda pravde utvrđeno je da usklađeni okvir EU za označavanje hrane “ne sprečava” države članice da usvoje mjere koje predviđaju dodatne obavezne detalje, koji se odnose na porijeklo namirnica.

    Prošlog ljeta francuski ministar poljoprivrede Mark Fesneo predložio je novi tekst, o kome je obavještena Evropska komisija, ali najviši sud tek mora da donese odluku o usklađenosti uredbe iz 2022. sa pravom EU.

    Italija je, takođe, odobrila odredbe o zabrani naziva meso za biljne proizvode, u kontekstu zakona koji zabranjuje laboratorijsko meso, ali je nejasno šta će se dalje desiti, piše Evroaktiv. Vegetarijanski i veganski aktivisti doveli su u pitanje uslaglašenost francuske uredbe sa evropskim zakonom. Smatraju da su nazivi poput biljnih kobasica postali dio svakodnevne upotrebe i da ih je teško zamijeniti.

    Tokom poslednje debate 2020. godine, Evropski parlament je odbacio amandman dajući terminu meso isti nivo zaštite kao i mliječnim proizvodima.

    Euractiv

    Objava Zabrana: Nešto što nije meso ne može se tako zvati prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Najveća poslijeratna investicija u BiH :  Otvara se rudnik u Varešu u koji je do danas uloženo gotovo 400 miliona KM

    Najveća poslijeratna investicija u BiH : Otvara se rudnik u Varešu u koji je do danas uloženo gotovo 400 miliona KM

    Sutra će u Varešu biti održana ceremonija svečanog otvaranja rudnika Rupice u Tisovcima, kompanije Adriatic Metals BiH.

    Ova investicija predstavlja najveću poslijeratnu investiciju u Bosni i Hercegovini – u istraživanje, razvoj rudnika Rupice, izgradnju infrastrukture i postrojenja za preradu rude do danas je uloženo gotovo 400 miliona KM. Očekuje se da će rudnik postati katalizator značajnih ekonomskih koristi za BiH. Po svom obimu, složenosti i tehnološkim standardima ovaj industrijski poduhvat demonstrira konkurentnost BiH u realizaciji kompleksnih projekata i vraća ovu državu u fokus velikih stranih ulagača.

    Preokret u Varešu

    Ekipa portala Biznis.ba je nedavno posjetila Vareš, gdje od predratnih preko 22.000, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2013. godine živi 9000 stanovnika. Ipak, 2013. je daleko i taj broj smanjivao se godinama iza popisa. Vareš je nekada živo od rudnih bogatstava i drvoprerađivčkog sektora. U ratnim i poratnim godinama sve je nestalo. Nestajao je i grad. No, onda se desio preokret, u koji su, istina, mnogi u početku sumnjali. Britansko-australska kompanija Eastern Mining, odnosno Adriatic Metals, počela je s istraživanjima.

    – Mislim da su u samim počecima postojala nepovjerenja prema stranim kompanijama koje su vjerovatno davale obećanja u prošlosti, ali ih nikada nisu ispoštovali. Naporno smo radili godinama kako bismo izgradili snažan odnos s zajednicom. Grad koji je prije samo 5 ili 6 godina vjerovatno bio u brzom opadanju sada se ponovo oživljava i vraća u život – zajedno sa drugim kompanijama iz cijelog svijeta koje su odlučile da dođu ovde u Vareš, kako bi postavile sjedište i nastavile svoje poslovanje. Nama je veoma važan odnos sa zajednicom. Mi to nazivamo našom društvenom dozvolom, i ta društvena dozvola je veoma važna za nas, kaže za Biznis.ba generalni direktor “Adriatic Metals” Paul Cronin.

    Vrh ledenog brijega

    Sa glavnim ulaganjem do danas, uloženo je oko 200 miliona eura. Još 50 miliona biće uloženo u izgradnju fabrike.

