Kategorija: Vijesti

Gledajući u godinu koja je pred nama, najbrže rastuće pozicije vezane su za održivost, vještačku inteligenciju (AI) i razvoj poslovanja, predviđa društvena platforma usmjerena na zapošljavanje, prenosi biznisinfo.

LinkedIn je proveo istraživanje u kojem je ispitao milione radnih pozicija koje su započeli njegovi članovi između 1. januara 2019. i 31. jula 2023, kako bi izračunao stopu rasta za svako radno mjesto, prenosi Investitor.me.

Otkrili su da dvije trećine (67%) evropskih stručnjaka ove godine razmatra promjenu poslova, iako je konkurencija na tržištu rada sve veća.

Godine 2022. bilo je samo jedno otvoreno radno mjesto za otprilike svaka dva aktivna kandidata u Velikoj Britaniji i Francuskoj na LinkedInu, iako sada postoji samo jedno radno mjesto za oko svaka četiri kandidata.

37% evropskih profesionalaca kaže da traže veće plate kako bi se izborili sa krizom troškova života, dok 19% kaže da su sigurniji u svoje sposobnosti i da žele da pronađu bolji posao i kompaniju za razvoj karijere.

Koji poslovi su u porastu?

Najbrže rastući poslovi razlikuju se u različitim evropskim zemljama, ali zajednički trend pokazuje da su poslovi vezani za AI, održivosti i cyber bezbjednost u porastu, jer se kompanije bore s glavnim trendovima koji utiču na ekonomiju.

Nazivi traženih poslova uključuju: Menadžer održivosti, Inženjer vještačke inteligencije i Analitičar cyber bezbjednosti.

„U 2024. godini, jasno je da su AI i održivost dva od glavnih pokretača koji suštinski preoblikuju tržište rada – s tim da kompanije sve više žele da zaposle profesionalce sa zelenim i AI vještinama“, rekao je generalni direktor LinkedIn-a za Evropu i Latinsku Ameriku, Džoš Graf.

„Poslovi u ovim oblastima čine neke od najbrže rastućih širom Evrope”, dodao je.

Pet najtraženijih pozicija u Ujedinjenom Kraljevstvu su: menadžer održivosti, predstavnik za razvoj prodaje, analitičar osiguranja (procjenjuje pojedince i preduzeća kako bi se utvrdio nivo rizika), glavni službenik za prihode i stomatološki terapeut.

Usklađivanje vještina sa pozicijom može biti teško

U izvještaju se takođe navodi da se mnogi profesionalci bore da otkriju kako svoje vještine uskladiti sa željenim radnim mjestima, s obzirom na brz tempo promjena.

Povrh svega, 55% menadžera za zapošljavanje širom Evrope vjeruje da njihovim kompanijama nedostaju kvalifikovani kandidati jer im fale tradicionalne kvalifikacije.

“Mnogi od ovih poslova nisu ni postojali prije 20 godina, a s obzirom da tržište rada nastavlja da se mijenja tako brzo, prilagodljivost mora biti na prvom mjestu za poslovne lidere”, dodao je Graf.

„Dok se inicijative za učenje i razvoj često doživljavaju kao primamljive, inicijative za usavršavanje i prekvalifikaciju sada će biti ključne za privlačenje i zadržavanje radne snage, kao i za osiguravanje da vaši zaposleni imaju vještine potrebne za prilagođavanje promjenjivom svijetu rada”, prenosi Investitor.

Dyukov je ocijenio da će nova smanjenja isporuke nafte, koja od početka ovog mjeseca sprovode OPEC i njegovi saveznici, dovesti do uravnoteženosti stanja na tržištu, piše biznis.

U novembru prošle godine, OPEC i njegovi saveznici postigli su saglasnost da smanje dnevnu proizvodnju na 2,2 miliona barela u prvom kvartalu ove godine. Saudijska Arabija je smanjila dnevnu proizvodnju na više od milion barela.

OPEC i njegovi saveznici održaće sastanak na ministarskom nivou u četvrtak 1. februara.

