Kategorija: Tehnologija

Studija pod vodstvom Kvinslendskog univerziteta objašnjava kako su neki gušteri razvili otpornost na smrtonosne neurotoksine najotrovnijih zmija Australije.

Naslijeđena otpornost

Istraživanje se fokusiralo na interakcije između smrtonosnih australijskih zmija i guštera varana kao što je komodo zmaj, piše Phys.org.

– Istraživanje je pokazalo da je većina velikih varana koji love otrovne zmije naslijedila otpornost na neurotoksine, što je možda povezano s njihovim predatorskim načinom života – kaže profesor Brajan Fraj.

Istraživači su napravili model zmijskog ugriza koji dostavlja otrov na određenu receptorsku lokaciju za koju znamo da je meta otrova.

Evolucija je dala ovim ogromnim gušterima sposobnost da se suprotstave otrovima, ali ne brane se svi na isti način. Istraživači su također bili iznenađeni otkrićem da dvije grupe ogromnih varana – komodo zmaj i džinovski varan – imaju reduciranu hemijsku otpornost na otrov, ali koriste svoju fizičku građu da se zaštite od zmija.

-Kompaktne, koštane ljuske su dovoljne za zaštitu od zmijskog ujeda, dok veliki zubi brzo raskomadaju žgoljave zmije. Veličina i mehanička zaštita mogu smanjiti potrebu za hemijskom otpornošću – u suštini, evolucija je dala prednost fizičkoj snazi u odnosu na biohemiju – kaže Fraj.

Istraživači su otkrili i da su neki maleni varani izgubili hemijsku otpornost pošto su evoluirali da žive iznad tla i udaljeno od predatora, dok su drugi sitni gušteri dobili otpornost kad su evoluirali da kopaju rupe i tunele u zemlji.

-Direktan pristup zbirkama tkiva iz muzeja bio je efikasan i etičan pošto nismo morali da potrošimo mnogo novca i vremena za hvatanje životinja u divljini – rekao je Fraj.

Doktorand Utpala Čandrasekara kaže da rezultati istraživanja pokazuju dinamičnu prirodu evolucionih procesa u delikatnim ekosistemima. Australske zmije su razvile moćne otrove protiv odbrane guštera, što ukazuje na intenzivnu dinamiku između predatora i plijena.

Biološka trka

Kad gušteri evoluiraju, zmije uzvrate još jačim otrovima. To je biološka trka u naoružavanju, a promjena je jedina konstanta.

U planu je proučavanje srodnih velikih guštera u Africi i Aziji radi proširenja znanja o ovim fascinantnim životinjama, piše avaz.

PEKING – Kineski tehnološki gigant “Huavej” saopštio da je više nego udvostručio profit tokom 2023. godine uprkos američkim sankcijama.

Kompanija je objavila da je prošle godine ostvarila profit od 12 milijardi dolara, što je značajno više u poređenju sa 2022. godinom, ali manje od rekordnog profita od 15,7 milijardi dolara u 2021 godini.

Porast profita uslijedio je nakon godine u kojoj je kompanija predstavila novi pametni telefon “mejt 60 pro”, prenio je AFP.

Telefon koji koristi napredni čip domaće proizvodnje pokrenuo je debatu o tome da li su pokušaji SAD da ograniče pristup Kine poluprovodničkim tehnologijama bili efikasni.

Kompanija sa sjedištem u Šenženu bila je u centru intenzivnog sukoba između Kine i SAD, a Vašington je upozorio da kineske vlasti možda koriste njenu opremu za špijunažu, što je “Huavej” demantovao.

Sankcije iz 2019. godine ograničile su pristup kompanije komponentama i tehnologijama proizvedenim u SAD, primoravajući je da diverzifikuje svoju strategiju rasta. Srna

Objava “Huavej” udvostručio profit prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Sud u Njujorku osudio je osnivača propale kriptoberze FTX Sema Bankman-Frida na 25 godina zatvora za jednu od najvećih prevara u istoriji.

On je osuđen zbog toga što je od klijenata ukrao osam milijardi dolara kroz kompaniju FTX koja se bavila trgovinom kriptovalutama.

Sudija Luis Kaplan doneo je presudu, nakon što je odbio argumente Bankmanovih advokata da, uprkos bankrotu FTX-a, novac nije izgubljen, prenosi Rojters.

