Kategorija: Vijesti

Prema izvještaju američkog Instituta za srebro, postoji mogućnost da će globalna potražnja za srebrom 2024. dostići 1,2 milijarde unci, što bi bila druga najveća potražnja ikada.

U izvještaju je navedeno da bi jačanje industrijske potražnje trebao biti glavni razlog rastuće globalne potražnje za srebrom. Srebro se prvenstveno koristi u industrijske svrhe, i to obično u proizvodnji automobila, solarnih panela, nakita i elektronike.

Izvršni direktor Instituta za srebro Michael DiRienzo je za CNBC izjavio da očekuje da će srebro dostići cijenu od 30 dolara po unci, što bi bila njegova najviša cijena u posljednjih 10 godina. Ta cijena je posljednji put dostignuta u veljači 2013.

U Institutu su primijetili da je ove godine porasla potražnja za srebrnim posuđem za devet posto te da je potražnja za srebrnim nakitom porasla šest posto. Očekuje se da će značajan rast potražnje za srebrnim nakitom biti u Indiji. Osim toga, rastu bi trebao doprinijeti i oporavak tržišta elektronskih uređaja, prenosi Klix.

Ono što bi moglo stvoriti poteškoće je kratkoročno usporavanje kineske ekonomije i smanjeni izgledi da će Sjedinjene Američke Države na početku ove godine smanjiti kamatne stope. Međutim, očekuje se da će SAD u drugoj polovini ove godine početi smanjivati kamate. Naime, veće kamate štete potražnji za srebrom i zlatom.

Zbog široke industrijske primjene srebra, njegove cijene su vezane za stanje u cjelokupnoj ekonomiji. S druge strane, cijene zlata obično rastu u vrijeme ekonomskih poteškoća ili neizvjesnosti. Shodno tome, srebro je osjetljivo na ekonomske promjene i njegove cijene su nestabilnije od cijena zlata.

Cijene srebra imaju tendenciju nadmašiti cijene zlata tijekom snažne ekonomske ekspanzije, ali se snižavaju kada postoje ekonomske poteškoće. Odnos srebra i zlata se prati na osnovu toga koliko je unci srebra potrebno da se kupi jedna unca zlata. Trenutno je za jednu uncu zlata potrebno 90 unci srebra, piše CNBC.

U ovom kvartalu ostvaren je 6.623.481 putnički kilometar, što je više za 3,3 odsto u odnosu na četvrti kvartal 2022. godine, objavio je Federalni zavod za statistiku.

Prevezeni putnici i ostvareni putnički kilometri realizovani su u unutrašnjem putničkom prevozu.

U željezničkom teretnom prevozu u četvrtom tromjesečju lani prevezeno je 1.631.288 tona robe, što je manje za 17,9 odsto u odnosu na isti period 2022, a ostvaren je 234.006.291 tonski kilometar, što je više za 0,8 odsto u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine.

Od toga, u unutrašnjem teretnom saobraćaju prevezeno je manje za 21,7 odsto tona robe, a ostvareni tonski kilometri manji su za 29,2 odsto u odnosu na isti period 2022. godine, a u međunarodnom teretnom prevozu prevezeno je manje za 32,2 odsto tona robe, a ostvareni tonski kilometri manji su za 26,7 odsto u odnosu na četvrti kvartal 2022., piše SRNA.

BANJALUKA – Republika Srpska zadužila se danas emisijom dugoročnih obveznica za još 40 miliona maraka i to po kamati od šest odsto.

Srpska se zadužila upravo onoliko koliko je i planirala – za 40 miliona KM. Emisija je bila 100 odsto uspješna, jer je ukupna vrijednost pristiglih ponuda bila 53,7 miliona KM.

Važno je podsjetiti da se Srpska nedavno, trezorskim zapisima zadužila za 11 miliona maraka što je bilo za gotovo milion maraka više od planiranog zaduženja. Srpska se ovom šestomjesečnom aukcijom zadužila po kamatnoj stopi od četiri odsto.

Posljednje zaduženje RS u 2023. godini realizovano je emisijom šestomjesečnih trezorskih zapisa 26. decembra, a samo mjesec dana kasnije Vlada je krenula u nova zaduženja.

Narodna skupština RS usvojila je krajem prošle godine odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju u ovoj godini kojima je predviđeno da se Srpska ukupno u ovoj godini može zadužiti 1,28 milijardi KM.

Predviđeno je da se Srpska dugoročno može zadužiti maksimalno 951.700.000 KM, dok se kratkoročno može zadužiti do osam odsto redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, tako da kratkoročni dug u 2024. godini ne može biti veći od 337,85 miliona KM.