Izvori iz naftnog kartela navode da će na sastanku najvjerovatnije biti donesena odluka o nivou proizvodnje za april i kasniji period.

BANJALUKA – Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prinudno je u prošloj godini naplatila 215 miliona KM, a ukupan dug za indirektne poreze na kraju 2023. je iznosio 450 miliona KM.

„Najviše duga prinudno je naplaćeno od poreskih obveznika „Magros-veletrgovina“ Sarajevo, RMU „Zenica“, RiTE „Ugljevik“, „Euro-asfalt“ Sarajevo“, rekao je za CAPITAL načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO Ratko Kovačević i dodao da oni trenutno nemaju dugovanja.

Kada je u pitanju ukupan dug poreskih obveznika, Kovačević kaže da je on na kraju prošle godine iznosio 450 miliona KM i da je u odnosu na godinu ranije povećan za oko 10 miliona.

Međutim, dodaje, realan dug po osnovu PDV-a prijava je daleko manji.

„Realni dug po osnovu PDV prijava na kraju 2023. godine iznosio je 339 miliona KM i predstavlja ono što su obveznici prijavili, a nisu uplatili, ili im je u kontrolama naknadno utvrđena obaveza po osnovu PDV-a koju još nisu platili. Dakle, to je realni dug, dok razlika između 450 miliona i 339 miliona, predstavlja dug po osnovu ’automatskog razreza’“, kazao je Kovačević.

Pojasnio je da u slučaju da neki obveznik ne preda PDV prijavu sistem ga automatski zaduži na bazi prosjeka ranijih uplata po osnovu obaveze PDV-a.

„Međutim, to se ne može smatrati realnim dugom, jer kad obveznik podnese PDV prijavu, taj dug po osnovu automatskog razreza se briše. Iz tog razloga možemo konstatovati da je realni dug po osnovu PDV-a na kraju 2023. godine manji za 1,3 odsto u odnosu na dug koji je evidentiran na kraju 2022. godine“, rekao je Kovačević.

Najveći dugovi su svakako oni od PDV-a i čine čak 94 odsto ukupnog duga za indirektne poreze.

„Na kraju 2023. godine, dug po osnovu PDV-a iznosi čini 94 odsto ukupnog duga po osnovu indirektnih poreza, dug po osnovu akcize čini oko 3,5 odsto, dok dug po osnovu carinskih dažbina predstavlja oko 2,5 odsto ukupnog duga“, kazao je Kovačević.

Na listi najvećih dužnika indirektnih poreza u BiH na kraju prošle godine bili su KJKP „Gras“ Sarajevo sa 25,9 miliona KM, Sarajevska pivara sa 21,1 miliona, „Bosmal“ Sarajevo 12,8 miliona, „Monter & Co“ Bijeljina sa 7,6 miliona KM i „Hisar trade“ Brčko distrikt sa sedam miliona KM duga.

CAPITAL: M. Lj.

Objava UIO prinudno naplatila 215 miliona KM poreza prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ovo je do sada najvrednija investicija Lidla u ovoj zemlji, ukupne vrijednosti 80 miliona eura, koja će otvoriti više od 150 radnih mjesta.

Prema planu kompanije, izgradnja logističkog centra počeće u narednom periodu, dok je u toku tenderska faza za izbor generalnog izvođača radova.

Predstavnici Lidla, izrazivši zahvalnost opštini i Vladi na podršci u cjelokupnom procesu realizacije ove investicije, simboličnim gestom postavljanja vremenske kapsule u temelje zgrade, poslali su poruku sreće i uspjeha projektu, prenosi Instore.rs.