“On je znao da radi nešto što je pogrešno. Znao je da je to kriminal i žali zbog pogrešne odluke, zbog koje je uhvaćen”, rekao je Kaplan.

Porota suda na Menhetnu je u novembru prošle godine proglasila Bankmana krivim po sedam tačaka za prevaru i zaveru izazivajući kolaps kompanije FTX 2022. godine u, kako su tužioci nazvali, jednoj od najvećih finansijskih prevara u istoriji SAD.

Objava Osnivaču kriptoberze 25 godina za jednu od najvećih prevara u istoriji prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

MOUNAIN VIEW –

Eliminisanje kolačića treće strane bi, barem u teoriji, trebala da znači i veću privatnost korisnika. S druge strane, predstavlja i ozbiljnu prijetnju za sve online izdavače. Domaći medijski ekosistem nije spreman za ove promene, kažu sagovornici Nove ekonomije.

Google je prvi put predstavio svoju inicijativu Privacy Sandbox 2019. godine, kada je najavio da će njegova primjena početi 2022. godine. U međuvremenu, lansiranje je odloženo na 2024. godinu, sa faznim ukidanjem „kolačića“ u međuvremenu. Kompanija ovo pravda boljom zaštitom korisnika i privatnosti njihovih podataka na internet.

Google nije samoinicijativno povukao ovaj potez, do njega je došlo „po inerciji“, usljed promjene propisa zaštite podataka o ličnosti koisnika. Google takođe nije ni prva kompanija koja je uklonila kolačiće trećih strana – prije njega su to uradili Firefox, Brave, Safari…

„Kolačići“ su važni svim korisnicima onlajn platformi, samo u različitom obimu. Laički rečeno, kolačići su kao etiketa koju svi korisnici dobijaju pristupanjem onlajn sadržaja – to je mala datoteka koja se čuva na korisnikovom uređaju u trenutku kad pretražuje sajt i omogućava internet stranici prepoznavanje interesovanja i navika korisnika.

Kolačić sam po sebi ne sadrži niti prikuplja podatke, ali kad ga server pripremi u kombinaciji sa pregledačem, može pomoći internet stranici da isporuči adekvatnu uslugu korisniku – konkretno ciljane oglase. Oglašivači mnogo bolje ciljaju publiku ako znaju šta su njihove navike.

Ukidanje „kolačića treće strane“ koje druge web stranice koriste za prikupljanje informacija o tome šta korisnik radi u onlajn svijetu, otežaće posao svima koji se bave onlajn marketingom. Kao jedna od alternativa, javlja se prelazak na „kolačiće prve strane“, čije važenje je ograničeno na domenu koji se tad pretražuje, zbog čega su i najsigurnija opcija za korisnike.

Kroz Privacy Sandbox, Gugl razvija nekoliko različitih programa dizajniranih da podrže funkcionalnost oglašavanja bez oslanjanja na „kolačiće trećih strana“.

Iz ugla izdavača, „kolačići“ su osnovno sredstvo u industriji digitalnog oglašavanja i prvenstveno se koriste za praćenje onlajn aktivnosti korisnika, čime omogućavaju i ciljano oglašavanje i personalizaciju sadržaja.

Profesor na Fakultetu za medije i komunikacije, Igor Černiševski, ocjenjuje da domaći mediji nisu spremni na promjene koje dolaze.

„Budući da su promjene neizbježne, trebalo bi uzeti primjere prakse velikih inostranih oglašivača, koji svoj oglašivački dio biznisa prebacuju na first-party data i na podatke korisnika koji se prijavljuju kod njih na sajtove. Međutim, kao veliko pitanje javlja se to kako možemo navesti korisnike da se prijave kod nas? Tačnije, šta im možemo ponuditi zauzvrat kako bi se prijavili na naš sajt“, navodi Černiševski.

On dodaje da se i tu javljaju problemi, budući da korisnicima u vidu „naknade“ mediji mogu ponuditi beneficije ili „lojalti“ programe, ali da je sadržaj visokog kvaliteta (premium sadržaj) nemoguće zaštitit. Takav sadržaj bi odmah prenosili drugi mediji, u integralnom obliku, što mu obara vrijednost.

Stu Kolman, viši direktor za evropski identitet u Trade Desk-u, platformi za online oglašavanje koja se takmiči sa Googleom, ocijenio je za Press Gazette da prvi eksperimenti koje sprovode ukazuju da bi Sandbox mogao umanji izdavačke prihode od oglašavanja za 30 odsto.