CAPITAL: Bojana Ninković

Objava Srpska se zadužila za novih 40 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.01.2023. godine kada je broj zaposlenih iznosio 535.859 ovaj broj veći je za 5.809, piše biznis.

Najveće povećanje broja zaposlenih u prethodnoj godini bilježi Kanton Sarajeevo, gdje je za godinu dana zaposleno 2.444 osobe. Slijede HNK, ZHK i TK, dok je iz RS broj zaposlenih u Federaciji narastao za skoro 300 osoba.

Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH do 35 godina života zaposleno je 166.825, ili 30,80% zaposlenika, a preko 36 godina života zaposleno je 374.843, ili 69,20% zaposlenika.

Na dan 31.01.2024. godine zaposleno je 303.132, ili 55,96% muškarca i 238.516, ili 44,03% žena.

Stanje broja zaposlenih na dan 31.01.2024. godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na ovom LINKU ( https://pufbih.ba/v1/public/upload/files/31_01_2024.pdf)

SARAJEVO – U Federaciji BiH poreski obveznici su u januaru uplatili 584.051.560 KM javnih prihoda, što je u odnosu na januar 2023. godine više za 57.165.213 KM ili za 10,85 odsto, a u odnosu na januar 2019. godine više za 169.520.589 KM ili za 41 odsto.

Prema službenim podacima Federalne poreske uprave u januaru je u FBiH instalirano 100.484 fiskalnih uređaja, putem kojih je evidentiran ukupan promet u iznosu 4.572.237.300 KM.

U odnosu na isti mjesec protekle godine broj fiskalnih uređaja veći je za 5.149, a evidentirani promet je veći za 229.548.291 KM.

U FBiH u januaru je broj zaposlenih iznosio 541.668 lica, što je za 5.809 radnika više u odnosu na isti mjesec 2023. godine, navedeno je na stranici Poreske uprave FBiH.

Starosti do 35 godina života zaposleno je 166.825 lica ili 30,80 odsto, a preko 36 godina života zaposleno je 374.843 ili 69,20 odsto radnika.

Srna

Objava Federacija BiH prikupila 584 miliona KM javnih prihoda u januaru prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

“Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u januaru zabilježio smanjenje od 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je šesti mjesec pada vrijednosti indeksa u posljednjih godinu dana. Na godišnjem nivou pad je još izraženiji te je iznosio 6,7 posto u odnosu na januar prošle godine, što je najveći pad vrijednosti indeksa u posljednje tri godine”, istaknuto je u objavi na internetskoj stranici EIZ-a.

Nakon što je prošle godine OVI rastao po stopi od 3,6 posto i njegova se stopa rasta smanjivala iz tromjesečja u tromjesečje, sudeći prema desezoniranim podacima za januar ove godine, napominju EIZ-ovi analitičari, rast na kvartalnom nivou bi u prvom tromjesečju ove godine trebao dodatno usporiti iako bi za veću nivou pouzdanosti trebalo pričekati barem još podatke za februar.

Programeri i teleoperateri su s najvećim padom na ljestvici najtraženijih zanimanja.

Prodavač, kuvar, skladištar, knjigovođa i konobar u januaru su bila najtraženija zanimanja, isto kao i prije godinu dana, s razlikom da su se skladištari s petog “popeli” na treće mjesto. Pritom, najveći pozitivan doprinos stopi rasta broja oglasa imala su zanimanja skladištara i inženjera mašinstva, dok su najveći negativan doprinos dali konobari i inženjeri građevine.

Na ljestvici najtraženijih zanimanja u godinu dana najviše su se “spustili” programeri i teleoperateri, za sedam mjesta, a najviše “uspeli” ekonomisti, takođe za sedam mjesta, navode iz EIZ-a.

U odnosu na januar 2023. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja obrazovna kvalifikacija, sa 60,3 na 62,4 posto. Udio oglasa s niskokvalifikovanim radom pao je s 15,5 na 12,9 posto, dok je udio visoke stručne spreme ostao gotovo nepromijenjen.

Sjeverni Jadran i centralna Hrvatska s padom broja oglasa

U januaru se zadržao trend povećanja udjela oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno, s 46 na 53,2 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana značajno smanjio, s 46,8 na 40,7 posto.

Broj oglasa porastao je u istočnoj Hrvatskoj i južnom Jadranu, dok su sjeverni Jadran i centralna Hrvatska imali negativan doprinos od čak 5,4 postotna boda. Istočna Hrvatska zabilježila je godišnju stopu rasta od 26,7 posto, čemu su najveći doprinos dali oglasi za učitelje, prodavače i knjigovođe, izvijestili su iz EIZ-a, prenosi Poslovni dnevnik.