– Danas predstavljamo našu najveću investiciju u Sjevernoj Makedoniji, naš logistički centar. Lidl Sjeverna Makedonija je dio međunarodne porodice Lidla i ovdje, zajedno sa našim timom, koji trenutno ima više od 100 zaposlenih, želimo da iskustvo koje smo stekli u više od 30 zemalja implementiramo po istom standardu i istog kvaliteta. Samo u izgradnju logističkog centra uložit ćemo oko 80 miliona eura kako bismo napravili moderan i održiv objekat, po najnovijim građevinskim standardima. Lidl je odgovoran, pouzdan i pošten partner kako za kupce tako i za svoje dobavljače. Dio naše korporativne politike je uspostavljanje dugoročne i pouzdane saradnje sa lokalnim proizvođačima – rekao je Rubrijan Hadžijev, generalni direktor Lidla Sjeverna Makedonija.

Zemljište u Kumanovu prostire se na površini od 170.997 kvadratnih metara, uključujući logistički centar od 63.000 kvadratnih metara i kompleks sa glavnom zgradom, administrativnim kancelarijama i naprednom infrastrukturom.

Izgrađen po savremenim tehnologijama i prilagođen za efikasan rad u velikim razmjerama, logistički centar će biti opremljen specijalizovanim mašinama, sistemima za automatizaciju i logističkom opremom, u potpunosti posvećen optimizaciji poslovanja.

Iz kompanije još napominju da će logistički centar dodatno biti primjer održivog i ekološkog rada, koristiće električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i biće opremljen fotonaponskim elementima koji generišu ukupnu snagu od približno 1,7 MV.

Osim toga, materijal iz recikliranog otpada biće korišten za zatvaranje krova, a unutra će biti postavljena energetski efikasna LED rasveta. Objekat će se grijati otpadnom toplotom iz rashladnog sistema i sav nastali otpad će se reciklirati, prenosi BiznisInfo.

BANJALUKA – Ministarstvo finansija Republike Srpske ponovo je poništilo konkurs za članove Nadzornog odbora Investiciono-razvojne banke (IRB) RS jer nije bilo dovoljno kandidata koji ispunjavaju uslove.

Ovim je nastavljena saga o izboru novog Nadzornog odbora IRB-a s obzirom na to da je aktuelnom mandat istekao još prije skoro osam godina.

U obrazloženju o poništenju navedeno je da se na konkurs prijavilo sedam kandidata od kojih dva nisu ispunjavala uslove.

S obzirom na to da je Zakonom o IRB RS definisano da Nadzorni odbor ima sedam članova, navedeno je da su ostale aktivnosti u ovom postupku bespredmetne „zato što nema dovoljno kandidata za vođenje postupka i za imenovanje Nadzornog odbora IRB-a“.

Podsjećamo, Ministarstvo finansija je prije ovog još četiri puta poništavalo konkurs za članove Nadzornog odbora IRB-a.

Prije nego što su poništeni ti konkursi su „ležali“ u Ministarstvu i po dvije godine.

Nadzornom odboru IRB-a, koji čine predsjednik Nada Mirjanić Gluvić te članovi Nebojša Lukić, Ilija J. Džombić, Slaviša Sandić, Mirjana Ostojić i Miloš Vukosavljević, mandat je istekao još 2016. godine.

CAPITAL: M. Lj.

Objava Poništen još jedan konkurs za Nadzorni odbor IRB-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ali globalno zatopljenje prijeti opskrbi kafe u svijetu. Temperature rastu, a obrasci padavina se mijenjaju širom Južne Amerike, centralne Afrike i jugoistočne Azije, gdje se uzgaja većina kafe u svijetu. Do kraja stoljeća između 35% i 75% zemlje za uzgoj kafe u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču, moglo bi biti neupotrebljivo, prema nedavnom radu u Science of the Total Environment Cássia Gabriele Dias, inžinjerke poljoprivrede ma Federalnom univerzitetu Itajubá u Brazilu, piše Economist, prenosi Raport.ba.

Drugi rad, objavljen 2015., zaključio je da će do 2050. između 43% i 58% svjetskog zemljišta za uzgoj kafe biti neprikladno, ovisno o tome koliko visoko raste nivo stakleničkih plinova. Dio tog gubitka bit će nadoknađen jer se drugi komadići zemlje, trenutno prehladni za kafu, zagriju. Nove plantaže mogle bi pustiti korijenje u južnoj Kini, na primjer, ili na sjevernoj obali Meksičkog zaljeva. Ali malo je vjerovatno da će nadoknaditi manjak.