Takav pad bi mogao označiti kraj za mnoge medije, a održivost trenutnih modela digitalnog oglašavanja bi postala upitna.

Na pitanje kako će naši izdavači moći da „prežive“ ove promjene, Černiševski odgovara da bi veliki mediji trebalo lakše da se prilagode.

„Budući da imaju na raspolaganju velike ljudske i materijalne resurse koje mogu iskoristiti u preusmjeravanju na First-party data, veliki mediji bi trebalo lakše da se prilagode promjenama, dok će manjim medijima biti mnogo teže, te će biti i više pogođeni ovim promjenama“, kaže Černiševski.

Takođe, postoji zabrinutost da bi Sandbox mogao poslužiti kao sredstvo za Google da prigrabi ove dragocjene podatke, usmjeravajući novac od reklama od manjih izdavača ka sebi, posebno ka platformama kao što je YouTube.

Važno je istaći da Google ne napušta potpuno praćenje korisnika, već da Privacy Sandbox zamjenjuje „kolačiće“ metodama prikupljanja podataka usmjerenim na veću privatnost.

Ono što posebno zabrinjava izdavače jeste uvođenje sistema Topics, koji omogućava oglašivačima da ciljaju korisnike na osnovu njihovih interesovanja, ali odabir i dodjelu tematskih oznaka kontroliše isključivo Gugl.

Sa za sada postojećih 469 tema, u odnosu na hiljade koje nude konkurentski sistemi, postoji bojazan da će ovo ograničenje ići u prilog većim kompanijama, a na štetu manjih i specijalizovanih izdavača. Kritičari navode i da bi sistem mogao da ograniči sposobnost industrije da isporučuje relevantno i efikasno oglašavanje. Nova ekonomija

Objava Guglu prisjeli “kolačići” prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Da li ste se ikada zapitali kako bi se vaš telefon prošao ako bi bio na meti vatrenog oružja

Brend Caviar koji se specijalizovao za luksuzne obrade flegšip telefona kaže da je jedan od njihovih najnovijih iPhone modela otporan na metke.

Britanski jutjuber “Mrwhosetheboss” odlučio je da testira ove tvrdnje i objavio je snimak u kom se vidi kako je to prošlo.

On je iskoristio zračnu pušku da gađa prvo običan telefon, koji se rasuo u komade, a zatim je isto uradio i s Caviar iPhoneom, koji košta oko 10.000 dolara, piše B92.

Čini se da su iz Caviara govorili istinu, jer telefon zaista nije pretrpio nikakvu veću štetu – mora se reći da postoji razlika između zračne puške i pravog metka, ali je jutjuber morao da poštuje zakon, pa je ovo bio jedini način za test.

Možda se Caviar iPhone ne bi ovako sjajno snašao pred izazovom koji predstavlja pravi metak, ali ni ovo nije mačiji kašalj – svejedno je prošao znatno bolje od “običnog” telefona, što govori o njegovoj izdržljivosti.

FBI je uputio upozorenje javnosti da izbjegavaju koristiti USB priključke za punjenje mobitela i elektroničkih uređaja na aerodromima.

Kako su naveli iz FBI, postoje skrivene opasnosti iza naizgled praktičnih stanica za punjenje. Naime, javni USB priključci nude primamljivo rješenje kada vam je baterija pri kraju i čeka vas dugo putovanje, ali pogodnost dolazi sa značajnim sigurnosnim rizikom prenosi britanski “Mirror”.

Ovi se priključci mogu mijenjati kako bi se na vaš uređaj instalirao zlonamjerni softver (malware). Ovaj zlonamjerni softver može vrebati neotkriven, dok tiho krade osjetljive podatke poput šifri i bankovnih podataka.

“Juice jacking” je tehnika hakiranja u kojoj kibernetički kriminalci modificiraju stanice za punjenje kako bi instalirali zlonamjerni softver.

Tako zlonamjerni softver vara vaš telefon da misli da je povezan s pouzdanim uređajem, dopuštajući lopovima pristup vašim osobnim podacima, poput lozinki, podataka o kreditnoj kartici i vašoj aktivnosti pregledavanja.

Kada se zarazi telefon postaje ranjiv svugdje, a ne samo na aerodromu, piše avaz.

