Kategorija: Edukacije

U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 57/22 od 20.07.2022. godine objavljene su Izmjene Pravilnika o načinu uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u FBiH.

Izdvajamo izmjenu računa zavoda za zdravstveno osiguranje Zapadnohercegovačkog kantona, gdje se račun Addiko Bank d.d. broj: 306-003-0000648-268 zamjenjuje se računom ASA Banka Naša i snažna d.d. Sarajevo broj: 140-102-1110000-375.

Izmjene donosimo u nastavku.

PRAVILNIK
O IZMJENAMA PRAVILNIKA O NAČINU UPLATE, PRIPADNOSTI I RASPODJELE JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

1. U Pravilniku o načinu uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 54/20, 55/20 – isp, 63/20, 88/20, 28/21, 56/21, 83/21, 1/22 i 34/22) u tački 12.1.3. Računi budžeta jedinica lokalne samouprave, u tabelarnom pregledu, pod rednim brojem 13. Gračanica, naziv banke “UniCredit Bank d.d.” zamjenjuje se nazivom: “ASA Banka Naša i snažna d.d. Sarajevo”, a broj računa: “338-620-2226941-185” zamjenjuje se brojem “140-102-0310000-732”.

Pod rednim brojem 21. Živinice, naziv banke “Sberbank BH d.d.” zamjenjuje se nazivom: “ASA Banka Naša i snažna d.d. Sarajevo”.

2. U tački 12.1.4. Računi zavoda za zdravstveno osiguranje, kod Zapadnohercegovački kanton, naziv banke: “Addiko Bank d.d.” zamjenjuje se nazivom: “ASA Banka Naša i snažna d.d. Sarajevo”, a broj računa “306-003-0000648-268” zamjenjuje se brojem “140-102-1110000-375”.

3. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 57/22 od 20.07.2022. godine objavljene su dopune Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

PRAVILNIK
O DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Član 1.

U Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 48/21, 77/21 i 20/22) u članu 10. stav (1) iza tačke d) dodaje se nova tačka e) koja glasi:

“e) Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena (“Službene novine Federacije BiH”, broj 55/22).”

Član 2.

U članu 53. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi:
“(5) Iznosi iz stava (1) ovog člana umanjuju se za 50% u periodu od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika do 31.12.2022. godine.”

Član 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

U ”Službenom glasniku BiH”, broj 47/22 od 19.7.2022. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.

Izmjene se odnose na:

• Nova pravila u oporezivanju prodaje nekretnina
• Podnošenje PDV prijave
• Obaveze za postupanje u građevinskoj djelatnosti
• PDV tretman usluga prevoza
• PDV tretman prodaje u slobodnim zonama

Izmjene Pravilnika stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivaja u Službenom glasniku, tj. od 27.7.2022. godine. Izmjene možete preuzeti na sljedećem linku: http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/iSXclb13mLM=

U ”Službenom glasniku BiH”, broj 47/22 od 19.7.2022. godine, objavljeno je novo Uputstvo o načinu popunjavanja PDV prijave koje vam donosimo u nastavku u cijelosti:

Uputstvo za popunjavanje PDV prijave sa pojašnjenjem načina popunjavanja polja krajnje potrošnje

U polje 1 unosi se dvanaestocifreni identifikacioni broj, odnosno broj koji je naveden na uvjerenju odnosno rješenju za registraciju za PDV.

U polje 2 unosi se porezni period, shodno Zakonu o PDV- to je jedan kalendarski mjesec. U ovo polje se unosi period na sljedeći način: primjer, mart 2021. godine: 01.03.2021-31.03.2021. odnosno 2103 i sl.

U polje 3 unosi se naziv poreznog obveznika tj. naziv koji je naveden na uvjerenju odnosno rješenju o registraciji za PDV. Primjer: “Čelik” d.o.o..

U polje 4 unosi se adresa poreznog obveznika, preciznije podatak koji je naveden na uvjerenju odnosno rješenju o registraciji poreznog obveznika za PDV. Primjer: Sarajevska 13.

U polje 5 unosi se podatak o poštanskom broju i mjestu gdje posluje porezni obveznik, također podatak iz uvjerenja odnosno rješenja o registraciji za PDV. Primjer: 78000 Banja Luka.

U polje 11 unosi se podatak o vrijednostima izvršenih oporezivih isporuka u datom poreznom periodu odnosno svih isporuka za koje je po članu 17. Zakona o PDV-u nastala obaveza za obračun PDV-a. U ovo polje se upisuju također i vrijednost isporuka izvršenih u vanposlovne svrhe kako je to regulirano članom 5. Zakona o PDV. Ovo se odnosi na dobra koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika, a isti je koristi u privatne svrhe ili u privatne svrhe svojih zaposlenih, odnosno kada dobrima raspolaže, besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili koristi robu u svrhe koje nisu povezane sa poslovnom djelatnosti poreznog obveznika. U polje 11 upisuje se vrijednost isporuka izvršenih shodno članu 6. Zakona o PDV. Ovaj član regulira sljedeće vrste prometa dobara:
1. stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje porezni obveznik proizvodi, izgrađuje, obrađuje, kupuje ili uvozi u okviru obavljanja svojih poslovnih djelatnosti;
2. korištenje dobara za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelomično odbijen, a koji porezni obveznik u potpunosti ili djelomično koristi u svrhe obavljanja djelatnosti koje su oslobođene od plaćanja PDV-a;
3. zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelomično odbijen.
Pored gore navedenog upisuje se i vrijednost prometa shodno članu 9. Zakona o PDV, tačnije vrijednosti sljedećih vrsta prometa:
1. upotreba dobara, koja čine dio poslovne imovine, za vanposlovnu upotrebu poreznog obveznika, zaposlenih ili drugih osoba, kada je PDV na takva dobra moguće u potpunosti ili djelomično odbiti;
2. pružanje usluga koje porezni obveznik izvrši bez naknade ili uz smanjenu naknadu u vanposlovne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih osoba ili u svrhe koja koje nisu povezane sa njegovim poslovanjem;
3. pružanje usluga koje porezni obveznik vrši u svrhe njegovog poslovanja, kada PDV na takvu uslugu, da je pruža drugi porezni obveznik, ne bi bilo moguće u potpunosti odbiti;
Pored toga u polje 11 se unosi:
– vrijednost isporuka izvršenih EUFOR-u i štabu NATO;
– vrijednost usluga prilikom uvoza;
– iznos osnovice za obračun PDV sadržane u avansnim fakturama;
– vrijednost isporuka i izvršenih usluga za koje je mjesto prometa izvan BiH (reexport dobara i usluge za koje je shodno članu 15. Zakona mjesto prometa izvan BiH) i
– promet dobara i usluga reguliranih članovima 7., 8., 28., 29. i 30. Zakona o PDV-u.
Potrebno je obratiti pažnju da se vrijednosti u ovom polju iskazuju bez PDV-a, te da se u ovo polje ne upisuju vrijednosti iz polja 12 i 13.