Problem je u tome što je kafa izbirljiva biljka – a to je posebno kafa arabica, čija zrna čine 70% svjetske proizvodnje. Najbolji prinosi postižu se kada temperature tokom cijele godine ostanu između 18°C i 23°C. Mnoga mjesta na kojima se uzgaja već su pri vrhu tog raspona. Osjetljiva je na bolesti kao što je hrđa na kafi (gljivična infekcija) i napade bobičastih insekata koji polažu jaja unutar zrna koja rastu. Očekuje se da će se oboje lakše širiti u toplijem svijetu.

Poljoprivrednici koji uzgajaju Robustu (Coffea canephora), žilavu, gorku rođakinju Arabice, imaju malo manje razloga za brigu. Robusta voli više temperature. Ali snobovima kafe ne sviđa se okus. Zrna robuste postižu nižu cijenu od arabice, a najviše se koriste u instant kafi. Za ljubitelje kafe, stoga, rješenje nije prijeći na robustu, već spasiti arabicu.

Naprijed i naviše

Jedna od opcija je jednostavno kretanje uzbrdo. Ako su ostale stvari jednake, temperature padaju za oko 0,7°C na svakih 100 metara nadmorske visine. Tanzanija, na primjer, ima značajna područja zemlje od 150 do 200 metara iznad mjesta gdje se trenutačno uzgaja arabica koja bi trebala biti dobra za uzgoj kafe kako temperature rastu. U Etiopiji su neki farmeri već pomaknuli svoje plantaže čak 600 metara više.

Ali veća nadmorska visina obično znači strmije padine i plića tla, što povećava brzinu ispiranja hranjivih tvari kišom. Njihova zamjena umjetnim gnojivom je skupa. Viši obronci također su često prekriveni gustim šumama bogatim vrstama. Njihovo rezanje kako bi se napravilo mjesta za biljke kafe možda nije kompatibilno s klimatskim obećanjima zemlje. A preseljenje se ne može napraviti preko noći. Novim plantažama potrebno je pet ili više godina da proizvedu dobru žetvu. Za mnoge male posjednike to nije opcija.

Druga mogućnost je promjena načina gospodarenja postojećim nasadima. Biljke kafe su relativno niske i evoluirale su da žive u sjeni ispod krošnje šume. Zaista, tako su se izvorno uzgajali. Ali kako je potražnja rasla u 20. stoljeću, farmeri su uklanjali viša stabla kako bi na svoju zemlju postavili više biljaka kave. Sada neki ovim starim tehnikama daju drugi pogled.

Prošle godine Nicholas Girkin, ekološki naučnik sa Univerziteta u Nottinghamu, objavio je rad u kojem je pregledao ove historijske tehnike “agrošumarstva”. Dr. Girkin i njegove kolege primjećuju da sjena koju stvara viša stabla pomaže u sprečavanju da biljke kafe ne izgore tokom vrućine. Reinhold Muschler, ekolog u Centru za istraživanje tropske agronomije u Kostariki, ima dokaze koji upućuju na to da sjena usporava proces sazrijevanja, poboljšavajući veličinu i okus zrna kafe.

Dr. Girkin također navodi dokaze da stabla pružaju domove korisnim predatorima i oprašivačima. Studija u Keniji zaključila je da plantaže u sjeni drveća s prisutnim oprašivačima daju 10,8% više bobica kafe po grani od plantaža bez sjene. Predatorski šišmiši, ptice i kukci koji svoje domove čine na drveću rado će se gostiti štetočinama kao što je insekat.

