Kategorija: Pozitivne priče

  • U Brodu otvorena INA Praonica za velika vozila

    U Brodu otvorena INA Praonica za velika vozila

    [ad_1]

    Krajem 2021. godine na prodajnom mjestu HOLDINE u Brodu otvorena je prva praonica za velika vozila na nivou INA i MOL Grupe.

    Nova praonica na prodajnom mjestu INA Brod nudi šest programa pranja za četiri vrste vozila, šlepere, kamione, autobuse i kombi vozila.

    “HOLDINA preuzima aktivnu ulogu u analizi potreba tržišta te konstantno radi na unapređenju kvalitete proizvoda i usluga sa fokusom na stvaranje dodatne vrijednosti za kupce. S obzirom na veoma mali broj postojećih kamionskih praonica na tržištu, INA Praonica za velika vozila odgovor je na potrebe naših kupaca te pruža dodatnu vrijednost na prodajnom mjestu INA Brod koje se nalazi blizu graničnog prelaza sa Republikom Hrvatskom i Europskom Unijom.”, naglasila je Marijana Rajić, Izvršna direktorica za maloprodaju HOLDINE.

    Automatska praonica konstruirana je koristeći tehnologije modernih praonica ISTOBAL, španskog lidera u rješenjima za pranje i njegu vozila. Zahvaljujući tome, implementirane su najnovije tehnologije upravljanja i automatizacije te optimizacije trajanja pranja. Briljantna čistoća privrednih vozila omogućena je zahvaljujući najkvalitetnijim ekološkim kemikalijama njemačkog proizvođača KW Kiehl.

    Projekat praonice za velika vozila investicija je od 200.000 EUR, napravljen u skladu sa savremenim tehničkim i ekološkim standardima uz prateće sisteme za reciklažu i omekšavanje vode. 

    [ad_2]

    Akta.ba

  • The Guardian o Hotelu Igman, Emiru Granovu, konkurentskoj ponudi i energiji Sarajeva 

    The Guardian o Hotelu Igman, Emiru Granovu, konkurentskoj ponudi i energiji Sarajeva 

    [ad_1]

    Londonski “Guardian” objavio je jučer priču o bh. prijestonici pod naslovom “Zašto ne možemo vratiti staru energiju Sarajeva”.

    Autor James Tapper u tekstu konstatuje da glavni grad nije prosperirao od potpisivanja Dejtona 1995. godine i da je ostalo samo nekoliko kulturnih obilježja po kojem je u svijetu bio poznat.

    Piše o Hotelu Igman, biseru Zimskih olimpijskih igara iz 1984. godine koji je nedavno prodat i o Skenderiji.

    Sada, kako se bliži 30. godišnjica opsade, “hotelu treba da bude vraćen nekadašnji olimpijski sjaj,” navodi on, uz objašnjenje da su sarajevske vlasti prošle sedmice, iz 13. pokušaja, prodale ovaj hotel i da su novi vlasnici, među kojima su i bivši fudbaler Emir Granov, uložili 5,1 miliona KM. Granov je lokalnim medijima rekao da će potrošiti dodatnih 14 miliona KM na renoviranje, u nadi da će privući turiste u Sarajevo.

    Autor teksta navodi da će jedna od prvih odluka novog kupca Emira Granova biti da razmotri ponudu konkurentskog ponuđača Dimitrija Hegemanna, vlasnika noćnog kluba Trezor iz Berlina da se tokom renoviranja uključi u osmišljavanje muzičkog sadržaja u novom objektu.

    “Želio sam da ga pretvorim u kulturni svetionik,” rekao je Hegeman. “To bi trebalo da bude mjesto gde ljudi mogu da prevaziđu etničke razlike – to je posebno mjesto koje ima posebnu moć. Ne moram ga ja posjedovati”, dodaje.

    Hotel je imao 162 sobe i bioskop za koji Hegeman veruje da bi bio savršen prostor i stvorio iste uslove kao klubovi kao što su berlinski Tresor i Berghain, koji su nastali nakon pada Berlinskog zida. Smatra da bi takav klub doveo turiste u Sarajevo, a postoji i interes internacionalnih DJ-eva poput Jeffa Millsa i Marka Reedera da ovog ljeta naprave festival na otvorenom među ruševinama skakaonica u brdskim šumama.

    “Problem je što mladi kreativni ljudi iz regiona emigriraju. Oni osjećaju da tamo nemaju budućnost i prostora da se testiraju i eksperimentišu”, rekao je Hegemann.