U polje 12 Upisuje se vrijednost izvoza, za dati porezni period, koja je oporezovana “nultom stopom” shodno članu 27. Zakona o PDV-u osim usluga povezanih sa uvozom dobara u BiH.
Preciznije u ovo polje se upisuje:
– statistička vrijednost izvoza iz polja 46 carinske prijave za trajni izvoz EXA
– fakturirana vrijednost iz polja 22 izvozne carinske prijave EXC kojom se razdužuje carinski postupak unutrašnje obrade po osnovi lonh poslova, pod uvjetom da tu vrijednost čini samo vrijednost usluge i domaćeg ugrađenog materijala, a koji podaci moraju biti vidljivi iz računa koja je prilog te prijave. Dokaz da se radi o odobrenju o unutrašnjoj obradi po osnovi lohn poslova je šifra 30.2 iz tačke 10 Odobrenja o unutrašnjoj obradi.
– vrijednost usluge i domaćeg ugrađenog materijala iz računa priloženog carinskoj prijavi EXC kod ostalih odobrenja unutrašnjeg obrade pod uvjetom da su u računu (izdanom od osobe koja je izvršila usluge na dobrima koja su uvezena u BiH i izvezena od istih osoba, osobi koja nema sjedište u BiH) koji je u prilogu carinske prijave EXC posebno iskazane vrijednosti uvezene robe radi unutrašnje obrade na dan prihvatanja carinske prijave za unutrašnju obradu IMI, vrijednost usluga, vrijednost domaćeg ugrađenog materijala, te vrijednost drugih troškova nastalih na carinskom području BiH.

U polje 13 upisuje se vrijednost isporuka na koje obveznik PDV nije obavezan obračunati PDV shodno članu 24. i 25. Zakona o PDV-u.
Polja 11, 12 i 13 odnose se na sve vrijednosti izlaza koje je porezni obveznik imao u datom poreznom periodu.
U nastavku objašnjenja za polja 21, 22 i 23 koja se odnose na vrijednosti ulaza koja je porezni obveznik imao u datom poreznom periodu.

U polje 21 upisuje se vrijednost svih nabavki u datom poreznom periodu, od osoba registriranih za PDV kao i od osoba koje nisu registrirane za PDV.
Pored navedenog u ovo polje se upisuje vrijednost nabavke bez prava na odbitak ulaznog poreza, nabavke za koje je mjesto prometa izvan BiH (reexport), vrijednost nabavke kapitalnih dobara i stalnih sredstava, vrijednost usluga primljenih od lica sa sjedištem u inozemstvu i vrijednost dobara i usluga primljenim avansnim fakturama.
Vrijednost u ovom polju upisuje se bez PDV-a. U ovo polje se ne upisuju vrijednosti koje su navedene u poljima 22 i 23.

U polje 22 upisuje se vrijednost uvezenih dobara koja su uvezena od strane poreznog obveznika u datom poreznom periodu shodno članu 11. stav (1) Zakona o PDV-u. Ova vrijednost se upisuje shodno članu 21. Zakona o PDV-u po kojoj osnovicu za dobra koja se uvoze čine vrijednost dobra shodno carinskim propisima (statistička vrijednost iz JCI), akciza, carina i druge uvozne takse kao i ostali javni prihodi, svi sporedni troškovi (provizija, troškovi pakovanja, prijevoza i osiguranja i sl.).
Preciznije u ovo polje se upisuje vrijednost uvoza (utvrđena shodno odredbama člana 21. Zakona o PDV-u) obavljenog po carinskim prijavama IMH (postupak “02” – unutrašnja obrada po sistemu povrata dažbina) i IMH (puštanje u slobodan promet – postupak “40” i postupak “42”). Vrijednost u ovo polje se upisuje bez PDV-a.

U polje 23 upisuje se vrijednost nabavki od poljoprivrednika koji su od strane UIO dobili rješenje da imaju pravo na paušalnu naknadu. Napominjemo da se u ovo polje isključivo upisuje neto vrijednost isplaćena poljoprivredniku.

U polje 51 upisuje se iznos PDV obračunat na isporuke dobara i usluga. U ovo polje se upisuje i obračunati PDV za dati porezni period na isporuke dobara i usluga shodno članu 5., 6., 7., 8. i 9. Zakona o PDV-u (PDV na dobra i usluge upotrijebljene u vanposlovne svrhe i za vlastitu upotrebu).
U slučaju kada obveznik PDV-a vrši povrat PDV-a po osnovu člana 54. Zakona o PDV u ovom polju umanjuje iznos koji je vratio kao povrat PDV po ovom osnovu, odnosno umanjuje svoju obavezu za PDV u onom poreznom periodu u kojem je izvršio povrat PDV po ovom osnovu.