Drveće može privući majmune koji jedu plodove kafe. No dr. Girkin napominje da dokazi upućuju na to da su ti gubici više nego nadoknađeni pozitivnim učincima drveća. Što se tiče činjenice da drveće izvlači vodu i hranjive tvari iz istog tla kao i biljke kafe, pitanje je da li to uzrokuje probleme. Sjena i vlažnost koju pružaju smanjuju količinu vode koju biljke kafe gube isparavanjem, što bi moglo nadoknaditi.

A tu je i oportunitetni trošak samih stabala. Njihovim dodavanjem ostavlja se manje prostora za biljke kafe, što je bio razlog zašto su ih poljoprivrednici uopće posjekli. S druge strane, nekoliko vrsta drveća koje dobro rastu na plantažama kave daju vlastite usjeve, poput banana ili avokada, koje farmeri mogu prodavati uz svoja zrna. A više stabala znači više otpadaka od lišća, što može pomoći da hranjive tvari ostanu zaključane u tlu.

Kako god se ravnoteža troškova i koristi potresala, agrošumarstvo može ići samo tako daleko. U mnogim dijelovima svijeta klimatski modeli sugeriraju da će temperature na kraju jednostavno postati previsoke da bi se osjetljiva Arabica mogla nositi s njima. To znači da će se, ako se uzgoj kave želi nastaviti, samo zrno morati promijeniti.

Arabica i Robusta nisu jedine vrste kafe. Poznato ih je oko 130, no većina je zanemarena ili zaboravljena zahvaljujući neukusnim okusima, slabim prinosima ili malim zrnima graha. Jedan čovjek koji ih nije zaboravio je Aaron Davis, botaničar u Kraljevskim botaničkim vrtovima u Kewu u Britaniji. Svjestan opasnosti s kojom se suočavaju glavne kulture kave, dr. Davis uči sve što može o tim izgubljenim vrstama.

Historijski zapisi pokazuju da su mnoge cvjetale u sredinama toplijim ili sušnijim od onih u kojima sada rastu Arabica i Robusta. Jedan izvještaj koje je 1834. napisao George Don, škotski botaničar, opisuje vrstu kave poznatu kao Coffea stenophylla za koju je otkrio da raste samoniklo u Sierra Leoneu. Šolja skuhana od bobica biljke, napisao je, bila je čak bolja od one skuhane od arabice.

Izgubljeno i nađeno

Zaintrigiran, dr. Davis krenuo je u potragu. On i njegovi kolege otkrili su da vrsta još uvijek raste u Sierra Leoneu. Također su uspjeli ući u trag još jednoj izgubljenoj vrsti. Poznata kao Coffea affinis, također je bila zapažena (ovaj put 1925.) zbog svog ugodnog okusa. Obje vrste dolaze iz vrućih i sezonski suhih nizinskih brežuljaka Sierra Leonea, što ukazuje na to da se vjerojatno mogu nositi s toplijim podnebljima nego Arabica ili Robusta. Bila je sreća što je dr. Davis pronašao biljke kad je to učinio, jer gubitak staništa znači da objema prijeti izumiranje.

Godine 2021. dr. Davis objavio je rad u kojem je otkrio da je, u poređenju s brazilskom arabicom, C. stenophylla bila voćnija, imala je bolju kiselost i složeniji profil okusa — iako nešto manje ovih karakteristika od etiopske arabice. U slijepom testu okusa, suci koji su dobili C. stenophylla mislili su da piju Arabicu 81% vremena. Dr. Davis kaže da je C. affinis pokazao slične okuse.

Podnošljivost na toplinu i lijep okus nisu jedine važne osobine. Coffea dewevrei, poznata kao Excelsa, lako se uzgaja, daje visok prinos i ima dobar okus. Njegova najveća prednost mogla bi biti njegova otpornost na gljivicu hrđe kafe. Otkriven je 1902. godine u današnjoj Demokratskoj Republici Kongo. C. deweveri brzo je postala dominantna kultura kave u dijelovima središnje Afrike. Ali 1933. dogodila se katastrofa. Pojavila se nova bolest nazvana venuće kafe, koja je uništila usjeve i ostavila poljoprivrednike u siromaštvu. Odustali su od Excelse i fokusirali se na arabicu i robustu.

