“Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u januaru zabilježio smanjenje od 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je šesti mjesec pada vrijednosti indeksa u posljednjih godinu dana. Na godišnjem nivou pad je još izraženiji te je iznosio 6,7 posto u odnosu na januar prošle godine, što je najveći pad vrijednosti indeksa u posljednje tri godine”, istaknuto je u objavi na internetskoj stranici EIZ-a.

Nakon što je prošle godine OVI rastao po stopi od 3,6 posto i njegova se stopa rasta smanjivala iz tromjesečja u tromjesečje, sudeći prema desezoniranim podacima za januar ove godine, napominju EIZ-ovi analitičari, rast na kvartalnom nivou bi u prvom tromjesečju ove godine trebao dodatno usporiti iako bi za veću nivou pouzdanosti trebalo pričekati barem još podatke za februar.

Programeri i teleoperateri su s najvećim padom na ljestvici najtraženijih zanimanja.

Prodavač, kuvar, skladištar, knjigovođa i konobar u januaru su bila najtraženija zanimanja, isto kao i prije godinu dana, s razlikom da su se skladištari s petog “popeli” na treće mjesto. Pritom, najveći pozitivan doprinos stopi rasta broja oglasa imala su zanimanja skladištara i inženjera mašinstva, dok su najveći negativan doprinos dali konobari i inženjeri građevine.

Na ljestvici najtraženijih zanimanja u godinu dana najviše su se “spustili” programeri i teleoperateri, za sedam mjesta, a najviše “uspeli” ekonomisti, takođe za sedam mjesta, navode iz EIZ-a.

U odnosu na januar 2023. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja obrazovna kvalifikacija, sa 60,3 na 62,4 posto. Udio oglasa s niskokvalifikovanim radom pao je s 15,5 na 12,9 posto, dok je udio visoke stručne spreme ostao gotovo nepromijenjen.

Sjeverni Jadran i centralna Hrvatska s padom broja oglasa

U januaru se zadržao trend povećanja udjela oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno, s 46 na 53,2 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana značajno smanjio, s 46,8 na 40,7 posto.

Broj oglasa porastao je u istočnoj Hrvatskoj i južnom Jadranu, dok su sjeverni Jadran i centralna Hrvatska imali negativan doprinos od čak 5,4 postotna boda. Istočna Hrvatska zabilježila je godišnju stopu rasta od 26,7 posto, čemu su najveći doprinos dali oglasi za učitelje, prodavače i knjigovođe, izvijestili su iz EIZ-a, prenosi Poslovni dnevnik.