U polje 41 upisuje se vrijednost PDV-a obračunat na primljena dobra i usluge od strane osoba koje su registrirane za PDV, a u datom poreznom periodu, pored navedenog u ovo polje se upisuje i PDV samo ako je plaćen od strane primalaca usluga izvršenih od osoba sa sjedištem u inostranstvu u datom poreznom periodu i srazmjerni dio PDV-a koji se može odbiti shodno odredbama iz člana 33. Zakona o PDV-u. Pored navedenog u ovo polje kooperant u posebnoj šemi u građevinarstvu nakon zaprimanja potvrde da je izvođač radova izvršio uplatu PDV-a po izlaznim računima kooperanta sa pozivom na ID broj kooperanta upisuje vrijednost PDV-a iz primljenog dokaza o plaćanju koje mu je dostavio izvođač radova. U ovo polje se ne upisuje vrijednost PDV na uvoz, odnosno iznos naveden u polju 42 i iznos koji je plaćen kao paušalna naknada poljoprivredniku iznos naveden u polju 43.

U polje 42 upisuje se vrijednost PDV-a koji je i plaćen od strane poreznog obveznika prilikom uvoza dobara u BiH za dati porezni period i to samo za one uvoze čija se vrijednost unosi u polje 22 tj. za plaćeni PDV po uvozu obavljenom po carinskim prijavama, osim PDV-a koji porezni obveznik ne može odbiti shodno Zakonu o PDV-u. Pod pojmom plaćen podrazumijeva se da je uplata izvršena u poreznom periodu tj. od 1. do zadnjeg dana u mjesecu, odnosno poreznom periodu.

U polje 43 upisuje se vrijednost isplaćene paušalne naknade koja je isplaćena poljoprivrednicima u datom poreznom periodu od strane poreznog obveznika za isporučena dobra i usluge. Poljoprivrednik je osoba koja je od strane UIO dobila rješenje da ima pravo na paušalnu naknadu.

U polje 61 upisuje se vrijednost koja predstavlja zbir vrijednosti iz polja 41, 42 i 43.

U polje 71 upisuje se razlika vrijednosti navedenih u poljima 51 i 61. Vrijednost u ovom polju može biti pozitivna i negativna. Ako je ova vrijednost pozitivna tj. vrijednost iz polja 51 je veća od vrijednosti iz polja 61, onda vrijednost iskazana u polju 71 predstavlja PDV obavezu koju je obveznik PDV obavezan uplatiti na Jedinstven račun najkasnije do 10. u mjesecu po isteku poreznog perioda. Ako je razlika negativna tj. vrijednost iz polja 51 je manja od vrijednosti iz polja 61 obveznik PDV ima mogućnost da iznos iz polja 71 (u ovom slučaju obavezno se upisuje znak “-” (minus) ispred iznosa) koristite kao porezni krediti u sljedećem poreznom periodu ili ima mogućnost tražiti povrat PDV od Uprave za indirektno oporezivanje.

U polje 80 upisuje se oznaka “X” u slučaju da postoji više uplaćen iznos PDV-a, odnosno da je iznos u polju 71 negativan. Da budemo precizni, ako je polje 80 označeno sa “X” smatra se da je porezni obveznik podnio zahtjev za povrat PDV-a na svoj transakcijski račun koji je isti naveo u zahtjevu za registraciju za PDV. Svi rokovi vezani za povrat teku od dana kada je PDV prijava sa označenim poljem 80 primljena u poreznom podsistemu Informacionog sistema UIO, (ePorezi).