    – Da budem iskren sa vama, vjerujem da je ovo vrh ledenog brijega jer mislim da postoji toliko potencijala za ulaganja u rudarsku industriju u Bosni. Mi smo ovdje pokazali da imate jedan značajan mineralski sastav na globalnom nivou. To možete naći i u drugim dijelovima Bosne i mislim da će se rudarska industrija u BiH drastično proširiti. Trenutno su u pitanju vrlo mali doprinosi BDP-u, ali mislim da ćete u narednih 20 godina vidjeti kako rudarstvo zauzima mnogo veću ulogu u bosanskohercegovačkoj ekonomiji, a mislim da je izazov i za zajednice i za Vladu osigurati da se na tome radi odgovorno, kaže nam Cronin.

    Iz perspekrive rudarstva Adriatic Metals je u Varešu pokazao da se može izgraditi rudnik koji zapravo ima vrlo malo ljudi koji rade u zemlji. Većinom opreme će se upravljati sa površine. Nove tehnologije su prioritet, iz prostih razloga. Naprimjer, rude iz rudnika koji je iskopao Energoinvest 80-ih godina se više ne mogu prodati na globalnom tržištu. Zato su se morale koristiti nove tehnologije koje su ispitivale arsen i kadium, kako bi se osigurlo da ti materijali ne ulaze u proizvode.

    – U kompaniji koja je jako fokusirana na kolektivnu sigurnost i ličnu sigurnost iz perspektive životne sredine, proveli smo 3 godine vršeći prikupljanje osnovnih podataka o životnoj sredini. Za to vrijeme osmišljavali smo projekat kako bismo postigli 0% ispuštanja vode, za koju znate da poboljšava kvalitet vazduha i misije. Znači ne radimo na tome samo da očuvamo prirodno okruženje već da ga i poboljšamo. To je ta kultura održivosti koja je za nas veliki rezultat, kazao nam je Cronin.

    BIH kreće na put ka EU

    Ova investicija danas čini 25% ukupnih stranih ulaganja u državi u 2022. godini. Kada se počne s proizvodnjom, trebala bi da poveća BDP za 2% u odnosu na nivo iz prošle godine.

    – To je prilično značajan učinak na bosansku domaću ekonomiju. No kao što sam rekao, kako se Bosna kreće na putu ka EU imaćete priliku svjedočiti dolasku mnogo više kompanija poput Adriatic Metals sa različitim pristupima ulaganjima i mislim da ćete vidjeti oblikovanje ekonomskog razvoja BiH u Evropi, u regiji Zapadnog Balkana zbog načina na koji BiH vlada i strani investitori odluče raditi zajedno, da implementiraju ta ulaganja na način koji će stranom kapitalu pružiti osjećaj komforta, da im je novac investiran na pravi način, ali i koji će dati lokalnoj zajednici i vladama povjerenje da će te investicije dati dugoročnu vrijednost bh. ekonomiji, smatra Cronin.

    Pređen je dug put, uložena su ogromna sredstava, a danas se u zapadnim medijima o Varešu piše kao o bosanskom gradu, odnosno rudniku srebra koji će pomoći Zapadu u utrci s metalom.

    – Za nas u Adriatic Metalsu, jedan od metala koje proizvodimo će biti od instrumentalne važnosti u procesu dekarbonizacije, a to je srebro. Ljudi o srebru obično misle u kontekstu komada nakita, plemenitog metala određene vrijednosti. U 2021. godini imali smo prvi put prilike vidjeti da je industrijska upotreba srebra nadmašila potražnju za srebrom kao plemenitim metalom u industriji izrade nakita. I ta potražnja primarno potiče iz dva izvora – srebro je trenutno najtraženiji metal provodnik i može biti vrlo jednostavno za oblikovanje. Za baterije električnog vozila naprimjer, to je metal po izboru za stanice za punjenje. Dodatno vidimo ogromno povećanje potražnje za srebrom potiče od solarnih panela, kaže Cronin za Biznis.ba.

    Veliki broj zaposlenih

    Trenutno je na projektu u Varešu direktno zaposleno 270 ljudi, a indirektno dodatnih 600. Od tih 600 više od polovine živi upravo u Varešu.