    Inače, Dimitri Hegemann je kultna berlinska ličnost i čovjek koji je od napuštenog njemačkog sefa razvio klub Trezor. To je klub koji je ujedinio posjetioce sa jedne i druge strane Berlinskog zida, te kreirao smjer rebrendiranja Berlina ka onome kakvim ga danas poznajemo. Danas je konsultant za razvoj urbanih i kulturnih sadržaja i svoj know-how predstavlja širom svijeta.

    Izjava premijera KS u “Guardianu” – Urbana kultura umire

    Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo, zadovoljan je što je hotel Igman konačno prodan pristojnom investitoru. Ipak, vjeruje da su Hegemannovi planovi važni za Sarajevo.

    “Nećemo biti novi Berlin, ali možemo biti staro Sarajevo, jer je to bilo kulturno središte 80-ih godina”, rekao je. “Svi su htjeli doći ovdje i raditi ovdje i stvarati pozorišnu, muzičku, filmsku industriju. Zašto jednostavno ne možemo ponovo stvoriti ovu energiju?”, pita se Forto.

    Sarajevo je nekada bilo centar rok i pop muzike, ali je to nestalo, rekao je. “Izgleda da su ljudi sa sela dobili rat. Urbana kultura umire. Sada je najpopularnija stvar ovdje turbo-folk. Mislim da je odvratno. Bili smo središte urbane popularne kulture, a sada smo središte ničega. Sad uvozimo kulturu iz Srbije i to ne najbolju. Ne želim zvučati pesimistično – u politici sam da promijenim stvari. Ali potrebni su nam saveznici” , kazao je Forto.

    S.B.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Nagradna igra “Telefon uzmi, auto preuzmi”

    Nagradna igra “Telefon uzmi, auto preuzmi”

    MTEL – Korisnici kompanije “M:tel” kupovinom jednog od telefona brenda “Van plus” (One plus) iz ponude ove kompanije mogu da osvoje automobil “sitroen ce tri”, u okviru nagradne igre “Telefon uzmi, auto preuzmi”.

    Kompanija “M:tel” je nagradnu igru pokrenula u saradnji sa kompanijom “Komtrejd solušns inženjering” i brendom “Van plus”, a učesnike očekuju i druge vrijedne nagrade – telefon “van plus 9 pro”, te tri “Van plus nord CE” telefona.

    Nagradna igra namijenjena je korisnicima kompanije sa prebivalištem na teritoriji Republike Srpske, koji do 24. februara kupe jedan od “Van plus” telefona iz “M:tel” ponude i spoje ga sa nekom od popularnih “pretplata” tarifa, saopšteno je iz ove kompanije.

    Brend “Van plus” prvenstveno je postao poznat po svojim vodećim modelima, koji nude vrhunske karakteristike i specifikacije po nešto nižim cijenama nego njihovi konkurenti na tržištu.

    Izvlačenje nagrada biće organizovano 25. februara u direktnom prenosu na programu RTRS-a.

    Više detalja, kao i pravila nagradne igre “Telefon uzmi, auto preuzmi” mogu se naći na portalu www.mtel.ba ili pozivom kontakt centra na broj 0 800 50 000.

    Objava Nagradna igra “Telefon uzmi, auto preuzmi” prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Toyota uvodi čvrste baterije u serijske modele do 2025.

    Toyota uvodi čvrste baterije u serijske modele do 2025.

    Sposobne da obezbjede brže punjenje i značajno duži domet, baterije u čvrstom stanju se smatraju narednim poglavljem u razvoju električnih automobila.

    Toyota je jedna od mogih kompanija koje ulažu u ovu tehnologiju. Međutim, šef elektrifikacione strategije i pogonskih sklopova kompanije, Tibo Pake, prošlog decembra je izjavio da će ova tehnologija debitovati na hibridnom a ne čisto električnom vozilu.

    Glavni naučnik u Toyoti i šef Toyotinog istraživačkog instituta, Džil Prat, ponovio je da će prvi automobil japanske marke s čvrstom baterijom ujedno imati i motor s unutrašnjim sagorijevanjem. On je dodao da razvoj napreduje po planu, tako da će prvi model koji će se odreći litijum-jonskih baterija pristići u prvoj polovini ove dekade. Budući da je već januar 2022., to znači da će se vozilo o kojem je riječ naći na tržištu za najkasnije tri godine.