U polja 32, 33 i 34 upisuju se podaci o obračunatom PDV-u osobama koje nisu registrirane za PDV, a da je promet izvršen u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu BiH. Da još jednom naglasimo da je zakonska obaveza poreznih obveznika ispravno i tačno popuniti ova polja jer isti služe za analizu, te raspodjelu prihoda sa Jedinstvenog računa prema entitetima i Brčko distriktu. Također, odredbama člana 13. Zakona o uplatama na Jedinstven račun i raspodjeli prihoda propisana je i obaveza o prijavljivanju krajnje potrošnje od strane obveznika PDV-a u PDV prijavama.
Podatak o krajnjoj potrošnji koja se prijavljuje u PDV prijavi definira se kao:
a) PDV za koji porezni obveznik nema pravo na odbitak,
b) PDV obračunat na promet dobara i usluga osobama koje nisu upisane u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza te osobama iz inostranstva koja nemaju sjedište u BiH niti poreznog zastupnika,
c) PDV obračunat na sve promete dobara i usluga u vanposlovne svrhe, uključujući PDV na manjak dobara, upotrebu lično proizvedenih dobara, promjene svrhe i zadržavanja dobara nakon prestanka poslovanja i
d) Ispravljeni ulazni PDV u smislu odredbi člana 36. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Iznos PDV-a koji je obračunat u krajnjoj potrošnji upisuje se u polja 32, 33 i 34 PDV prijave.
U polja 32, 33 i 34 PDV prijave evidentira se slijedeće:
a) Podaci o obračunatom PDV-u na promet dobara osobama koje nisu registrirane za PDV, vodeći računa o sjedištu poreznog obveznika koji je izvršio promet dobara, odnosno gdje je sjedište obveznika koji je izvršio promet (u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu BiH),
b) Podaci o obračunatom PDV-u na promet usluga osobama koje nisu registrirane za PDV i to na taj način da se u pomenuta polja unose vrijednosti obračunatog PDV-a prema mjestu gdje je usluga izvršena, osim kod prometa usluga povezanih sa nekretninama, a koje mjesto prometa se određuje prema mjestu gdje se nalazi nekretnina,
c) Podaci o PDV-u iz svih internih faktura i PDV obračunatom na sve promete dobara i usluga u vanposlovne svrhe, uključujući PDV na manjak dobara, upotrebu lično proizvedenih dobara, promjene svrhe i zadržavanja dobara nakon prestanka poslovanja,
d) Ulazni PDV iz poreznih faktura na koji porezni obveznik nema pravo na odbitak,
e) Za tačke c) i d) mjesto krajnje potrošnje određuje se prema tačkama a) i b) ovog stava ovisno od toga da li je promet dobara ili promet usluga i
f) Iznos ispravljenog ulaznog PDV-a u smislu odredbi člana 36. Zakona o porezu na dodanu vrijednost pri čemu se mjesto prometa određuje prema mjestu upotrebe opreme odnosno objekata za koje se vrši ispravka odbitka ulaznog poreza.
Podaci o obračunatom PDV navedeni u tački a) i b) obuhvataju i PDV koji je iskazan u izdatim i storniranim avansnim fakturama.
Krajnja potrošnja poslovne jedinice – U slučaju da porezni obveznik ima poslovnu jedinicu ili više njih, kod određivanja krajnje potrošnje potrebno je voditi se time na što se zaista krajnja potrošnja odnosi, tj. da li se krajnja potrošnja odnosi na sjedište firme ili na poslovnu jedinicu. Za krajnju potrošnju se smatra da je u onom entitetu odnosno Brčko distriktu BiH gdje se poslovna jedinica nalazi, ako se konkretna faktura po kojoj se nema pravo na odbitak odnosi na tu poslovnu jedinicu, što se može potvrditi kroz računovodstveno vođenje troškova te poslovne jedinice ili je u samoj fakturi naznačeno da je primalac poslovna jedinica.
Ono što je najčešće nejasno kod popunjavanja polja krajnje potrošnje je način kako odrediti koji iznos u koje polje treba upisati. Suština je u tome da se u navedena polja upiše PDV iz krajnje potrošnje koja je izvršena u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu BiH, nije bitno kome je izvršena prodaja (bitno je samo da osoba nije registrirana za PDV), već je samo pitanje u kojem entitetu, odnosno distriktu je izvršena prodaja dobara, koja predstavlja krajnju potrošnju.
Kod obveznika sa pravom na srazmjerni odbitak postoji specifična situacija, ovaj obveznik prima račune od svojih dobavljača u kojima je iskazan PDV, za te dobavljače ovaj obveznik je registrirani obveznik za PDV pa zbog toga dobavljač za ovaj konkretan račun ne popunjava polje 32, 33 i 34 na PDV prijavi. Međutim, obveznik sa pravom na srazmjerni odbitak ulazni porez fakturiran od dobavljača može odbiti u srazmjernom dijelu. Preostali dio ulaznog PDV koji obveznik nije mogao odbiti predstavlja konačnu potrošnju te se ovaj iznos PDV unosi u odgovarajuća polja 32, 33 i 34 na PDV prijavi.
Primjer:
Samo popunjavanje prijava za PDV obveznika koji ostvaruju pravo na srazmjerni odbitak ulaznog poreza se ne razlikuje od obveznika koji ne spadaju u tu kategoriju u dijelu popunjavanja prijave u dijelovima prijava I i II. Osnovna razlika pri popunjavanju prijave ovog poreznog obveznika je u dijelu koji je pod III u PDV prijavi. Da pojasnimo što se popunjava u dijelu III na PDV prijavi. U ovaj dio prijave se popunjavaju podaci o konačnoj potrošnji, tj. PDV koji je obračunat u konačnoj potrošnji. Specifična situacija kod poreznog obveznik banke: Banka prima račun od svog dobavljača u kojima je iskazan PDV, za tog dobavljača banka je registrirani obveznik za PDV, pa zbog toga dobavljač, za ovaj konkretan račun prema banci, ne popunjava polja 32, 33 i 34 na PDV prijavi. Međutim, banka ulazni porez fakturiran od dobavljača može odbiti u srazmjernom dijelu. U konkretnom slučaju banka može odbiti samo 10% od svoje porezne obaveze, tako da imamo sljedeću situaciju: Banka je imala za dati porezni period fakturirani ulazni porez u iznosu od 1.700,00 KM, s obzirom da ima pravo da odbitak od samo 10% od ukupnog ulaznog poreza, u našem slučaju 170,00 KM, dio ulaznog poreza koji se ne može odbiti iznosi 1.530,00 KM. Porezni obveznik će u polje 41 upisati iznos od 170,00 KM koji može odbiti od svog izlaznog poreza. Dio ulaznog PDV-a od 1.530,00 KM koji banka nije mogla odbiti predstavlja krajnju potrošnju, kao što smo rekli, PDV iz krajnje potrošnje je onaj koji se ne može odbiti. U konkretnom slučaju od spomenutih 1530,00 KM, 1.000,00 KM koji se ne može odbiti odnosi se na fakturirani ulazni PDV za filijalu u Sarajevu, dok se preostali dio ulaznog PDV koji se ne može odbiti u iznosu od 530,00 KM odnosi na glavnu filijalu u Banjoj Luci. Kada je riječ o izlaznom porezu koji obveznik sa pravom na srazmjerni odbitak ulaznog poreza zaračunava osobama koje nisu registrirane za PDV postupak je isti kao kod svih ostalih poreznih obveznika. U polja 32, 33 i 34 se unose iznosi izlaznog poreza prema osobama koje nisu registrirane za PDV prema mjestu gdje je izvršen oporezivi promet obveznika sa pravom na srazmjerni odbitak ulaznog poreza.
Posebnu pažnju potrebno je obratiti prilikom popunjavanja podataka o krajnjoj potrošnji obzirom da je odredbama člana 67. stav (1) tačka 13. Zakona o PDV propisana novčana kazna u iznosu od 300,00 KM do 10.000,00 KM za prekršaj obaveze tačnog vođenja poslovnih evidencija koje uključuje tačno popunjavanja podataka o krajnjoj potrošnji, a što u skladu sa članom 56. Zakona omogućava urednu primjenu PDV-a.