    – To predstavlja ogromno povećanje stope zaposlenosti u Varešu. Naš fokus je doista bio na zapošljavanju mladih ljudi. Imali smo priliku upoznati toliko mnogo mladih talentiranih ljudi u Bosni, koji su završili fakultete pokupili diplome i otišli ravno u zemlje Zapadne Evrope kako bi radili jer ovdje ne vide mogućnosti. Mi smo se potrudilil stvoriti prilike za mlade ljude, razvili smo program obuke da poboljšamo njihove vještine. Sad smo uspostavilli i program liderstva za koji vjerujemo da će izroditi buduće lidere rudarske industrije, ne samo ovdje u Bosni već i na Zapadnom Balkanu, kaže Cronin.

    Izgrađen je i objekt za smještaj studenata, kojima se nudi prilika da dođu tokom ljetnog raspusta i posvete se učenju na terenu i istražuju teme poput ekologije, geologije, inžinjerstva, metalurgije, upravljanja ljudskim resursima, finansijama Ta vrsta programa trebala bi osnažiti ne samo Vsareš, nego i mjesta poput Kaknja i Breze i učiniti ih boljim mjestom za život. Sve prati i Adriatic Metals fondacija kroz koju kompanija investira u oblasti okoliša, obrazovanja i zdravstva.

    (Kliker.info-Biznis)

    Kliker.info

  • ZA LJETOVANJE JE POTREBNO 3.000 KM

    ZA LJETOVANJE JE POTREBNO 3.000 KM

    [ad_1]

    Ljetovanje na Jadranu postaje sve skuplje, a u ovoj godini cijene će nastaviti svoj uzlazni trend.

    Sedam noćenja u polupansionu u Makarskoj za jednu osobu košta 535 eura, što je oko 1.050 KM. Za isti broj dana u hotelu s tri zvjezdice udaljenom 350 metara od jedne od najljepših plaža u Brelama platit ćete 665 eura ili 1.300 KM. Ukoliko se u obzir uzme četveročlana porodica, roditelje s dvoje djece sedmodnevni boravak u omiljenom ljetovalištu brojnih bh. građana izaći će i više od 3.000 KM, samo za boravak u apartmanu. Uzimajući u obzir i druge troškove, od putovanja, hrane, turističkih posjeta, za prosječan boravak na moru četveročlana porodica treba izdvojiti i do 5.000 KM.

    Za dvije osobe jedna noć u ne baš dobro opremljenom apartmanu u Splitu košta od 176 pa sve do 978 KM, u zavisnosti od luksuza koji želite sebi priuštiti. U mnogim ponudama u tu cijenu uključen je samo doručak.

    Kada je riječ o Crnoj Gori, malo je bolja situacija, mada je primjetno i da su tamošnji hoteli podigli cijene za razliku od prošle godine, pa će četveročlanoj porodici trebati između 3.000 i 4.000 maraka.

    Cijene privatnih apartmana u Budvi trenutno se kreću između 100 i 150 KM, ili više.

    Naravno, ljetovanje nije samo cijena smještaja, treba uzeti u obzir cijene u restoranima, kafićima, pa ćete tako u Hrvatskoj u Dubrovniku za parking izdvojiti više od 10 eura, pet eura za kuglu sladoleda, 6,5 eura za kafu na Stradunu. Za hamburger u Rovinju gosti moraju izdvojiti čak 22 eura. Za izlazak na pizzu potrebno je 12 do 15 eura po obroku u većini mjesta na jadranskoj obali.

    Skupoća Hrvatske premašila je i neke destinacije iz drugih dijelova Evrope i Afrike. Tako, naprimjer, sedam dana na Krfu u Grčkoj košta od 600 do 1.500 eura, a na Siciliji od 700 do 2.000 eura. No, također, za smještaj u nekim malo luksuznijim hotelima u Turskoj četveročlana porodica treba izdvojiti i do 10.000 KM, što je luksuz za većinu bh. građana.

    Ukoliko želite proći jeftinije, morat ćete se odreći pogleda na plažu i blizine obale.

    (Avaz)

    Hayat.ba