BANJALUKA – Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske počeo je danas isplatu januarskog dodatka za djecu za šta je obezbijeđeno ukupno 2.856.207 KM, saopšteno je iz ovog fonda.

Isplatom je obuhvaćeno 19.493 djece, odnosno 11.385 roditelja kao korisnika za prvo, drugo, treće i četvrto dijete, kao i za djecu vulnerabilnih kategorija.

Istovremeno se isplaćuje i materinski dodatak kojim je obuhvaćeno 4.038 porodilja, a za isplatu ovog prava izdvojeno je 1.635.511 KM.

Pravo na pronatalitetnu naknadu za trećerođeno i četvrtorođeno dijete ostvarilo je 212 porodilja, odnosno 158 za trećerođeno i 62 četvrtorođeno dijete.

Za isplatu ovog prava izdvojeno je 122.700 KM.

Za isplatu prava na pomoć za opremu novorođenčeta obezbijeđenA je 321.000 KM za 626
porodilja, odnosno 642 novorođenčadi.

Isplatom za januar za pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju izdvojeno je ukupno 348.256 KM za 535 korisnika. /kraj/zs/dad

Objava Počela isplata dječijeg dodatka u Srpskoj prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Nakon poruka predsjednika američke centralne banke Džeroma Pauela, sasvim su splasnule špekulacije o smanjenju kamatnih stopa već u martu.

Dow Jones oslabio je 0,71 posto, na 38.380 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,32 posto, na 4.942 boda, a Nasdaq indeks 0,20 posto, na 15.597 bodova.

Podršku tržištu pružala je već duže vrijeme nada ulagača da će Fed početi da smanjuje kamatne stope već u martu ove godine, premda čelnici centralne banke ponavljaju da je prerano za to.

U nedjelju uveče predsjednik Feda Pauel kazao je u intervjuu u emisiji “60 Minutes” da će centralna banka biti oprezna prilikom smanjenja kamata i da će to vjerovatno biti znatno sporijim tempom nego što se na tržištu očekuje.

Nakon tih izjava sasvim su splasnule špekulacije o rezu kamata u martu. Tim više što su podaci, objavljeni u petak, pokazali da je u SAD-u broj zaposlenih u januaru porastao znatno više nego što se očekivalo, a neočekivano snažno porasle su i plate.

To znači da će potrošnja, a time i pritisci na inflaciju i dalje biti pojačani.

“Pauel je tržište zalio hladnom vodom, otklonio svaku mogućnost smanjenja kamata u martu. Ulagačima je teško da odluče šta dalje kada imate visoke kamate, ali i snažan rast ekonomije”, kaže Džek Ablin, direktor u kompaniji Cresset Capital.

Niz poslednjih podataka pokazuje da ekonomija i dalje znatno raste, uprkos visokim kamatama, što je pozitivno i ukazuje na to da će se izbjeći recesija.

Međutim, dok se ne uspori rast potrošnje i privrede, inflacijski pritisci ostaće pojačani, što znači da Fed neće smanjivati kamatne stope.

U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati kompanija.

Dosad je više od 200 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa izvestilo o poslovanju u poslednjem prošlogodišnjem tromjesečju, pri čemu ih je oko 80 posto nadmašilo očekivanja analitičara po zaradi.

I na evropskim berzama su cene dionica juče pale.

Londonski FTSE indeks oslabio je 0,04 posto, na 7.612 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,08 posto, na 16.904 boda, a pariški CAC 0,03 posto, na 7.589 bodova.

Objava Pad na na svjetskim berzama nakon objava o kamatama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Za München cijena karte kreće se od 129 eura u jednom smjeru, Rim od 89 eura za jedan smjer te Veronu već od 79 eura također u jednom smjeru.

Svi detalje o dostupnosti karata mogu se pronaći na službenoj stranici avio kompanije SkyAlps, kažu iz mostarskog aerodroma.

Podsjećamo, u petak je mostarskoj Gradskoj vijećnici potpisan i ugovor između Grada Mostara, kompanije Air Serbia i Zračne luke Mostar.

Prvi let na relaciji Mostar – Beograd bit će 15. aprila, uoči Međunarodnog sajma privrede, karte su u prodaji, a početna cijena je 56 eura po smjeru, odnosno od 104 eura za povratno putovanje u ekonomskoj klasi, piše biznis.ba.