Treba obratiti pažnju da vrijednosti kojima je iskazana visina porezne obaveze budu tačno napisane. Trebate imati na umu da će se baš te cifre prenositi u informacioni sistem UIO, a na taj način se formira porezno zaduženje u poreznom knjigovodstvu UIO.
Iznosi u PDV prijavi se iskazuju u decimalnim brojevima zaokruženim na dvije decimale.

U ”Službenim novinama FBiH” broj 55/22 od 13.07.2022. godine, objavljena je Uredba o pomoći stanovništvu usljed rasta indexa potrošačkih cijena. Ovom uredbom se uređuje pomoć stanovništvu putem novčanih isplata penzionerima, zatim jednokratne novčane pomoći korisnicima prava iz boračko-invalidske zaštite i licima sa invaliditetom i civilnim žrtvama rata, pomoć primaocima stalne novčane pomoći i druge materijalne pomoći i ostale jednokratne pomoći.

Za poslodavce izdvajamo član 19. Uredbe, prema kojoj poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći radniku, u visini do 1.080 KM (hiljadu osamdeset i 00/100 konvertibilnih maraka). Predmetnu naknadu poslodavac može isplatiti na transakcijski račun radnika najkasnije do 31.12.2022. godine.  Ovako isplaćena naknada (pomoć) ne smatra se  plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18 i 44/22).

Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, tj. od 14.07.2022. godine.

Uredba o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena.

U ”Službenim novinama FBiH” broj 53/22 od 06.07.2022. godine, objavljene su odluke o proširenju primjene kolektivnih ugovora za područje FBiH.

Naime, na osnovu člana 143. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18 i 44/22), a na osnovu mišljenja Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH, federalni ministar rada i socijalne politike donio je odluke o proširenju primjene sljedećih kolektivnih ugovora:

1. Primjena Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 85/21), proširuje se na sve poslodavce u djelatnosti trgovine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Primjena Kolektivnog ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 77/21), proširuje se na sve poslodavce u djelatnosti drvne i papirne industrije na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
3. Primjena Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti cestovnog prometa za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 103/21), proširuje se na sve poslodavce u djelatnosti gradskog i prigradskog prevoza putnika, ostalog kopnenog prevoza putnika, cestovnog prevoza robe, usluga preseljenja i pomoćnih djelatnosti u prevozu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Primjena Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost građevinarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 80/21), proširuje se na sve poslodavce u djelatnosti građevinarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 07/22

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

1. Jasmin Omeragić

 Neke odlike finansijsko-računovodstvenog poslovanja neprofitnih organizacija

Neprofitno orijentirane, nevladine organizacije imaju status pravnih lica, a takav status stiču upisom u nadležni sudski registar. Pobliže, to su (uglavnom) udruženja i fondacije koje osnivaju tri ili više fizičkih ili pravnih lica dobrovoljno udruženih s ciljem neprofitnog djelovanja u ostvarivanju određenog zajedničkog i/ili javnog interesa, te stoga nevladine organizacije imaju sva prava i obaveze u skladu sa zakonima koji se primjenjuju na teritoriji BiH, što znači da su sasvim samostalne prilikom zaključivanja ugovora, zatim upošljavanja radnika, sticanja vlastite imovine, posjedovanja svoga transakcijskog računa, itd. Aktuelni i najčešći izvori finansiranja nevladinih neprofitnih organizacija potiču iz donacija i grantova pravnih i fizičkih lica, no nije isključeno ni samofinansiranje obavljanjem određenih (ograničenih) privrednih aktivnosti uz uslov da se radi o srodnim djelatnostima, te da je to predviđeno statutom. Za razliku od firmi u privredi, osnivači i članovi nevladinih neprofitnih organizacija nemaju  status vlasnika. Statut  nevladine neprofitne organizacije osnovni je njen akt kojim se definira način upravljanja, kao i sistem internih kontrola. Interna kontrola skup je zvaničnih procedura, kojima se osigurava rad i djelovanje prema važećim zakonima, propisima i upravljačkim politikama, kako ne bi dolazilo do gubitaka u poslovanju zbog zloupotreba, grešaka, poslovnih prevara, pranja novca i sl.

2.Dr. sc. Jozo Piljić

 Upravljanje troškovima u hotelijerskom poslovanju korištenjem USALI metodologije

 Upravljanje troškovima je ozbiljan, kontinuiran i odgovoran proces, a rezultat je pozitivnog odnosa menadžera u hotelijerskom poduzeću prema ukupnom poslovanju i traži stalne analize odnosa troškova te koristi koje ti troškovi donose. Kvalitetne informacije i pokazatelji upravljanja troškovima u hotelijerstvu racionalna su osnova za prevenciju, korekciju i poboljšanje poslovnih procesa u hotelu. Ujedno i sustav upravljanja troškovima hotelijerskog poduzeća mora biti ustrojen na način da osigurava informacije koje će udovoljavati ne samo zakonskim propisima, nego i uvažavati specifičnosti djelatnosti kojom se bavi, te primjenjivati posebne “industrijske standarde”, koje za hotelijerstvo predstavljaju USALI standardi. Hotelijerska poduzeća koja ne primjenjuju USALI metodologiju ne mogu osigurati dugoročnu uspješnost, jer u pravilu ne donose odluke na temelju egzaktnih, pravilno kombiniranih te kontinuirano „proizvedenih“ informacija. U mnogim slučajevima menadžeri u kriznim vremenima umjesto da smanje troškove pribjegavaju povećanju prodajnih cijena što u konačnom može biti vrlo opasno. Često povećanje cijena u hotelijerstvu može izazvati i direktnu reakciju kupaca i konkurenata, a stoga i pad prodaje, te se općenito smatra vrlo rizičnim potezom. Ekonomska znanost i praksa dugo vremena bave se proučavanjem i primjenom određenih metoda u upravljanju troškovima te nastojanjem da učinjeni troškovi donesu maksimalne koristi.