    Neko će postaviti pitanja, zašto su za Toyotu prioritet hibridi a ne elektromobili? Džil Prat priznaje da se to čini pomalo “kontraintuitivnim” na prvi pogled, ali njegovo objašnjenje u potpunosti ima smisla. S aktuelnom “električnom” ponudom, koja je i dalje “premijum“ u odnosu na benzinske ekvivalente u cijenovnom smislu, instalacija čvrstih baterija u elektromobile će ih učiniti dodatno skupljim. Troškovi će vjerovatno ići dole do 2025., ali ne dovoljno da bi električni automobili s čvrstim baterijama bili tržišno održivi.

    Iz ovog razloga, Toyota će ovu tehnologiju koja obećava primijeniti najprije na hibridne modele, jer su baterije koje oni koriste manje, pa samim tim neće imati tako negativan uticaj na cijene vozila. Kompanija takođe hibride vidi kao dobar testni poligon za novu tehnologiju, budući da su ciklusi pražnjenja i punjenja izraženiji, objašnjava Džil Prat. Hibridi obezbeđuju rigoroznije testiranje nove generacije baterija, koje će biti instalirane u električna vozila onog momenta kada njihova cijena bude tržišno opravdana.

    Naravno, nova tehnologija će mesto pronaći i u performantnim modelima Toyote, vjerovatno u okviru Lexus divizije, poput Electrified Sport koncepta u vidu elegantnog, aerodinamičnog kupea, koji ima domet od 700 kilometara i može do “stotke“ da pojuri za oko dvije sekunde.

    Biznis.ba

  • Sarajevski burek i ćevapi hit u Njemačkoj: Hajrudinov rizik se isplatio

    Sarajevski burek i ćevapi hit u Njemačkoj: Hajrudinov rizik se isplatio

    [ad_1]

    Imbis “Sarajevo” je u berlinskoj opštini Wedding za vrijeme proteklih praznika jedva savladao sve narudžbe.

    Hajrudin Jusufi nadgleda rad svojih radnika i saradnika u svom malom “Imbis restoranu”, ali u zadnje vrijeme je svaka ruka, pa i šefova, posebno dragocjena.

    Red je podugačak, a i telefon neprestano zvoni. Ljubitelji bosanske i balkanske kuhinje dolaze iz cijelog grada da pokupe naručene pite, ćevape, pljeskavice, baklave. Baklava je ovog dana već u četiri sata popodne rasprodata. Iduća će biti gotova tek sutra, izvinjava se vlasnik. U imbisu tek nekoliko stolova, svi zauzeti.

    Jedan od gostiju, rodom Sarajlija, kaže da ovaj prostor nema šarm baščaršijske buregdžinice ili ćevabdžinice, ali da je burek k`o u Sarajevu. Svako ko dođe i pojede, vrati se sit i zadovoljan kući, piše Deutsche Welle.

    “Sasvim slučajno sam pročitao članak u novini “Berliner Zeitung”, u kojem su jako hvalili jelo u ovom restoranu i od tada redovno dolazim, uvijek kad imam želju da jedem nešto autentično. Više volim bosanske ćevape od turskog ili arapskog kebaba”, priča jedan od gostiju.

    Iz Sarajeva , preko Ohrida u Berlin

    54-godišnji Hajrudin Jusufi je rođeni Sarajlija. Do rata je živio u Sarajevu i radio u buregdžinici “Sač” na Baščaršiji, koja je pripadala njegovom, rahmetli-ocu koji je bio porijeklom iz Makedonije.

    S njegovom majkom Bosankom, rođenoj u Janji pored Bijeljine, osnovao  je porodicu i dobio djecu. Početkom rata u BiH, otac odlučuje da se vrati u Makedoniju. Na Ohridskom jezeru otvara buregdžinicu po uzoru na sarajevsku.

     Hajrudin, koji je prva iskustva u gastronomiji sakupljao u “Saču” na Baščaršiji, radi kod oca i u Ohridu. 2015. godine odlučuje da sreću potraži na Zapadu i dolazi u Berlin.

    “Radio sam prvo po hrvatskim i italijanskim restoranima, umijem da kuham, no shvatio sam da ipak najbolje znam kako se prave pite i ćevapi. Ovdje, osim toga, ima jako puno italijanskih i hrvatskih restorana, a bosanskih tek par. Za vrijeme korone sam ostao bez posla i prije nešto više od godinu dana sam odlučio da rizikujem i otvorim svoj sopstveni restoran. Rizik se isplatio, evo me sad, ne mogu skoro da se odbranim od mušterija”, priča s ponosom.