Sada, s klimatskim promjenama koje hrđu čine ozbiljnijim problemom, istraživači poput dr. Davisa daju Excelsi još jedan pogled. Iako granice njezine otpornosti na toplinu još nisu poznate, jasno je da može podnijeti više temperature od Arabice i Robuste. Također se čini da je otpornija na sušu od Robusta.

S druge strane, od cvjetanja do ploda potrebno je 11-12 mjeseci, u poređenju sa samo devet mjeseci za Arabicu. Njegove su bobice čvršće pričvršćene za grane, što znači da im je potrebno više truda da se uberu – problem je još veći činjenicom da je viša od mnogih drugih vrsta kafe, zbog čega farmeri moraju koristiti ljestve. A uvenuće je i dalje slabo razjašnjeno – iako rad objavljen u junu sugerira da bi više temperature mogle tu konkretnu bolest učiniti manjim problemom.

Drugim riječima, nije pronađena nijedna vrsta koja bi mogla poslužiti kao zamjena za Arabicu. Umjesto toga, nadamo se da bi mješavina genetskog inženjeringa i staromodnog križanja mogla omogućiti prijenos osobina iz ovih ponovno otkrivenih vrsta u Arabicu – ili pomoći presađivanju osobina Arabice u novu vrstu. Dr. Davis provodi dva istraživačka projekta koji imaju za cilj učiniti upravo to, iako nerado daje detalje. Rad koji sadrži najopsežniji genom arabice dosad objavljen, a koji se pojavio u časopisu Nature 23. januara, trebao bi pokrenuti stvari.

Ali proći će neko vrijeme dok takav posao ne urodi grahom. Dr. Dias sa Univerziteta Itajubá kaže da bi mogla proći decenija ili više između predlaganja nove sorte kafe i njenog odobrenja za komercijalnu upotrebu. Ona tvrdi da Brazil mora poduzeti hitnije mjere, pomaknuvši neke farme uzbrdo dok drugi usvajaju agrošumarstvo. To bi moglo kupiti vrijeme naučnicima da smisle biljku kafe koja može uspijevati u toplijem svijetu.

(E.F./ Raport)

Prema zvaničnim podacima, to je za oko pet miliona više u odnosu na 2022. godine, a više od polovine aerodroma sa liste uspjelo je zabilježiti najprometniju godinu u historiji.

Sa druge strane, mnogi od regionalnih aerodroma i dalje zaostaju za svojim brojem putnika u godini prije početka pandemije koronavirusa (2019.).

Na prvom mjestu liste nalazi se Beograd, koji je prošle godine opslužio skoro osam miliona putnika (7.948.202). To je za gotovo 30% više nego 2019. godine, kada je beogradskim aerodromom prošlo nešto više od šest miliona putnika.

Drugi na listi je Zagreb sa nešto više od 3.7 miliona putnika, dok je pomalo iznenađujuće na trećem mjestu aerodrom u Prištini sa 3.4 miliona putnika. Dalje slijede Split, Skoplje, Dubrovnik i Podgorica.

Najbolji bh. aerodrom po broju putnika u 2023. godini bio je Aerodrom Sarajevo na osmom mjestu liste. On je u prošloj godini imao 1.369.007 putnika, što je za 20% više nego u godini prije COVID-a. Ipak, putnika je bilo manje nego 2022. godine.

Drugi najprometniji bh. aerodrom je Tuzla, koji zauzima 12. mjesto. On je zabilježio 582.445 putnika, što je neznatno manje nego 2019. godine (oko deset hiljada).

Odmah iza Tuzle na 13. mjesto smjestio se banjalučki aerodrom sa 460.720 putnika u prošloj godini. Ono što je vrijedno pomena je da je ovaj aerodrom imao statistički daleko najveći porast broja putnika u odnosu na 2019. godinu – čak 207%, odnosno 311.027 putnika.