3.Fatima Budić i Mehmed Budić

 Obračun rezerviranja za jubilarne nagrade

Rezerviranja se iskazuju kao rashod razdoblja samo kada njihovo priznavanje u tekućem razdoblju zadovoljava određene zahtjeve propisane računovodstvenim standardima. U praksi se od ostalih dugoročnih primanja zaposlenih najčešće javlja jubilarna nagrada, dok su ostali oblici dugoročnih primanja zaposlenih dosta rijetki. Svrha formiranja rezerviranja za jubilarne nagrade i evidentiranje odgovarajućih troškova je utvrđivanje obaveze prema zaposlenima i rashoda u periodu kada su zaposleni izvršili uslugu, odnosno radili kod subjekta, što je osnovni zahtjev MRS -19. Obaveza isplate i visina jubilarnih nagrada nije određena Zakonima o radu, već se određuje kolektivnim ugovorima ili internim aktima poslodavca. Poslodavac treba priznati trošak jubilarnih nagrada u onom trenutku kada zaposlenici pružaju usluge temeljem kojih ostvaruju svoja prava na buduće isplate nagrade, a obaveza se utvrđuje na diskontiranoj osnovi, sukladno odredbama MRS – a 19.

4.Doc. dr. sc. Semina Škandro

Obaveze računovođa, revizora i poreznih  savjetnika  u primjeni Zakona o sprečavanju pranja novca

 Pranje novca je proces koji ima za cilj zametnuti trag stvarnog porijekla nezakonito stečenog novca, na način da se kroz finansijski i nefinansijski sektor isti ozakoni. Pranje novca je globalni problem i za njegovo suzbijanje potrebna je međunarodna saradnja.To je problem koji je teško rješiv, bez obzira koliko sistem praćenja i kontrole bio dobro uspostavljen, perači novca konstantno pronalaze nove načine za ozakone nelegalno stečen novac. Posebno do izražaja dolazi  u posljednje vrijeme uslijed globalizacije gdje se postupno ukida ograničenja po pitanju kretanja dobara, usluga, kapitala, ljudi.  Borba protiv pranja novca zahtijeva međunarodnu saradnju. Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma BiH, računovođe, revizori i porezni savjetnici, između ostalih obveznika u obavezi su pratiti i obavještavati FOO o saznanju ili sumnji da njihovi klijenti imaju nezakonite radnje pranja novca i finansiranja terorizma.

5.Dr. sc. Jasmina Hurić

Upravljanje rizicima u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine

Iako već nekoliko godina postoji zakonska obaveza upravljanja rizicima u javnom sektoru u Federaciji BiH, efikasna uspostava i razvoj upravljanja rizicima su vrlo usporeni. Dosadašnji propisi i metodološka uputstva su dali određene instrukcije kako započeti taj proces i razvijati ga u organizaciji, ali su ostavili i otvorili mnoga nejasna pitanja u kvalitetnom i uspješnom procesu upravljanja rizicima u javnom sektoru. Inače, finansijsko upravljanje i kontrola i upravljanje rizicima u javnom sektoru u Federaciji BiH, kao jedna svojevrsna “novina”, koja je proizašla kao obaveza ulaska u Evropsku uniju, mnogim korisnicima je pored toga što je izazvala velike nedoumice, stvorila i neku vrstu dodatnog administrativnog opterećenja uz već postojeće nadležnosti i aktivnosti. Da bi upravljanje rizicima bilo efikasno za sve organizacije javnog sektora ono treba biti na nivou čitave organizacije i sprovedeno u svim pojedinačnim organizacionim jedinicama. Cilj Smjernica i svih propisa kojima se reguliše pitanje finansijskog upravljanja i kontrole javnog sektora u Federaciji BiH je da se na osnovu jedinstvenog metodološkog akta i prateće aplikacije PIFC razvije kultura upravljanja rizicima kod svih korisnika.

6.Nedim Čustović

Donošenje registra rizika i strategije rizika u JLS, Općini/Gradu   (Praktični primjeri – III dio)

 Sistem internih finansijskih kontrola, u skladu sa međunarodnim standardima za internu kontrolu, zahtijeva da upravljanje rizicima postane sastavni dio postojećih procesa upravljanja. Da bi upravljanje rizicima postalo sastavni dio procesa planiranja i donošenja odluka, neophodno je da svaki korisnik javnih sredstava, uspostavi praksu razmatranja mogućih rizika prilikom izrade planskih dokumenata (strateških, operativnih i finansijskih), jer oni koji donose odluke trebaju imati informacije o rizicima koji su s njima povezani. Rizik je vjerovatnoća nastanka događaja koji može ugroziti ili negativno uticati na ispunjavanje strateških i konkretnih ciljeva organizacije. Događaji podrazumijevaju različite aktivnosti, koji su obično grupisani u kategorije prema organizacionim dijelovima kako bi uprava mogla jasno uočiti koja su područja ugrožena. Sveobuhvatan model uzima u obzir i vanjske i unutrašnje rizike, kao i očekivane i neočekivane rizike (strateško promišljanje). Upravljanje rizikom predstavlja proces koji se primjenjuje na strateškom nivou i u cijeloj organizaciji s ciljem identifikacije i upravljanja rizikom unutar prihvatljivih/podnošljivih granica  kako bi se pružilo razumno uvjeravanje da će strateški i konkretni ciljevi organizacije biti ispunjeni. Izrada knjige (mape) procesa osigurava jedinstvenost provođenja poslovnih procesa, utvrđivanje aktivnosti koje se provode, odgovornost za provođenje aktivnosti i rokova u kojem se trebaju provesti te pregled kontrola koje su utvrđene u pojedinom procesu, a koje osiguravaju ostvarenje ciljeva poslovnog procesa.