    Uspjeh uz pomoć familije

    Dok pričamo Hajrudin pomaže u pakovanju naručene hrane sinu Abdulahu i zetu Aliju, ali ljubazno pozdravlja goste i razgovara s njima.

    “Ovakav biznis može uspjeti samo uz pomoć porodice”, objašnjava Hajrudin, i dodaje da moraš biti spreman da mnogo radiš i da radiš sa srcem, a i da znaš šta radiš.

    “Ta tehnika razvlačenja jufki, pravljenje smjese mesa, krompira, sira, bundeve, to se prenosi sa koljena na koljeno”, objašnjava Hajrudin. 

    Na jelovniku, između ostalog, burek, sirnica,  krompiruša, zeljanica. Ispod sača, mirisne i hrskave kao u u Sarajevu. Ćevapi nešto drugačiji. Hajrudin objašnjava da je recept prilagođen njemačkom ukusu. 

    Planovi za budućnost

    Hajrudin Jusufi ima gomilu planova za ovu godinu koja je tek počela. Upravo traži, kaže, novi prostor za veći restoran.

    “Ove prostorije sam našao jer je prethodni vlasnik morao zatvoriti zbog korone. Svidjele su mi se, iako su male, jer su u Weddingu, berlinskoj opštini koja je izrazito multikulturalna. Mene posebno raduje što mi dolaze ljudi s područja cijele bivše Jugoslavije ali i svi drugi. Za ovakav restoran to mora biti jedna od takvih četvrti da bi bilo dovoljno gostiju. Mada profitiramo i od usmene propagande, od preporuka onih koji vole našu hranu”, rekao je Hajrudin. 

    Porodica Jusufi profitira i od dolaska ljudi iz bivše Jugoslavije, koji u potrazi za boljom budućnošću sve više napuštaju svoje domovine i nalaze nove u Berlinu.

    “Oni naručuju ćevape i pite za rođendane i partije, nekad za 50 osoba. Mi smo onda u velikoj frci, ne znamo kako da to sve postignemo. Stoga moramo da se proširimo, da mogu zaposliti više radnika”, zaključuje Hajrudin. 

     

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Najavljena izgradnja tunela vrijednog 200 miliona KM kroz planinu Trebević

    Najavljena izgradnja tunela vrijednog 200 miliona KM kroz planinu Trebević

    Grad Istočno Sarajevo hoće da investira u izgradnju tunela od Pala do Istočnog Novog Sarajeva. Tunel bi pratio dio stare pruge i išao bi kroz Trebević koji bi približio dvije opštine sa sadašnjih 40 minuta, na svega deset minuta vožnje.

    To je najveća putna investicija Grada koja bi poslije studije izvodljivosti, mogla da krene u realizaciju već naredne godine. Kineska kompanija sa kojom je već stupio u kontakt gradonačelnik, veoma je zanteresovana da radi tunel od osam kilometara, jer imaju, kaže gradonačelnik, iskustva da probijaju brdo dugačko čak 45 kilometara.

    “I eventualno postizanje dogovora oko projektovanja i izgradnje ovog tunela koji bi po nekim procjenama bio dužine između 7 i 8 kilometara, vrijednost investicije do 200 miliona maraka, za koju kineska kompanija kaže da ima mogućnost da bude finansirana od nacionalne kineske banke na period od 15 godina”, rekao je za ATV Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

    Da se krene u sve studije izvodljivosti dali su zeleno svjetlo i zvaničnici Republike Srpske.

    “Jedna od najvećih investicija u gradu u koju ćemo krenuti već naredne godine jeste izgradnja tunela, kroz koji će se od Lukavice do Pala ići manje od deset minuta”, rekao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik Dodik.

    Sada se trenutno analizira frekventnost saobraćaja, geološki I konstruktivni aspekt. Ako se investicija pokaže kao opravdana, tunel bi mogao da bude završen za manje od tri godine, najavljeno je.

     

  • Priprema se gradnja tunela dugog 10 kilometara

    Priprema se gradnja tunela dugog 10 kilometara

    Javno predzeće Autoceste FBiH objavilo je 24. decembra pozive za iskaz interesa za dionicu Mostar sjever – Mostar jug i za tunel Prenj, izvještava BiznisInfo.

    Poziv za iskaz interesa za tunel Prenj (između Mostara i Konjica) odnosi se na konsultantske usluge za izradu idejnog projekta sa elementima glavnog projekta, dok je za dionicu Mostar sjever – Mostar jug poziv obnovljeni tender za izradu glavnog i idejnog projekta.