Na 19. mjestu liste nalazi se aerodrom u Mostaru sa 20.544 putnika u prošloj godini. To je osjetno slabiji rezultat nego 2019. godine, kada je broj putnika bio veći za 37%.

Od ostalih aerodroma, Tivat je tokom 2023. prestigao Ljubljanu kao aerodrom koji se najsporije oporavlja u regiji, izgubivši više od pola miliona putnika u odnosu na 2019.

Pad se prvenstveno pripisuje ratu u Ukrajini, jer su većinu putnika činili ruski putnici, a također značajan broj putnika iz Ukrajine i Bjelorusije.

U 2023. Skoplje je prvi put prestiglo tradicionalno prometniji Dubrovnik, dok je Podgorica nadmašila Sarajevo, dok su Banjaluka i Niš nadmašili su Pulu, piše biznis.ba.

CNIL je kaznio “Amazon” zbog podataka snimljenih ručnim skenerima koje koristi osoblje u skladištima tog giganta elektronske trgovine.

Nadzorni organ saopštio je da je implementirani sistem mjerio prekide u aktivnostima toliko precizno da je došlo do toga da radnici moraju da opravdavaju svaku pauzu ili prekid i da je, u stvari, to bilo nezakonito.

CNIL je sistem nazvao “prekomjernim” i izrazio zabrinutost zbog toga što je “Amazon” čuvao podatke prikupljene o radnicima 31 dan, prenijela je agencija PA medija.

Agencija je navela da ne dovodi u pitanje potrebu da “Amazon” ima neku vrstu sistema za praćenje, s obzirom na obim i veličinu kompanije i njene ciljeve o visokom učinku, ali je napomenula da su zadržavanje svih podataka i rezultujući statistički pokazatelji “nesrazmjerni”, pišu nezavisne.

MODRIČA – ATOS banka a.d. Banja Luka otvorila je vrata nove poslovnice u Modriči, na novoj lokaciji u ulici Kneza Miloša bb. Poslovnica u Modriči je preseljena u novi, moderniji i klijentima znatno pristupačniji prostor, saopšteno je iz ATOS banke.

U novootvorenoj poslovnici klijenti će sve svoje finansijske potrebe moći obaviti brzo i jednostavno, u prijatnom i profesionalnom okruženju.

Poslovnicu na novoj lokaciji su simboličnim presjecanjem vrpce otvorili Jovica Radulović, načelnik opštine Modriča i Igor Jovičić, predsjednik Uprave ATOS banke.

Otvaranjem poslovnice na novoj lokaciji u Modriči građanima i klijentima će biti omogućena još bolja i kvalitetnija usluga. Tim ATOS banke će biti tu da pruži sve potrebne informacije, podršku i rješenja za sve finansijske potrebe građana Modriče. Želja je da se klijenti pri dolasku u banku kao i do sada osjećaju sigurno i ugodno, jer na taj način, kao i kroz kontinuirano unapređenje poslovanja Banka gradi dugoročne poslovne odnose sa klijentima.

Društveno odgovorno poslovanje je jedno od osnovnih načela poslovanja, a ATOS je banka koja nikada ne prestaje da razvija sebe i svoje poslovanje za dobrobit svojih klijenata i zajednice u kojoj posluje. I u ovoj lokalnoj zajednici će se i u narednim godinama truditi da donacijama i kroz podršku pravim vrijednostima stvaraju bolje i naprednije okruženje za sve nas.

Povodom otvaranja poslovnice na novoj lokaciji banka je uručila donacije JU OŠ “Sveti Sava” Modriča, područno odjeljenje Koprivska Trebava i Dnevnom centru za boravak roditelja i djece sa posebnim potrebama u Modriči.

Poslovnica u Modriči na novoj lokaciji nalazi se na adresi Kneza Miloša bb, a radno vrijeme je od ponedeljka do petka od osam časova do 15:30 časova. Subota je neradna.

PR

Objava ATOS banka u Modriči otvorila poslovnicu na novoj lokaciji prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.