7.Dr. sc. Emina Imamović

 Planiranje interne revizije u društvima za osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine

 Interna revizija je profesija koja proces rada definiše u skladu sa globalnim standardima, najboljom praksom, ali i istraživačkim umijećem. Plan interne revizije je krucijalan dokument u samom procesu interne revizije. Adekvatnim planiranjem interni revizor može da usmjeri svoju pažnju na oblasti koje se žele revidirati u narednom periodu, identificirajući područja na kojima se očekuju eventualni problemi, pri tome poštujući opće zakonitosti interne revizije – obaviti reviziju na ekonomičan, efikasan i efektivan, i blagovremen način. Internu reviziju potrebno je posmatrati kao organizacioni dio društva za osiguranje koji doprinosi povećanju dodatne vrijednosti, na način da daje preporuke i mišljenje o internim kontrolama, kao i o svim procesima poslovanja, pri čemu su moguća otkrivanja nepravilnosti. U procesu planiranja, provođenja, praćenja i izvještavanja najvažnija pomoć koju interni revizori mogu imati je pomoć menadžmenta. Jedino sinergijskim djelovanjem ove dvije komponente moguće je ostvariti cilj interne revizije i tako unaprijediti poslovanje društva za osiguranje.

8.Mr. oec Elman Nadžaković

 Cash flow analiza

 Jedna od najvažnijih finansijskih analiza, kako za svaki pojedinačni projekt, tako i za cjelokupno poslovanje predstavlja analiza novčanog toka. Kao instrument finansijske analize, prava funkcija cash flow-a nije utvrđivanje finansijskog položaja preduzeća, nego tumačenje i obrazlaganje visine i promjena racio brojeva i neto obrtnog fonda, na osnovu kojih se izvlači zaključak o finansijskoj situaciji preduzeća. Cash flow koncept se smatra značajnim indikatorom likvidnosti, ali je njegova iskazna moć ograničena. Ograničenost proizlazi prvenstveno iz činjenice da se na osnovu obračunate veličine neto novčanog toka ne može dokučiti i da li preduzeće raspolaže efektivnim sredstvima plaćanja, što je posljedica činjenice da cash flow ne sadrži podatke o upotrebi gotovine generisane poslovnim aktivnostima. Neto novčani tok generisan poslovnim aktivnostima preduzeća predstavlja samo jedan tok, dok na poziciju likvidnosti preduzeća utiču svi finansijski događaji koji su pokrenuli tokove kapitala, i time pokrenuli promjenu neto obrtnog fonda.

9.Bernard Iljazović

Reguliranje plaćanja boravišne takse u Federaciji  Bosne i Hercegovine

 Novi zakonodavni okvir kojim se uređuje sustav boravišne takse pridonijeti će jačanju fiskalne discipline u samom sustavu, te jačanju odgovornosti obveznika u pogledu naplate boravišne takse, čiji će se pozitivni učinci pozitivno odraziti na veću efikasnost sustava i svrsishodnije  trošenje sredstava prikupljenih naplatom boravišne takse. Najveći dio sredstava s osnove boravišne takse ići će jedinicama lokalne samouprave što se smatra pozitivnim korakom naprijed, slijedeći tako praksu zemalja u okruženju. Takvim zakonskim određenjem o boravišnoj taksi u FBiH se uvode jedinice lokalne samouprave u raspodjelu financijskih sredstava s osnova boravišne takse. No, tu se neće raditi o prenošenju nadležnosti sa federalnog nivoa vlasti na nivo vlasti jedinica lokalne samouprave, nego samo o načinu raspodjele već prikupljenih sredstava, što će predstavljati izraz fiskalne politike u oblasti turizma, za koju je isključivo nadležna Federacija BiH. Za učinkovitiju primjenu Zakona nužno će biti provoditi brže i koordiniranije inspekcijske nadzore s ciljem sankcioniranja prekršitelja, a što će ujedno imati i pozitivan učinak na punjenje budžeta.

10. Mr Safija Žilić, dipl. oec

 Povlaštene informacije u teoriji i praksi

U obavljanju privredne djelatnosti informacije se smatraju jednom od najznačajnijih komparativnih prednosti privrednih subjekata. Zbog navedenog, u uporednom pravu u materiji prava vrijednosnih papira, kao ideal zakonodavstva postavilo se pravilo informacione simetrije, koje znači da svi učesnici na tržištu treba da imaju jednaku mogućnost u pristupanju svim informacijama od značaja za donošenje poslovnih odluka. Istraživanja historijskog razvoja, pravnih izvora i sudske prakse zemalja sa najrazvijenijim tržištima vrijednosnih papira pokazaju da ne postoji jedinstvena formula za konačno rješenje problema insajderske trgovine. Razlozi za pravno regulisanje i sankcionisanje ovog instituta u uporednom pravu bili su različiti. U nekim zemljama razlog je bila stvarna volja za sprečavanje insajderske trgovine, u drugim sticanje političkih poena, dok su se pojedine zemlje dugo godina oštro suprotstavljale bilo kakvom zakonskom regulisanju ovog pravnog instituta. Usaglašavanje sa evropskim pravom i međunarodnim standardima za zemlje u regionu je nužnost i obaveza, ali usaglašavanje prava bez njegove primjene u praksi nema nikakvu svrhu.