    Izgradnja dionice Mostar sjever – Mostar jug finansirati će se iz sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i komercijalnih banaka.

    Izgradnja najzahtjevnijeg objekta na cijelom Koridoru 5C, tunela Prenj, finansirati će se iz sredstava EBRD-a i Evropske investicijske banke (EIB).

    Osim navedenih finansijera, izgradnja dionice Mostar sjever – Mostar jug i tunela Prenj bit će finansirana i grant sredstvima Evropske unije osiguranih u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

    Kako smo ranije pisali, izgradnja kapitalnog i u strateškom smislu najvažnijeg, ali i tehnički najzahtjevnijeg projekta na Koridoru 5C – tunela Prenj trebala bi trajati 70 mjeseci, tako da bi ovi radovi bili završeni 2027. godine, čime bi se kompletirala izgradnja Koridora 5C na teritoriju FBiH.

    Ključna karakteristika tunela je njegova dužina od 10,15 km, prema kojoj spada u duge tunele i podliježe primjeni svih propisanih mjera sigurnosti u tunelima.

  • Na sjever BiH dolazi italijanski investitor

    Na sjever BiH dolazi italijanski investitor

    Derventa bi uskoro trebala dobiti 34. stranog investitora.

    Naime, u postupku registracije je novo preduzeće iz oblasti obućarstva koje bi uskoro trebalo početi s radom.

    Gradonačelnik Milorad Simić i Đan Karlo Fraseto (Gian Carlo Frassetto), vlasnik preduzeća “Sphera” d.o.o. održali su tim povodom radni sastanak na kojem se razgovaralo o novoj firmi iz oblasti koja planira da u februaru iduće godine započne proizvodnju.

    Kako je saopšteno je iz Gradske uprave Derventa, preduzeće bi trebalo zaposliti 90 radnika.

    Podsjetimo da je Derventa poznata kao jedan od lidera u privlačenju stranih investicija i razvoju privrede.

     

    The post Na sjever BiH dolazi italijanski investitor appeared first on Biznis Info.

  • Potpisan ugovor o koncesiji za izgradnju solarne elektrane vrijedne više od 100 miliona KM

    Potpisan ugovor o koncesiji za izgradnju solarne elektrane vrijedne više od 100 miliona KM

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić i direktor Privrednog društva Solarna elektrana “Nevesinje” Siniša Maksimović potpisali su danas u Banjaluci Ugovor o koncesiji za izgradnju i korišćenje solarne fotonaponske elektrane “Nevesinje” na području ove opštine.

    Koncesija je dodijeljena na period od 50 godina, a ukupna vrijednost investicije za realizaciju ovog projekta iznosi 104.361.649 KM, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske.

    Iz resornog ministarstva navode da će elektrana biti izgrađena u naredne tri i po godine, da će imati instalisanu snagu od 60 megavata, dok će procjenjena godišnja proizvodnja biti 84 gigavatčasova.

    Vlada Republike Srpske je u decembru dodijelila koncesiju za izgradnju i korišćenje solarne fotonaponske elektrane “Nevesinje” privrednom društvu “ETMaks” Banjaluka, koje je u svrhu realizacije ugovora o koncesiji osnovalo koncesiono preduzeće Solarna elektrana “Nevesinje”, društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju električne energije.

    Koncesionar je prije zaključenja ugovora o koncesiji u budžet Republike Srpske uplatio jednokratnu naknadu za ustupljeno pravo u iznosu od 521.808 KM, a nakon izgradnje solarne elektrane plaćaće koncesionu naknadu u iznosu od 0,0055 KM po proizvedenom kilovat-času električne energije, od čega će 95 odsto sredstava biti usmjereno u budžet opštine Nevesinje.

  • Raspisan poziv za izradu projekta brze ceste kroz srednju Bosnu

    Raspisan poziv za izradu projekta brze ceste kroz srednju Bosnu

    Autoceste Federacije BiH raspisale su javni poziv za izradu glavnog projekta za dionicu brze ceste od Nević Polja do Turbeta.

    Riječ je o dijelu brze ceste Lašva-Travnik-Jajce.

    Procijenjen vrijednost ugovora je 5 miliona KM. Rok za prijem ponuda je 15. februar 2022. godine.

    Ovo je jedan od najvažnijih projekata u Federaciji BiH s obzirom na veliki promet automobila kroz srednju Bosnu.

    Izgradnja ove ceste dugo se najavljuje i za nadati se da će njena realizcija konačno krenuti.