Neke od najsmrtonosnijih bolesti koje su pogodile čovječanstvo potječu od patogena koji su prenijeti sa životinja na ljude, međutim, najnovija britanska naučna studija pokazala je da ljudi prenose dvostruko više bolesti životinjama nego što one prenose ljudima.

Virus koji izaziva HIV prešao je sa čimpanzi na ljude, a mnogi stručnjaci vjeruju da je virus korone potekao od slijepih miševa.

U novoj studiji ispitivano je gotovo 12 miliona virusnih genoma i otkriveno je gotovo 3.000 slučajeva virusa koji su prešli s jedne vrste na drugu, prenio je Reuters.

Od toga 79 posto slučajeva je uključivalo virus koji se prenosi s jedne na drugu životinjsku vrstu, piše Euronews.rs.

Preostalih 21 posto virusa uključuje ljude, a od toga je 64 posto bio prijenos od čovjeka na životinje ili antroponoza, a 36 posto je bila posljedica prijenosa virusa sa životinja na čovjeka ili zoonoza.

Istraživanje londonskog Instituta za genetiku također je pokazalo da su divlje životinje mnogo češće dobile viruse od čovjeka nego na bilo koji drugi način, piše avaz.

Nedavna studija naučnika sa švicarskih i ženevskih univerziteta otkrila je zabrinjavajuću vezu između prihoda domaćinstva i degradacije bijele tvari u mozgu. Istraživanje, u kojem je učestvovala 751 osoba u dobi od 50 do 91 godine, pokazuje da život u siromaštvu ubrzava propadanje tog ključnog moždanog tkiva, prenosi avaz.

Šta je istraživanje pokazalo

Studija, koja se bavila utjecajem socioekonomskih faktora na zdravlje mozga, otkrila je da pojedinci iz siromašnijih domaćinstava pokazuju izraženije znakove starenja bijele tvari na MRI snimkama mozga i imaju lošije rezultate u kognitivnim procjenama u poređenju s bogatijim kolegama, čak i nakon prilagodbe varijablama poput dobi i spola.

Studija je imala za cilj pružiti uvid u puteve koji povezuju socioekonomske izloženosti – prihod domaćinstva, posljednje poznato radno mjesto i socioekonomske putanje tokom života – s mikrostrukturom mozga i kognitivnom izvedbom u srednjoj do kasnoj odrasloj dobi, objasnili su švicarski naučnici u radu koji je objavljen u časopisu JNeurosci.
Uloga bijele tvari u mozgu

Bijela tvar igra vitalnu ulogu u prijenosu neuralnih signala kroz mozak, utječući na kognitivne sposobnosti. Kronična izloženost socioekonomskom nedostatku, sinonim za siromaštvo, dugo se povezivala s pogoršanjem zdravlja i kognitivnih funkcija.

Istraživački tim nastojao je razotkriti temeljne mehanizme koji stoje iza ovog fenomena. Otkrili su da su faktori kao što su gustoća neurita i mijelinizacija, koji određuju integritet bijele tvari, bili uključeni u ubrzani pad uočen kod pojedinaca iz domaćinstava s niskim primanjima.

Bogati su otporniji

Pojedinci iz domaćinstava s višim primanjima pokazali su očuvanu kognitivnu izvedbu čak i uz veću srednju difuznost, nižu mijelinizaciju ili nižu gustoću neurita, ističu švicarski naučnici.

Iznenađujuće, pojedinci iz bogatijih sredina pokazali su otpornost na kognitivni pad uprkos sličnim strukturnim promjenama u bijeloj tvari. To ukazuje na postojanje dodatnih zaštitnih mehanizama na koje utječe socioekonomski status.

Potreba za daljnjim istraživanjem

Dok su se prethodne studije primarno fokusirale na ukupni volumen mozga u odnosu na socioekonomski status, novo istraživanje baca svjetlo na zamršene strukturne povezanosti unutar bijele tvari. Daljnje istraživanje dobivenih rezultata u većim i raznolikijim populacijama moglo bi dati vrijedne uvide u odnos između socioekonomskih faktora i zdravlja mozga.

Iako nova studija nije istražila sve potencijalne faktore utjecaja, poput depresije, ona pridonosi sve većem broju dokaza koji povezuju financijsko blagostanje s ukupnim zdravljem i kognitivnom funkcijom.

Nova otkrića pružaju detaljno neurobiološko razumijevanje socioekonomskih razlika u anatomiji mozga i povezanim kognitivnim performansama, zaključuju autori studije, piše Zimo.