11.Doc. dr. sci. Asja Gojačić

Utjecaj poslovne etike na uspješnost poslovanja

Iako je etiku moguće definirati na više načina, smatra se filozofskom disciplinom koja proučava moralne standarde pojedinca. Moglo bi se zaključiti da etično poslovanje ili poslovna etika kroz implementaciju programa etike i usklađenosti ima direktan utjecaj na brojne nefinancijske pokazatelje, poput proizvodnje i vjernosti zaposlenika, inovativnosti i efikasnosti internih procesa, zadovoljstva kupaca i društveno odgovornog poslovanja, koji indirektno utječu na financijske rezultate poslovanja poduzeća. Poduzeća kroz modele poslovne etike koji se temelji na etičkim vrijednostima, implementaciji i upravljanju programima etike i usklađenosti utječu na izgradnju organizacijske kulture temeljene na integritetu, koja ima veliki utjecaj na nefinancijske, a potom i financijske rezultata poslovanja.

12.Džana Kadribegović

 Kratak osvrt na Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruženja  poslodavaca

U cilju ostvarivanja prava i interesa radnika i poslodavaca u procesu donošenja propisa iz oblasti rada, zaključivanju kolektivnih ugovora i vođenju socijalnog dijaloga, bilo je  potrebno  posebnim zakonom  utvrditi njihovu reprezentativnost. S obzirom da su prilikom donošenja ovog zakona socijalni partneri  imali dosta primjedbi na uređivanje ovog pitanja,  dogovoreno je da će se donijeti poseban zakon kojim će se konkretnije urediti pitanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca. Zakonom o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca se, naročito, uređuju: kriteriji, uvjeti i postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca, ovlaštenja reprezentativnog sindikata i udruženja poslodavaca  – postupak preispitivanja utvrđene reprezentativnosti i druga pitanja od značaja za postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca.  Zakonom je, također, propisan postupak  preispitivanja reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca za teritoriju Federacije, odnosno kantona, kao i području ili oblasti djelatnosti.

13.Safeta Lukačević

Važnost i pravila u razvoju karijere – porodica vs karijera

Karijera je međusobno povezan slijed poslova, položaja i radnih iskustava osobe tokom radnog vijeka, koji prati promjene u naklonostima, stavovima, iskustvu i ponašanju pojedinca. Upravljanje karijerom je dugotrajan proces, koji podrazumijeva lični razvoj, planiranje karijere, izgradnju ličnog profila, izbor prave radne organizacije i drugo. Upravljanje karijerom je proces u kome se prati, raspoređuje i usmjerava potencijal radi ostvarenja prethodno zacrtanih ciljeva i želja. Čovjek bi trebalo da upravlja svojom karijerom kao da je to kompanija. Preduslov za upravljanje karijerom je visok nivo samopoznavanja. Opšte je poznato koliko je teško balansirati između porodice i karijera. Dobro je imati stav da ste zaposleni kod samog sebe i obavljati svaku aktivnost najbolje moguće. Morate znati koje su vam prednosti, koje su vaše mane, kako biste prednosti ojačali, a mane otklonili tokom vremena. Veliki je problem što većina ljudi ne pravi planove za razvoj karijere, već reaguju inertno. Takav stav ima za posljedicu lošu karijeru i krajnje nezadovoljstvo sopstvenim životom. Planiranje je osnovni dio upravljanja karijerom; čak iako to planiranje daje samo okvire za donošenje odluka o mogućnostima koje se javljaju prilikom definisanja prioriteta. Što više upravljate svojom karijerom, to je veća vjerovatnoća da će vam se takvi zacrtani ciljevi i ostvariti.

14.Alan Vajda, mag. iur

Provedba postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi pristupa zapošljavanju ili obrazovanju u Republici Hrvatskoj

Postupak priznavanja osnovnoškolskih i srednjoškolskih kvalifikacija stečenih u inozemstvu za državljane Republike Hrvatske, strane državljane i osobe bez državljanstva provodi se radi zapošljavanja (stručno priznavanje) ili nastavka obrazovanja (akademsko priznavanje) u Republici Hrvatskoj, i to sukladno odredbama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija tj. počevši još od 1. rujna 2011. godine Ministarstvo znanosti i  obrazovanja Republike Hrvatske više nije nadležno za provedbu navedenog postupka, već je navedeno prelazi u isključivu nadležnost Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske (AZOO), Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Republike Hrvatske (ASOO) i Agencija za znanosti i visoko obrazovanje (AZVO). Priznavanje podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadležno tijelo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju u Republici Hrvatskoj, ili razdoblja obrazovanja radi nastavka obrazovanja u osnovnoj ili srednjoj školi u Republici Hrvatskoj.Stručno priznavanje predstavlja provođenje postupka priznavanja inozemne visokoškolske obrazovne kvalifikacije radi zapošljavanja u Republici Hrvatskoj, dok akademsko priznavanje podrazumijeva postupak priznavanja inozemne visokoškolske obrazovne kvalifikacije radi nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

15. Savjetodavni servis

16. Saopštenja za primjenu propisa

17. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

U “Službenim novinama Federacije Bosne I Hercegovine”, broj 53/22 od 06.07.2022. godine objavljeni su Pravilnik o izgledu i sadržaju zahtjeva za osnivanje obrta/srodne djelatnosti i Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uslovima za obavljanje obrtnićkih i srodnih djelatnosti.

Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni tehnički i drugi uslovi za obavljanje obrtničkih i srodnih djelatnosti, koji se odnose na poslovne prostore, funkcionalno zemljište i druge vanjske površine, opremu i uređaje i propisuje se izgled i sadržaj Zahtjeva za osnivanje obrta/srodne djelatnosti.

Pravilnik o izgledu i sadržaju zahtjeva za osnivanje obrta/srodne djelatnosti

Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uslovima za obavljanje obrtničkih i srodnih djelatnosti.